Frankopani od pergamene do ekrana

„Navik on živi ki zgine pošteno“ široko je poznat jedanaesterac iz pjesme Frana Krste Frankopana Pozivanje na vojsku. Njegova bi težina posebno odjeknula u prijelomnim povijesnim trenucima kada bi se tragična sudbina dvojice urotnika ispreplela sa sudbinom hrvatske nacije. Odjekuje i danas jer će godina u kojoj se obilježava 353. obljetnica smaknuća hrvatskih velikaša ostati upamćena po događaju zahvaljujući kojem su se hrvatski Frankopani još jednom upisali u besmrtnost. Naime dio građe iz arhiva obitelji Frangipane, u kojoj se nalaze i nikad viđeni zapisi hrvatskih Frankopana, odsad je svima dostupan na internetskoj stranici https://dbhz.hr/arhiv-frangipane/.

Predstavljanje te besplatno ustupanje digitalizirane zbirke održano je 3. travnja u sjedištu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Prostor kule nad Kamenitim vratima bio je prepun ljubitelja povijesne i pisane baštine

Predstavljanje te besplatno ustupanje digitaliziranog materijala održano je 3. travnja u sjedištu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, a prostor kule nad Kamenitim vratima bio je prepun ljubitelja povijesne i pisane baštine. Građu su predstavili njezini veliki poznavatelji zaslužni za realizaciju projekta: Mislav Grgić, Veliki meštar Družbe i redoviti profesor na FER-u u Zagrebu, predsjednik Kluba dekana Ivan Mirnik, muzejski savjetnik emeritus, arheolog, stručnjak za numizmatiku i medaljarstvo te blizak prijatelj obitelji Frangipane, Saša Potočnjak, izvanredna profesorica na Filozofskome fakultetu u Rijeci i velika poznavateljica arhiva te književnik Tomislav Beronić, slobodni istraživač obitelji Frankopan i popularizator glagoljice. Veliki meštar Grgić pozdravio je prisutne te istaknuo kako je s Tomislavom Beronićem u listopadu 2023. posjetio Gordija Frangipanea u njegovoj palači Joannis-Strassoldo u blizini Udina na sjeveru Italije. Tom su prilikom pristupili arhivu čiji su jedan dio digitalizirali. Dokumenti hrvatskih Frankopana u Furlaniju su stigli iz dvorca Bosiljevo, a prvi ih je istraživao Ivan Kukuljević Sakcinski.

Frankopani su se dijelili u tri obitelji. Najstarija je živjela u Rimu, Laciju i Napuljskom Kraljevstvu, druga u Hrvatskoj, a treća u Furlaniji. Gajili su bliske odnose, pa je tako furlanska obitelj sudjelovala u spašavanju Julije de Naro, supruge Frana Krste Frankopana, te Ane Katarine Zrinski od progona Habsburgovaca.

Iako nije mogao biti prisutan, Gordi Frangipane okupljenima se obratio pismom u kojem je upozorio na prisutnost duhovnih izazova u našem vremenu posvemašnjeg obilja: „Povijesno-kulturna baština uopće, kao dragocjen izvor znanja, danas poprima u svim kontekstima, ne samo u hrvatskom, posebnu važnost s etičkog, identitetskog pa i religijskog stajališta, tri stupa koja pogotovo mladi smatraju sve manje važnima“. Grgić je naglasio kako je Frangipane nedavno postao počasni član Družbe, a njegova svečana instalacija održat će se krajem mjeseca. Tom prilikom posjetit će frankopanske kaštele Grobnik, Krk, Ogulin, Dubovac i Ozalj.

Kako je navela Saša Potočnjak, digitalizirana građa dijeli se na četiri tematska područja. Prvo čine dosad nepoznata pisma kneza Frana Krste Frankopana u izvornom obliku, kao i njihovi prijepisi iz 1900. Drugo čine dokumenti o knezu Bartolu VIII. Krčkom iz kojih se razabire da su hrvatski Frankopani poslali Frangipaneima svoju vojsku pri obrani Udina 1332. Tih godina sklopljeni su bračni savezi knezova Krčkih s velikaškim obiteljima Šubića i Nelipića, a Jurju Šubiću Ludovik I. Anžuvinac ustupio je Zrin te je on postao Juraj I. Zrinski.

 Treći dio odnosi se na pisma obitelji Torre, rodbinski povezane s knezovima Krčkim. Tu se nalazi i notarij Frankopanske himne nastale prema tekstu Na vojsku Frana Krste Frankopana, koju je uglazbio hrvatski skladatelj Ivan pl. Zajc. Četvrti dio čine fotografije slika iz obiteljske galerije hrvatskih knezova. Riječ je o portretima nastalima tijekom 19. i početkom 20. stoljeća, koji prikazuju Frana Krstu Frankopana, Krstu Frankopana Ozaljskog, Jurja IV. Frankopana Tržačkog.

Kulturna udruga Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ kult Zrinskih i Frankopana njeguje još od svog osnutka 1905. te su upravo oni posmrtne ostatke Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novog Mjesta 1919. prenijeli u Zagreb. Njihovo žrtvovanje za slobodu Zmajevi su prepoznali kao oznaku hrvatskog naroda u cjelini. „Zasigurno je ovdje riječ o identifikaciji cijelog jednog naroda sa žrtvom svojih vođa, bez obzira na vremensku udaljenost, odnosno slobodno možemo reći da su Zrinski i Frankopani u temeljima hrvatske državnosti“, zaključio je Grgić.