LIKOVNU UMJETNOST IZDVAJA

***Ožujak u Zagrebu***

Pet desetljeća Zimske likovne kolonije

Galerija Arheološkog muzeja (Pavla Hatza 6), u posljednje vrijeme popularna adresa za različite vrste likovnih događanja, otvorila je vrata obljetničkoj izložbi Zimske likovne kolonije (ZILIK), osnovane 1974. u Karlovcu, u okviru Centra Vladimir Nazor za pružanje usluga u zajednici. Izložba obuhvaća izbor iz radova brojnih umjetnika koji su sudjelovali u radu kolonije, privučeni njezinom plemenitom svrhom – pružanja potpore djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, poticanjem dječjega likovnog stvaralaštva i druženja s umjetnicima. Vladimir Maleković svojedobno je izjavio:

„ZILIK je jedina kolonija u nas koja ima program i svrhu“. No, ZILIK je, kako naglašava kustosica Sonja Švec Španjol, i svojevrsno „zrcalo hoda kroz vrijeme“, u kojem možemo pratiti zbivanja na likovnoj sceni u proteklih pola stoljeća, tijekom kojega vremena je kolonija privukla najveća imena hrvatske umjetnosti, ali i niz sudionika iz susjednih i drugih zemalja koji su svi dali svoj doprinos plemenitom cilju. Izložba je otvorena do 31. ožujka.

Sićušne retrospektive u Galeriji Kranjčar

Svaki dolazak u Zagreb Lovre Artukovića poseban je likovni događaj, čak i kada je to samo zbog Sićušne retrospektive u Galeriji Kranjčar (Kaptol 26). Slikar s berlinskom adresom izlaže nekoliko svojih djela (dvije slike i jedna instalacija), koja nas podsjećaju na umjetnikovu tendenciju da stalno preispituje svijet koji ga okružuje kroz naočale naslijeđene likovnosti.

Na taj način Lovro stvara slike izrazitog realizma s jedne i čudesnih metamorfoza s druge strane. Izložba je i svojevrsna promocija nove monografije umjetnika (vidi prikaz Milana Pelca u ovome broju Vijenca). Kustosica je Leonida Kovač, a izložba ostaje otvorena do 30. ožujka.

Obljetnički broj časopisa Zagreb, moj grad

U srijedu, 13. ožujka, u Novinarskom domu predstavljen je 90. broj časopisa Zagreb, moj grad. U protekla dva desetljeća, pod palicom glavne urednice Biserke Rajković Salata, časopis je izrastao u ogledalo Zagreba i zagrebačke kulturne ponude, s naglaskom na raznolikosti i bogatstvu graditeljske i likovne baštine. Kvaliteta tekstualnih priloga i dobro grafičko oblikovanje pridonijeli su da časopis postane nezaobilazan u kulturnoj ponudi grada, svojevrstan zagrebački brend.

No ambicije časopisa sežu dalje od metropole, o čemu svjedoči i posljednji broj, u kojemu nalazimo tekstove o nekoliko velikih obljetnica (500 godina od smrti Marka Marulića, 150 godina od rođenja Ivane Brlić-Mažuranić, A. G. Matoša i Ljerke Šram, 160 godina rođenja Bele Čikoš-Sesije), važnih kako za Zagreb, tako i za hrvatsku kulturu općenito. Više nego dovoljno da svi zajedno utječemo na to da odgovorni za kulturu u gradu i državi prepoznaju vrijednosti koje časopis promiče i pomognu osigurati nastavak izlaženja.