Slavlje dvostruke obljetnice

Svečanost u povodu 182. obljetnice osnutka Matice hrvatske i 20. godišnjice pokretanja ciklusa Mladi glazbenici u MH održana je na Matičin rođendan 10. veljače u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Tom prilikom brojnim gostima obratili su se predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran i umjetnički voditelj ciklusa Goran Končar. Posebnim obljetničkim koncertom koji je uslijedio odabrani bivši sudionici ciklusa dobili su još jednu priliku nastupiti pred izaslanicima Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Grada Zagreba i mnogih drugih gostiju, sponzora i podupiratelja Matice hrvatske.

Izvrsno raspoloženi Noami Konforta, Latica Anić, Mia Pečnik, Monika Cerovčec, Renata Hill i Filip Mišković / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Osnivač i umjetnički voditelj Ciklusa Goran Končar / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Grof Drašković  bio bi zadovoljan

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u uvodnom obraćanju posebno je istaknuo kako vjeruje da bi „naš utemeljitelj i prvi predsjednik Matice hrvatske, grof Janko Drašković, bio zadovoljan time kako danas mi matičari ostvarujemo misiju i viziju Matice hrvatske“. Nastavio je da je „Matica hrvatska bila i ostala važan čimbenik čuvanja i izgradnje našeg identiteta usmjeravajući svoje napore ponajviše na kulturu, znanost i prosvjetu, ali ne zanemarujući ni gospodarstvo, a ni promišljanje političke sudbine hrvatskog naroda u danim okolnostima“. Naglasio je da je u protekle dvije godine načinjeno više bitnih iskoraka u djelovanju Matice kao što su: tribina Sučeljavanja u Matici hrvatskoj, Matičin podcast, utemeljenje Festivala knjige u Matici hrvatskoj, povećanje ukupnog članstva za 25 posto uz utemeljenje desetak novih ogranaka, okretanje mladima i potpisivanje ugovora s nekoliko fakulteta i bliskih institucija te izglasavanje novog Zakona o hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru 26. siječnja 2024. na poticaj Matice hrvatske. O glazbenoj obljetnici dodao je da je „Matica pokazala da je otvorena prema glazbenicima koji čine svoje prve korake u javnosti, a danas su neki od njih istaknuta imena na hrvatskoj glazbenoj sceni“. U svim svojim nastojanjima stoga matičari mogu posvjedočiti „visokom stupnju sloge i uzajamnog uvažavanja”, završio je Miro Gavran.

Prilika za prvi cjelovečernji nastup

U obraćanju gostima Goran Končar podsjetio nas je kako je ciklus koncerata Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj pokrenut 2003. na inicijativu Danijela Marušića i njega, Končara. U proteklih dvadeset godina u ciklusu je nastupilo više od dvjesto mladih glazbenika vodeći se osnovnom idejom „uspostave visokih standarda i kriterija koji su međunarodni, nadnacionalni kriteriji da se napravi promocija autorskog potencijala”, pojasnio je Končar. Na nedavnom putovanju kroz Kinu bio je ponosan što je na plakatu vidio imena koja su počela svoju karijeru baš u Matičinu ciklusu, a jedan od sadašnjih uvaženih profesora u Madridu također je nastupio u prvoj sezoni ciklusa. Riječ je naravno o pijanistu i skladatelju Bruni Vlaheku, koji je u veljači 2022. ponovno nakon osamnaest godina nastupio u Matici. U ciklusu je 2004. nastupio i tada 17-godišnji violončelist Luka Šulić, koji će se kasnije proslaviti diljem svijeta kao dio tandema 2Cellos.

Filip Mišković / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Latica Anić / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Iako nije naveo sve, Končar je spomenuo da je ovdje riječ o mnogim koncertnim majstorima, voditeljima ansambala kao što su Zagrebački kvartet ili Zagrebački solisti te zaključio da je ciklus odigrao važnu ulogu u formiranju hrvatske glazbene scene jer „upravo kroz glazbu možemo pratiti uspostavu nekih odnosa identiteta koji je iznimno značajan za našu zemlju, koja nije velika, ali kada pogledate kakav ima nevjerojatno bogat autorski potencijal na području svih umjetnosti, književnosti, slikarstva, kiparstva ili glazbe, mi praktički imamo golem svjetski potencijal, i to je ono čega moramo biti svjesni, što moramo čuvati, i zato sam posebno zahvalan svima u Matici hrvatskoj.“

Kao i sve dobre ideje, i ona o pokretanju ciklusa koncerata za mlade glazbenike proizašla je iz prijateljstva Danijela Marušića i Gorana Končara. Ideju su razradili tijekom jednih ljetnih Osorskih glazbenih večeri, a po povratku u Zagreb predložili koncept tadašnjem predsjedniku Matice Igoru Zidiću, koji je odmah prepoznao potencijal i kulturni značaj te ideje. Uz dugogodišnju potporu Zaklade Adris, Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija, ciklus koncerata Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj pokrenut je, kako je navedeno u prigodnoj knjižici svečanosti, da se najnadarenijim mladim glazbenicima omoguće samostalni javni nastupi, a kriterij izbora glazbenika nagrade su osvojene na međunarodnim i državnim natjecanjima te zapaženiji nastupi u Hrvatskoj i inozemstvu. Biranim riječima navedeno je još: „Živa koncertna atmosfera, uzbuđenje susreta s novim glazbenim talentima, mlada publika, vrijedna djela hrvatskih i svjetskih autora samo su neke odlike koje ovaj ciklus određuju kao vrijedan dio kulturnog života Zagreba i Hrvatske.“ Važno je prisjetiti se kako je već 2006, prepoznavši vrijednost ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj, Japansko veleposlanstvo doniralo vrhunski klavir za potrebe održavanja koncerata u sklopu ciklusa.

Izložba umjetničkog fotografa
Mirka Cvjetka, organizacijskog voditelja Ciklusa

Poseban doprinos besprijekorno organiziranu slavljeničkom događanju dala je i izložba fotografija. Naime, nakon koncerta posjetitelji su mogli razgledati izložbu fotografija mladih glazbenika kojima je autor organizacijski voditelj ciklusa Mirko Cvjetko, od 2007. čvrst oslonac kako mladim glazbenicima u realizaciji njihovih programa, tako i Goranu Končaru u organizaciji koncerata. Bez obzira na statičniji medij, Mirko Cvjetko svojim je objektivom vješto uspio uhvatiti i prenijeti dinamične i živopisne trenutke svakog koncerta.

Kako ciklus mladih glazbenika u Matici hrvatskoj prema riječima Gorana Končara „doista sada već nakon 20 godina ima ozbiljan utjecaj na glazbeni život, daleko šire od onog što smo možda na početku mogli i zamisliti“, izbor onih koji će nastupiti na obljetničkom koncertu bio je ograničen time što su neki od pozvanih mladih glazbenika već imali zakazane druge koncerte pa se nisu mogli odazvati pozivu da nastupaju.

Birani program i glazbenici

Prvi je na koncertu nastupio gitarist Filip Mišković s izvedbom Tri trubadurske (Sjeta, Sonet, Svečanost) Stjepana Šuleka, a nakon njega pijanistica Mia Pečnik s izvedbama Impromptua, op. 32b Dore Pejačević i La Valse Mauricea Ravela. Prije početka koncerta Mia Pečnik je za medije izjavila: „Jako sam zahvalna što postoji takva organizacija u Hrvatskoj koja mladim glazbenicima daje priliku za nastup“, a dodajmo da ti koncerti nisu samo prilika za prve nastupe mladih glazbenika, već i za susret s prvim medijskim osvrtima na njihove nastupe. Baš u Vijencu svaki je od koncerata popraćen kraćim osvrtom (godinama je osvrte pisao pokojni Zlatko Stahuljak), a onaj iz 2017. u povodu nastupa Mije Pečnik nosio je naslov Potencijal za svjetsku karijeru, što se na sreću domaćih i inozemnih slušatelja i ostvarilo.

U daljnjem tijeku koncerta sopranistica Monika Cerovčec izvela je po tri popijevke Josipa Hatzea (Suzi, Lađa u noći, Serenada) i Dore Pejačević (Ein Lied / Popijevka, Es jagen sich Mond und Sonne / Za mjesecom sunce, Taut erst Blauveilchen / Niknula ljubica), a za klavirom joj se pridružila Renata Hill, koja je odmjereno pratila i sve preostale točke do kraja koncerta. Kuriozitet je da je Monika Cerovčec nastupila u ciklusu 2006. u ulozi Bastiena u izvedbi Mozartove jednočinke Bastien i Bastienne. Četiri godine poslije u ciklusu je nastupila violončelistica Latica Anić, koja nam se pak sada, četrnaest godina poslije, predstavila izvedbom djela Sami, za violončelo i glasovir, Berislava Šipuša. Za izvedbu dobila je posebne Šipuševe čestitke, koji je bio u publici i napomenuo da ga je izvedba Latice Anić posebno dirnula. Publiku je ganula i violinistica Noami Konforta, koja je za kraj izvela efektnu Introdukciju i Rondo capriccioso, op. 28 Camillea Saint-Saënsa. Njoj je nastup na slavljeničkom koncertu bio ukupno treći susret s ciklusom Mladi glazbenici i iskoristila ga je na pravi način kako bi nas još jednom podsjetila o kakvu je iznimnom talentu riječ.

Za kraj, osim mladih glazbenika koji su nastupili na slavljeničkom koncertu, među sada su daleko prepoznatim i afirmiranim glazbenicima koji su nastupili u ciklusu: Luka Šulić, Marco Graziani, Krešimir Bedek, Tomislav Vukšić, Marija Kuhar Šoša, Aljoša Jurinić, Petar Klasan, Katarina Kutnar, Nikolina Pinko, Martin Krpan, Ivan Krpan, Martina Jembrišak, Martin Durbek i brojni drugi. Svi oni zaslužili su jedne od prvih solističkih nastupa upravo na daskama Matičine dvorane, a jedinstvena prilika da čujemo nadolazeće glazbene zvijezde ponedjeljkom u Dvorani Jure Petričevića bit će, vjerujemo, i dalje najbolja pozivnica zainteresiranoj publici.