Otvoren Muzej moderne umjetnosti u Mostaru

Već prvi pogled na izložbeni prostor Muzeja moderne umjetnosti u Mostaru (dojučerašnje Sveučilišne galerije) otvara vidno polje dugim švenkom po bijelim zidnim plohama i širokim kružnim zumiranjem oblikuje kadar prostorne cjelovitosti u impresivnoj likovnoj čistoći izložbenog prostora. Opremljen suvremenom opremom Muzej moderne umjetnosti može na najvišim profesionalnim uzusima prezentirati akademskoj zajednici i široj kulturnoj javnosti najvrjednija dostignuća suvremene likovne produkcije u svakom mediju: crtežu i grafici, slici i skulpturi, instalaciji i performansu, video-artu te raznovrsnim konceptualnim radovima u najrazličitijim tvorivima. To se moglo vidjeti 26. siječnja u 20 sati na svečanom otvaranju  novoutemeljena Muzeja moderne umjetnosti u Mostaru s knjigom likovnih kritika Branka Franceschia, koju su predstavili Marin Ivanović, i Milan Bešlić, i otvorenjem izložbe Matka Vekića, u nazočnosti rektora Sveučilišta u Mostaru, Zorana Tomića i kustosa Muzeja Vladimira Filipovića, Dinka Bakovića, Tonija Baraća te iznimno brojne kulturne javnosti.

Muzej moderne umjetnosti je zaglavni kamen umjetničkih nastojanja Sveučilišta u Mostaru

Referentan izložbeni
prostor

Muzej moderne umjetnosti u Mostaru utemeljen na dosadašnjoj Sveučilišnoj galeriji koju je koncepcijski profilirao njezin tadašnji voditelj Marin Ivanović a sadašnji ravnatelj novoutemeljene muzejske institucije. Naime, dobro je znano da se je dojučerašnja  Sveučilišna galerija programskom koncepcijom i izložbenom djelatnošću uzvisila u Sveučilišnu katedru u promicanju visokih likovnih vrijednosti po kojima je svojom dosadašnjem produkcijom to potvrdila jer se pokazala referentnim izložbenim prostorom i poželjnom partnerskom institucijom pa je na tim zasadama utemeljen Muzej moderne umjetnosti. Muzej je više nego dobrodošao kulturnoj sredini s lokalnom adresom jer je  izložbenim programom pouzdan izvor informacija sa suvremene europske likovne  produkcije, a i zato jer suvremene umjetnike iz domicilnog konteksta prezentira u širem, hrvatskom, bosanskohercegovačkom i europskom kontekstu.

Zacijelo ovu tvrdnju najbolje ilustrira kiparsko djelo Stjepana Skoke koje je dobro znano u zavičajnoj sredini, u suvremenoj bosanskohercegovačkoj likovnoj sceni, a isto tako u Hrvatskoj i europskoj prošlogodišnjom izložbom u Poljskoj i ovogodišnjom na Biennalu u Veneciji po izborniku Marinu Ivanoviću kao predstavnik Bosne i Hercegovine. Programsku koncepciju Muzej moderne umjetnosti  nastavio je na matrici Sveučilišne galerije koja je sigurno zakoračila u profesionalnu izložbenu aktivnost  s izložbom Vatroslava Kuliša pod naslovom Vatra – kritička retrospektiva 1991–2021, na kojoj je mostarska kulturna sredina upoznala likovno djelo u recentnom izboru iz opusa jednog od najvažnijih suvremenih hrvatskih slikara s europskim izložbenim uspjesima naglašene kolorističke palete.

Iznimno brojna kulturna javnost na otvaranju Muzeja u Mostaru

Potom je uslijedila izložba Igora Rončevića Zlato i srebro Zadra, slikara s vrhunskim referencama u suvremenoj hrvatskoj produkciji s međunarodnim odjekom, napose u kontekstu Nove slike gdje je njegovo slikarstvo Achille Benito Oliva uvrstio u svoju knjigu Trans-Avangarde International. Pažnju mostarske kulturne javnosti privukla je izložba Dante u djelima suvremenih hrvatskih umjetnika: Tomislav Buntak, Vatroslav Kuliš, Zlatko Keser, Igor Rončević, Antun Boris Švaljek, Kuzma Kovačić kojom se obilježila 700 godišnjica od smrti ovog velikog talijanskog i svjetskog pjesnika. Riječ je slikarima koji su u prigodi novog prijevoda Božanstvene komedije Božidara Petrača, interpretirali motive iz Pakla, Raja i Čistilišta za knjigu. Veliki odjek imala je izložba pod naslovom Brodovi koja je pobudila tu pozornost s djelima: Emila Bobanovića Ćolića, Stjepana Ivaniševića, Jasmina Kukavice, Bane Milenkovića, Ivana Peraka, Josipa Škerlja, Maria Šunjića i Antuna Borisa Švaljeka. 

Novim ciklusom Autići/Carlings, 2012–2022. Josip Ivanović napravio je snažan iskorak u svojemu stvaralaštvu što je dobro prihvatila likovna kritika i kulturna javnost u Mostaru i u Hrvatskoj. Skupnom izložbom Nogomet u suvremenoj umjetnosti autori su koncepcijski inventivno povezali različite autorske osobnosti i pokazali da je nogomet privlačna tema u likovnoj umjetnosti. Pod naslovom Herecegovački ciklus Tihomir Lončar predstavio se akademskoj zajednici s tim novim ciklusom rađenim u Mostaru. Veći broj slika iz tog ciklusa Lončar je donirao Sveučilištu u Mostaru. Kiparsko djelo Krune Bošnjaka visoko je vrednovano u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti poglavito s motrišta tradicijskoga kiparskog postupka na Kršinićevoj liniji izrazito figuralne provenijencije s klasičnim kiparskim motivima (akt, portret, sakralni motivi...), i materijalima ( kamen, bronca, glina...). 

Na velik odjek u mostarskoj sveučilišnoj zajednici, cijelom bosanskohercegovačkom kulturnom miljeu pa i u Hrvatskoj, naišla je Svjetlo moderne: izbor djela bosanskohercegovačke i hrvatske umjetnosti,  iz zbirki tvornice Aluminij d.d., zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, zbirke Sveučilišta u Mostaru). Naime, autor ove iznimno važne izložbe Marin Ivanović zahvatio je veliku temu u recentnom izboru i predstavio je s djelima klasika hrvatskog modernog slikarstva i kiparstva i djelima suvremenih istaknutih umjetnika, u rasponu od Branka Ružića, Kuzme Kovačića, Peruška Bogdanića, Stjepana Skoke, Vatroslava Kuliša, Vanje Radauša, Josipa Ivanovića, Josipa Trostmana, Kažimira Hraste, Fadila Vejzovića, Jasmina Kukavice, Josipa Škerlja, Šime Vulasa, Marije Ujević-Galetović, Ivana Kožarića, Vasilija Josipa Jordana, Gabrijela Jurkića i dr.

Sveučilišna likovna kolonija

U programu Muzeja moderne umjetnosti u Mostaru važnu dionicu i dalje će činiti Sveučilišna likovna kolonija koja svake godine u svibnju, u Sveučilišnom kampusu i na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, ostvaruje vrijedna umjetnička djela. Međunarodni je to umjetnički simpozij koji je prošle godine obilježio svoje prvo desetljeće uspješnog rada i na kojemu sudjeluju umjetnici iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, te, studenti i profesori s Akademije likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu.

Zapažena je i izdavačka djelatnost Sveučilišne galerije u novoutemeljenoj biblioteci Ar set artifex u kojoj su objavljene knjige: Josip Škerlj u očima kritike, 1968.–2022. i Stjepan Skoko: Oltar Znanja. Sveučilišna galerija nije bila samo izložbeni prostor nego i mjesto gdje se održavaju predstavljanja knjiga i predavanja, a vrijedno je spomenuti da je u njezinoj produkciji i u suradnji sa sveučilišnom televizijom pokrenula seriju dokumentarnih filmova o suvremenim hrvatskim umjetnicima u kojoj je dovršen film o Vatroslavu Kulišu a o Igoru Rončeviću snimaju se zadnji kadrovi.

Muzej moderne umjetnosti prepoznat će se i po nastavku dobro uspostavljene suradnje u širem kulturnom kontekstu kao institucija koja intenzivno surađuje s drugim srodnim institucijama, primjerice, s Galerijom Matice hrvatske u Zagrebu gdje priredila izložbe Darka Dugandžića i Marija Šunjića, zatim izložbe Josipa Ivešića u Dubrovniku, Trpimira Grgića u Makarskoj, predstavljena grafičko-pjesnička mapa Lukše Peka i Josipa Škerlja u Livnu, izložbu s naslovom Cvjetnica Stjepana Skoke u Czestohowa u Poljskoj i dr. Programsku aktivnost Muzeja moderne umjetnosti upotpunjuje i stalna suradnja sa sveučilišnim profesorima, povjesničarima umjetnosti i likovnim kritičarima, iz Sarajeva, Dubrovnika, Zagreba... i dr. To su: Antun Karaman, jedan od utemeljitelja studija Povijesti umjetnosti na mostarskom Sveučilištu, zatim Katja Bakija, Nedjeljka Balić-Nižić, Branko Francechi, Ivan Zanki, Milan Bešlić i dr. Od brojnih programskih aktivnosti još ću samo navesti da će Muzej moderne umjetnosti nastaviti Pedagoški program – dječje likovne radionice koji ima veliku popularnost u mostarskim pučkim školama što pokazuje sve veći interes djece za upis u likovne radionice. Uz novoosnovani arhiv za likovne umjetnosti u Sveučilišnoj galeriji vrijedan prilog specijaliziranoj knjižnici Muzeja moderne umjetnosti dao je Božo Biškupić donacijom od 1100 knjiga iz područja likovne umjetnosti.

Istaknimo na kraju i retrospektivnu izložbu Luka Paljetka 2023. godine koju je Muzej moderne umjetnosti priredio u Galeriji kraljice Katarine Kosača, te Znanstveno-stručni simpozij u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru iste godine s kojim se obilježilo 80. obljetnicu akademika Paljetka. U osnivanju je budući Sveučilišni referentni centar za likovne umjetnosti koji će biti temeljna i jedina takva institucija u Bosni i Hercegovini. 

Zaključno se može ustvrditi da je Muzej moderne umjetnosti zaglavni kamen umjetničkih nastojanja Sveučilišta u Mostaru koje je hrvatska duhovna kula u bosankohercegovačkom ozračju jer emanira znanstvene i umjetničke vrijednosti na sveučilišnim kriterijima, koji su univerzalne odrednice u sveučilišnim komunikacijskim kanalima širom svijeta.