Svugdje pođi, uvijek kući dođi

Čabarski Ogranak Matice hrvatske objavio je potkraj prošle godine knjigu Marije Malnar Jurišić Frazeologija govora Tršća u Gorskome kotaru s opisom govora i rječnicima, 115. u svom nakladničkom opusu.

Autorica je docentica i predstojnica Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nastavnica i znanstvenica, dijalektologinja i frazeologinja s bogatim znanstvenim i istraživačkim opusom. Frazeologija govora Tršća u Gorskome kotaru s opisom govora i rječnicima ukoričeni je prvijenac Tršćanke Marije Malnar Jurišić i dar njezinu rodnom kraju, kojim od zaborava želi sačuvati posebnosti govora čabarskoga kraja, prometno izolirana i gotovo isključivo naseljena izvornim govornicima pa stoga i jezično konzervativna.

Izd. Ogranak Matice hrvatske u Čabru, 2023.

Sedam poglavlja i dva rječnika

Knjigu otvara Riječ urednika Ivana Janeša, koji ukazuje na važnost te prve znanstvene knjige i u nakladi Ogranka Matice hrvatske Čabar i o govoru Tršća, najmlađega naselja u čabarskom kraju. Slijedi predgovor u kojem su navedeni i ispitanici kojima autorica zahvaljuje na spremnosti da svoje jezično iskustvo s njom podijele, a posebnu zahvalu upućuje svojoj baki Mimi, svojevrsnoj suautorici vrijedne monografije. Iznimno je korisno potpoglavlje o transkripciji i kraticama jer uvelike olakšava čitanje rukopisa onima koji nisu jezikoslovci. Knjiga se sastoji od sedam poglavlja i dva rječnika, a zatvaraju je Literatura i zapis O autorici.

U prvom, uvodnom poglavlju autorica upoznaje čitatelje s geografskim obilježjima Tršća, mjesta udaljena četrdesetak kilometara od Delnica i petnaestak kilometara od granice s Republikom Slovenijom, u kojem je, zajedno sa zaseocima koja mu administrativno pripadaju, prema popisu stanovništva iz 2021. ukupno 782 stanovnika. Taj je planinski kraj, zimi vrlo nepovoljnih klimatskih uvjeta, baš kao i cijeli Gorski kotar, doživio najveći procvat u vrijeme vladavine Petra Zrinskoga, ali se nakon njegove smrti i zatvaranja željezare situacija znatno promijenila. Slijedi opis dosadašnjih istraživanja govora čabarskoga područja te tumačenja ključnih obilježja poddijalekta.

U skladu s tradicionalnim opisima dijalektoloških istraživanja autorica u drugom poglavlju donosi fonološki opis govora Tršća s osvrtom na vokalizam, konsonantizam i prozodiju i to sa sinkronijskoga stanovišta (inventar, realizacija, distribucija) te dijakronijskoga (podrijetlo). Nadovezuje se poglavlje s detaljnim morfološkim opisima svih vrsta riječi. U obama se poglavljima autorica referira na relevantne ranije opise hrvatskih jezikoslovaca, poglavito dijalektologa koji su istraživali goranske govore. Niz navedenih primjera dočarava stanje na terenu, a posebno su korisni tablični prikazi koji olakšavaju upoznavanje i neupućenim čitateljima, a stručnjacima i govornicima potvrđuje njihovo znanstveno odnosno govorn(ičk)o iskustvo.

S obzirom na naslov knjige posve je razumljiv opseg poglavlja u kojima Marija Malnar Jurišić predstavlja frazeološke značajke govora Tršća. U četvrtom poglavlju iznosi osnovne podatke o frazeologiji, važnosti dijalektne frazeologije i frazeodijalektološkim istraživanjima u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Josipa Matešića kao zagovornika frazeoloških istraživanja u dijalektologiji i začetnicu hrvatske dijalektne frazeologije u Hrvatskoj Miru Menac-Mihalić. Opisani frazemi dio su građe prikupljene u razgovorima s govornicima predstavljenima na samom početku knjige. Marija Malnar Jurišić vrlo je vješto uspjela prikupiti sve ustaljene višejezične jedinice, uglavnom značenjski preoblikovane, te ih iscrpno analizirala.

Frazeološka je građa, obogaćena tzv. lokalnim frazemima, na tragu ključnih obilježja svih frazeoloških jedinica, pa je upravo stoga dobar temelj za proučavanje nekoga jezika ili govora. Uključivanjem govornika različite dobi autorica pokazuje da su frazemi tršćanskoga govora podložni promjenama (na razini jedne sastavnice, ali i u cjelini).

Opis frazeoloških jedinica podijeljen je na nekoliko većih cjelina. Daje se prikaz frazemskih inačica i prikazuju strukturne i sintaktičke značajke, a u potpoglavlju Iz semantičke analize frazema opisani su međufrazemski odnosi i predstavljena simbolika pojedinih sastavnica. Konceptualna analiza rezultirala je dvjema skupinama najčešće ovjerovljenih koncepata – onih koji se odnose na čovjeka (izgled, osobine, stanja…) i onih koji se ne odnose na čovjeka.

Zaštita čabarskih govora
od zaborava

Predstavljena i analizirana građa, uz usputno bilježenje, većim je dijelom prikupljena usmjerenim ispitivanjem različitih generacija ispitanika te je stoga vjerodostojan pokazatelj mogućih promjena koje zahvaćaju tršćanski govor, a zasigurno ga je od potencijalnoga zaborava zaštitila upravo znanstvenica obradom prikupljene građe i izradom uvrštenih rječnika.

Rječnici Rječnik frazema, Rječnik istoznačnih i bliskoznačnih frazema te Tršćansko-standardnojezični rječnik manje poznatih riječi iznimno su vrijedni i svakako bi ih u budućnosti bilo korisno objaviti i kao samostalna izdanja, a u skladu s mogućnostima i proširiti građom prikupljenom u budućim razgovorima s mlađim Tršćanima. Rječnici će biti korisni svim čitateljima knjige, a dijalektolozima i frazeolozima (ali i ne samo i njima) poticajni za promišljanja i primjenu u nekim novim istraživanjima.

Rječnik frazema izrađen je u skladu s metodologijom izrade dosad objavljenih dijalektno-frazeoloških rječnika i frazeoloških rječnika hrvatskoga jezika. Rječničkoj građi prethode upute koje olakšavaju snalaženje među rječničkim člancima, a svaki se sastoji od nadnatuknice (uglavnom jednorječnice), natuknice (frazema), značenja frazeološke jedinice i rečeničnoga primjera zapisana na osnovi odgovora izvornih govornika.

Frazeološke jedinice okupljene u podudarne značenjske skupine čine Rječnik istoznačnih i bliskoznačnih frazema. I u tom su rječniku frazemi obrađeni u skladu s metodologijom dijalektnih frazeoloških rječnika – nadnatuknica koja pobliže određuje značenje, a nakon koje je najprije značenje, te potom abecednim redom navedeni frazemi. Polisemni frazemi stoje uz više nadnatuknica. Zadnje poglavlje u knjizi je Tršćansko-standardnojezični rječnik manje poznatih riječi (iz Rječnika frazema), sveobuhvatan i koristan rječnik koji omogućuje razumijevanje riječi tršćanskoga govora.

Popis korištenih bibliografskih jedinica naveden u Literaturi omogućit će bolji uvid u tematiku svim čitateljima ove važne knjige, a bilješka O autorici na kraju knjige upoznaje nas s autoricom ove respektabilne monografije s više od 300 stranica na kojima Marija Malnar Jurišić opisuje svoj tršćanski koji je kao dio čabarskih govora uvršten na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske 2015.

Knjiga Frazeologija govora Tršća u Gorskome kotaru s opisom govora i rječnicima prva je i jedina, vrlo opsežna monografija u kojoj se iscrpno opisuje govor Tršća, koji pripada zapadnome tipu goranske kajkavštine.

Višegodišnja terenska
istraživanja

Budući da je riječ o respektabilnoj građi, prikupljenoj tijekom višegodišnjih terenskih istraživanja u kojima su sudjelovali ispitanici različite životne dobi, uzorno opisanoj na način dostupan i čitateljima bez lingvističkoga obrazovanja, knjigu će nedvojbeno sa zanimanjem čitati i stanovnici Tršća i Gorskoga kotara i ljubitelji i proučavatelji hrvatskih narječja i govora, a bit će korisna i studentima i stručnjacima u inozemnim slavističkim krugovima.

Dragocjenim prilogom hrvatskoj dijalektologiji, frazeologiji i frazeografiji dobili smo knjigu kakva dosad nije napisana, a njome Marija Malnar Jurišić daruje svom Tršću i njegovim govornicima, svojim ispitanicima i njihovim obiteljima najljepši dar – zapis o posebnostima njihova govora koji štiti od zaborava kao i frazeme koje ostavlja u nasljeđe novim generacijama govornika.

Knjiga Marije Malnar Jurišić potvrda je očuvanja jezične i kulturne nacionalne baštine, a ujedno primjer kako odlaskom iz svoga kraja govor i običaje treba nastaviti njegovati ili – što bi se reklo – svugdje pođi, kući dođi, pamti pa zapiši. I zbog toga Tršćanku Mariju Malnar Jurišić treba hvalet na fsa vusta.