Očuvanje i promicanje glagoljaške baštine

Odjel za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske osnovan je 24. listopada 2017. sa svrhom očuvanja i promicanja duhovne i materijalne glagoljaške baštine – oblikovateljice i čuvarice hrvatskoga duhovnog, kulturnog, jezičnog, književnog i nacionalnog identiteta, kao i stvaranje novih te čuvanje postojećih programa koji tu baštinu promiču. Odluka o osnivanju Odjela donesena je na jednoj od skupština Društva prijatelja glagoljice dok ga je vodila pročelnica Odjela Biserka Draganić, a ostvarena je u suradnji sa Stjepanom Damjanovićem, tadašnjim predsjednikom Matice hrvatske.

Sudionice radionice Iluminacije (ukrašavanje) glagoljičnih slova

Odjel je pokrenuo i pokreće niz programa da bi javnosti približio spoznaje više od tisuću godina duge hrvatske glagoljaške kulture i civilizacije koja nas je učinila jedinim narodom u Europi koji je do Drugoga vatikanskoga sabora u 20. stoljeću slavio Boga na svome jeziku iz knjiga pisanih svojim pismom, iznjedrila nam jezik koji je krajem 15. stoljeća zadovoljavao sve uvjete da postane književni, uvela nas u Gutenbergovu eru tiskane knjige, omogućila nam praćenje aktualne literature iz istočnih i zapadnih izvora, pisanim dokumentima obuhvatila sve aspekte života hrvatskoga čovjeka, učinila nas oblikovateljima europskog identiteta.

Ciklus Večeri obljetnica pokrenut je radi odavanja poštovanja ljudima i događajima važnima za hrvatsku kulturu i povijest, ali i radi ukazivanja na potrebu istraživanja uloge glagoljaške baštine na oblikovanje spoznaja, stavova, jezičnih, političkih, književnih i inih koncepata velikana naše kulture i povijesti, kao i njezina utjecaja na same događaje.

Primjerice, malo je poznato da je političar i publicist Stjepan Radić smatrao Svetu Braću (Ćirila i Metoda), time što su u bogoslužje uveli narodni jezik, utemeljiteljima slavenskoga nacionalizma (za Radića su obilježja nacionalizma kulturnost i demokratizam), nazivajući ih prvom dvojicom narodnjaka i prvom dvojicom nacionalista. Kao dokaz ugleda koje je slavensko bogoslužje donosilo slavenskim narodima, navodi poziv češkoga kralja Karla IV. (14. st.) hrvatskim glagoljašima, kao i poziv poljskoga kralja Jagiełła i njegove žene Jadvige.

Ciklus Mladi glagoljaši u Matici hrvatskoj omogućava svim uzrastima mladih glagoljaša, od vrtićkoga do fakultetskoga, da pod vodstvom svojih mentora, kroz igru, pjesmu, ples, kazališnu predstavu, film, radijsku emisiju, predavanje, izložbu… pokažu kako doživljavaju glagoljašku baštinu, što o njoj znaju, na što ih potiče, kako je čuvaju. Ciklus Glagoljični stvaralački laboratorij zabavno je iskustveno druženje s baštinom, kroz stvaralačke radionice za djecu, mlade i odrasle, radi njezine ugradnje u svakodnevni život.

Popularnoznanstvena predavanja, primjerice, o sadašnjosti glagoljaške baštine, upoznaju javnost s načinima na koje glagoljaška baština živi danas, poput predavanja Glagoljica u igri Josipa Mihaljevića. Svima zainteresiranima, neovisno o tome gdje žive, omogućavamo praćenje svih predavanja i preko aplikacije Zoom. Za Matičin YouTube kanal pripremili smo dosad dva predavanja: predavanje Stjepana Damjanovića o prvoj hrvatskoj tiskanoj knjizi na hrvatskom jeziku, Misalu po zakonu rimskoga dvora iz 1483, u povodu njegove 540. obljetnice i predavanje Marice Čunčić Svetost glagoljice. Veseli nas broj njihovih pregleda jer ukazuje na interes javnosti za glagoljsku sastavnicu hrvatske kulture.

Ovaj kratak prikaz rada Odjela završit ćemo jednom od njegovih uloga u promicanju glagoljice i glagoljaške baštine. Naime, glavnu urednicu portala Društva profesora hrvatskoga jezika Sanju Miloložu nadahnuli smo da u novopokrenutoj mrežnoj ediciji Knjiga mjeseca objavljuje knjige na dva pisma: latinici i glagoljici, čime je baština našla još jedan put svoje ugradnje u suvremeno hrvatsko društvo.