Kronika devedesetih iz kuta ličkog intelektualca

Knjiga Zov ranjenog zavičaja Ante Bežena, objavljena 2023. u nakladi Državnoga arhiva u Gospiću i Veleučilišta Nikola Tesla u Gospiću, čitateljima donosi zanimljiv pregled najvažnijih događaja u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću 20. stoljeća s naglašenom ličkom perspektivom, a one starije među njima potiče da i sami preispitaju svoje sjećanje i još jednom prožive neke trenutke koje su im potisnuli drugi životni događaji i doživljaji.

Izd. Državni arhiv u Gospiću –
Veleučilište Nikola Tesla u Gospiću, 2023.

Devedesete su nedvojbeno bile prijelomne godine te su i danas važni politički, društveni i kulturni sadržaji, procesi i događaji koji su tvorili jezgru ondašnje društvene zbilje, a o kojima je vrlo upućeno, kritički i promišljeno pisao Ante Bežen. Iako su možda u zaborav potisnuti neki detalji o pojedinim događajima tijekom velikosrpske agresije na Liku i cijelu Hrvatsku ili oko međunarodnoga priznanja naše države, kao i dvojbe oko teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske i granica županija ili izgradnje Hidroenergentskoga sustava Kosinj, detalji oko posjeta sv. oca Ivana Pavla II. Hrvatskoj ili pak, nagomilani problemi u pretvorbi i privatizaciji, sve to izravno i/ili neizravno utječe na našu sadašnjost. Stoga je posebna vrijednost knjige što autor s vremenske distance od dvadesetak, a za pojedine članke i trideset godina komentira te ranije objavljene tekstove i analizira što se dogodilo s pojedinim osobama, temama i pitanjima kojima se u njima bavi. Ti su komentari komentara pisani istim dotjeranim stilom u kojemu se na nekoliko razina govori o pojedinim temama i ukratko donosi bitno o njima te se uvijek nudi neko rješenje na opću dobrobit.

Prvi je dio knjige koncepcijski i sadržajno posve zaokružen te bi, i da je objavljen samostalno, funkcionirao kao vrijedna kronika možda i najvažnijega desetljeća u novijoj hrvatskoj povijesti napisana iz pera svjedoka i aktera toga vremena s dodatnim komentarima iz današnje perspektive. No i ostatak knjige svakako vrijedi pročitati. U drugome dijelu nalaze se autorova iskustva iz susreta i razgovora s tada vodećim političarima: Franjom Tuđmanom, Stjepanom Mesićem, Vlatkom Pavletićem i Nikicom Valentićem, gdje se ističe opsežan intervju s Valentićem u kojemu se iznose neke i najširoj javnosti zanimljive i nedovoljno poznate činjenice. U trećem poglavlju, nazvanu Kultura, piše o važnim temama i likovima hrvatskoga i ličkoga identiteta, od Nikole Tesle i Ante Starčevića, Mile Budaka i Jakova Blaževića, Milana Moguša, do znamenitih ličkih kulturnih djelatnika Ante Rukavine i Grge Rupčića – za Beženova i svoga profesora Rupčića rekao bih, s velikim poštovanjem i ako se tako može reći, da je najličkiji hrvatski pjesnik.

U četvrtom poglavlju govori se o Katoličkoj crkvi, s posebnim naglaskom na blisku suradnju dvojice po mnogočemu najvažnijih ličkih intelektualaca – profesora Bežena i pokojnoga biskupa Mile Bogovića te aktivnosti na uspostavljanju Gospićko-senjske biskupije i izgradnji Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Kako se 2022. navršilo trideset godina od osnivanja Udruge Ličana u Zagrebu Vila Velebita, u zadnja dva dijela knjige iznose se činjenice i dokumenti o Udruzi i istoimenom listu, kao i o drugim ličkim zavičajnim društvima, s navođenjem aktivnih osoba i kronologijom najvažnijih događaja. Nakon pročitanih više od petsto stranica otisnutih sitnim fontom, čitatelj će, bio ili ne bio lički zavičajnik, nedvojbeno moći stvoriti bogatu sliku o najvažnijim događajima u Hrvatskoj i posebice u Lici, kao i među zagrebačkim Ličanima, teških i slavnih 1990-ih.

Kratki osvrt završit ću s onim s čim sam možda trebao početi, spominjući predgovor Ante Bežena. Naime, predgovori autora knjiga meni su uvijek vrlo zanimljivi. U njima autori iznose neku svoju dimenziju, često i osobnu, katkad otkrivaju razloge pisanja knjige ili nekih dijelova, ističu podloge, temelje pojedinih tekstova, no malo kad su ovako sveobuhvatni i informativni te rijetko donose vrlo jasnu strukturu i sadržaj svega što se u knjizi nalazi: po poglavljima i područjima, s naizgled usputnim komentarima o napisanom. Sve to naravno svjedoči o iznimnoj organiziranosti i velikom iskustvu profesora Bežena, koji je u životu napisao i uredio mnogo vrijednih knjiga, ali možda baš ova otkriva najviše o njemu, jednom od rijetkih intelektualaca široke naobrazbe, razvijenih brojnih znanstvenih interesa i snažne društvene, osobito zavičajne, angažiranosti u cijelom hrvatskom kulturnom prostoru.