Povratak publike i izvođača

Sezona 2022/23. bila je prva cjelovita sezona nakon ukidanja svih restrikcija koje su kazalištarcima i glazbenicima ograničavale rad. Posebno su stoga zanimljivi statistički podaci koje redovito prikuplja Državni zavod za statistiku, a odnose se na broj kazališta, gledatelja i premijera, odnosno profesionalnih glazbenih ansambala. Okupljeni na jednome mjestu, podaci pokazuju ono što redoviti posjetitelji predstava, koncerata i drugih događaja iskustveno već znaju – iako je umjetnicima u pandemiji nedvojbeno bilo teško, katastrofične najave o trajnom dokidanju izvedbenih umjetnosti kakve su bile poznate prije pandemije nisu se, srećom, obistinile. Upravo suprotno, bilježi se povratak publike i izvođača, pa su svi statistički pokazatelji – „u plusu“.

Snimio Željko Hladika / PIXSELL

Snimio Ivo Čagalj / PIXSELL

Statistički podaci uvijek daju djelomičnu sliku, no važni su jer se iz njih mogu vidjeti trendovi – na slici obnovljeno Kazalište Gavella i posljednja premijera HNK-a u Splitu

Kako navodi Državni zavod za statistiku u priopćenju, u Hrvatskoj je u protekloj sezoni službeno bilo aktivno 155 profesionalnih kazališta, 15 više nego u sezoni prije. Uz profesionalna, Zavod bilježi i 34 formalno aktivna amaterska kazališta. Iako je broj impresivan, on ne govori mnogo ni o uvjetima u kojima ta kazališta rade ni koliko stvarno rade. Naime, u navedenih 155, koliko se može iščitati iz priopćenja, ubrojena su sva profesionalna kazališta bez obzira na organizacijski oblik, imaju li stalno zaposlenih umjetnika, svoju scenu ili koliko su u promatranom razdoblju imala izvedbi i premijera. O tome govore sljedeći podaci, također izneseni u izvješću: hrvatska su kazališta u protekloj sezoni Zavodu prijavila ukupno 11.277 predstava, tijekom kojih je izvedeno 1688 djela, od čega 1098 djela hrvatskih autora. U tom broju bilo je 476 premijera (326 prema djelima domaćih autora). Zavod je izračunao da je riječ o povećanju od 23% ukupnog broja predstava. Naveden je i ukupan broj gledalaca: 1.795.958, što je također povećanje, i to za 36%.

Što se tiče glazbenih programa, Zavod navodi 37 profesionalnih glazbenih orkestara i ansambala (taj broj obuhvaća sve tipove instrumentalnih ansambala koji su službeno registrirani, od simfonijskog orkestra do manjih sastava), jedan profesionalni zbor, a u tu se kategoriju ubraja i Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske Lado. Orkestri i ansambli izveli su u prošloj sezoni ukupno 649 koncerata, koje je pohodio 209.561 posjetitelj. Profesionalni zbor (Zbor HRT-a) izveo je 25 koncerata, na kojima je bilo 10.800 posjetitelja, a Ansambl Lado priredio je 77 programa s 49.950 posjetitelja. Baš kao i kod predstava, i ovdje Zavod bilježi veći broj programa i povećanje ukupnog broja posjetitelja u svim kategorijama.

Statistički podaci uvijek daju djelomičnu sliku, no važni su jer se iz njih, ipak, mogu vidjeti trendovi, barem oni koji se daju kvantificirati. Kako je poznato, kvaliteta pojedinih programa teško se može izreći brojem kazališta, ansambala, možda tek nešto o njoj govori broj izvedbi ili posjetitelja (iako se ni to nikako ne smije uzimati „zdravo za gotovo“). Ono što je sigurno već je spomenuto na početku teksta – kazališta i profesionalni glazbeni ansambli ipak su preživjeli pandemiju, katastrofične najave o kraju izvedbenih umjetnosti nisu se ostvarile. Živa izvedba, njezina neponovljivost i mogućnosti specifičnih oblika interakcija koje se tijekom nje događaju nisu postale nepotrebne. Upravo suprotno – postale su potrebnije nego ikada. Treba pomagati nastojanja da tako bude i dalje, ali uz važnu napomenu – osim rasta brojeva, potreban je i porast razine izvrsnosti, što je ipak nešto teže postići i o čemu statistički podaci šute.