Vijenac 781

Matica hrvatska

ZABOK — KNJIŽEVNA VEČER

Stjepan Šulek - baštinik povijesne memorije

Tina Marušić

U galeriji Gradske knjižnice Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku 25. siječnja održana je književna večer s novinarom, urednikom, prevoditeljem i književnikom Stjepanom Šulekom i gostima promotorima, s naglaskom na promociju dviju zadnjih objavljenih knjiga – zbirke priča, pjesama, eseja, pisama Put koji sam tražio i zbirku pjesama Bez uzmaka.

 

Stjepan Šulek okupljenima je pripovijedao priče iz bogatog života

Ravnateljica Knjižnice Branka Tuđa Kanceljak pozdravila je goste i publiku te istaknula plodonosnu suradnju s OMH u Zaboku, organizatorom književne večeri, a predsjednica Ogranka i moderatorica Sandra Babnik Lončar predstavila je autora Stjepana Šuleka i urednike, književnike, proučavatelje kulturne baštine, prevoditelje, promotore Đuru Vidmarovića, Stjepana Šešelja i Miljenka Jerneića, koji su potanko govorili o knjigama i stvaralaštvu, svaki iz različitoga gledišta.

Recenzent pjesničke zbirke Bez uzmaka, objavljene u rujnu 2023, Đuro Vidmarović osvrnuo se na cijeli životni osobni i profesionalni put Stjepana Šuleka, od emigracije u Austriju i Njemačku, životne prepreke koje su ga snašle na putu tuđine, osnivanje obitelji, do novinarskog, uredničkog, književnoga i političkoga rada. Pritom naglašava da Stjepan Šulek, iako godinama izdvojen i udaljen od književnih strujanja u Hrvatskoj, pripada cijeloj hrvatskoj književnosti, hrvatskom narodu i hrvatskoj kulturnoj baštini. Pokazao je i istaknuo važnost časopisa Kroatische Berichte u kojem je Šulek promovirao i isticao ideju hrvatske državnosti i popularizirao hrvatsku kulturu i hrvatski identitet u doba borbe za neovisnost i suverenitet Hrvatske.

Urednik i književnik Stjepan Šešelj osvrnuo se na suradnju sa Stjepanom Šulekom u časopisu za kulturu Hrvatsko slovo, koji je izlazio do 2022, a koje je obogaćeno mnogobrojnim Šulekovim tekstovima i člancima. Opisuje ga kao komentatora međunarodnog položaja Hrvatske u kontekstu europske politike, o kojoj je pisao u kolumnama iz perspektive Hrvata i njemačkoga čitatelja.

Recenzent knjige Put koji sam tražio Miljenko Jerneić govorio je o početku svoga poznanstva i prijateljstva sa Stjepanom Šulekom, koje je započelo 2003. na znanstvenom skupu Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u organizaciji Miroslava Tuđmana. Tada je Stjepan Šulek bio glavni urednik Hrvatskog slova, a Miljenko Jerneić čitao je svaki autorov tekst i upoznavao njegova mišljenja, refleksije i stavove. U recenziji ističe Stjepana Šuleka kao svjedoka vremena i aktivna sudionika duge povijesti, a cijeli njegov životni put i stvaralaštvo u emigraciji naziva dijelom cjelokupne hrvatske povijesti.

Publici se obratio na kraju i sam Stjepan Šulek, koji je istaknuo i anegdote i neispričane crtice iz vlastita života, poput studija bogoslovije u Linzu i odbijanja odlaska u Rim. Umjesto u Rim odlazi u Beč, gdje susreće gradišćanske Hrvate i s njima osniva hrvatske novine i glasila te otvara prostor mladim novinarima. Piše i stvara dvojezično, na hrvatskom i njemačkom jeziku, a posebno ističe tekstove o Hrvatima na njemačkom jeziku u katoličkom tjedniku Die Furche.

Sandra Babnik Lončar na književnoj je večeri pročitala pjesme Kao mnogi mladići, Emigrant, Povratak, Bog je tu, Hrvatska politika i Pozdrav Hrvatskom zagorju, a za glazbeni ugođaj pobrinula se mlada glazbenica Larisa Legčević, koja je na harmonici izvela Etidu Petrija Makkonena i Ciganski ples Jevgenija Derbenka.

 

Vijenac 781

781 - 15. veljače 2024. | Arhiva

Klikni za povratak