Ispod radara – dvije vrijedne izložbe u Knjižnicama grada Zagreba

Knjižnice grada Zagreba mjesto su na koje građani redovito odlaze u potrazi za novim domaćim i inozemnim naslovima, stručnom literaturom, tiskovinama i audiovizualnom građom te pritom često posjećuju kvartovske, ali i ostale knjižnice razasute po različitim gradskim lokacijama. Dok pojedine knjižnice imaju respektabilnu izložbenu djelatnost, poput primjerice Galerije VN, koja je referentno mjesto za prezentaciju različitih vizualnih istraživanja, kod većine jedinica unutar razgranate mreže KGZ-a takav oblik djelovanja ipak je u drugom planu. Unatoč tome, i kod tih je knjižnica stalno prisutna želja da se članovima i široj javnosti osim posudbe knjiga pruže i drugi sadržaji te se u knjižnicama redovito održavaju različite priredbe. Jedan su od najvidljivijih aspekata takve sekundarne aktivnosti povremene izložbe potaknute različitim prigodama i obljetnicama ili djelatnošću manje ili više afirmiranih suvremenih autora. Iako većina takvih izložbi organiziranih u centru ili na rubovima grada najčešće prolazi ispod radara, neke zavrjeđuju da se na njih skrene pažnja – poput primjerice recentnih izložbi koje su javnosti prikazale originalne radove vrsne i pomalo zaboravljene ilustratorice Danice Rusjan, odnosno demaskirale fascinantan svijet suvremenog kazališta (Zagrebačkog kazališta mladih).

Detalj postava izložbe ZKM – vaše kazalište u vašoj knjižnici, Gradska knjižnica, 2024.

Zimska bajka Danice Rusjan

Tijekom prosinca 2023. i siječnja 2024. u Knjižnici Vrapče, ogranku Knjižnice Vladimira Nazora, održala se izložba ilustracija prigodna naslova Danica Rusjan: Zimska bajka na kojoj se javnost mogla upoznati s radom nedavno preminule ilustratorice Danice Rusjan (1926–2022). Riječ je o umjetnici koja je živopisnim ilustracijama i specifičnom estetikom obilježila svakodnevicu poslijeratnih desetljeća te u suradnji s brojnim izdavačkim kućama u Hrvatskoj, ali i drugim dijelovima Jugoslavije, kreirala začudne dječje svjetove.

Slikarstvo je diplomirala 1956. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Đure Tiljaka, nakon čega se cijeli život profesionalno bavila ilustracijom te za svoj rad primila brojne nagrade. Vizualnom interpretacijom niza klasika, ali i recentnih naslova, djeci je približavala svijet mašte i dječje književnosti, a dio toga mogao se vidjeti u prostoru Knjižnice Vrapče, koji su oživile njezine vrsne ilustracije. Iako je sama prezentacija bila pomalo amaterska – bez jasno navedena autora/ice izložbe i sa životopisom preuzetim s Wikipedije te fragmentom teksta Jože Skoka iz neimenovanog izvora – izloženi materijal nadoknadio je sve produkcijske slabosti. Zidne plohe bile su aktivirane radovima zimske tematike, originalnim ilustracijama nastalima 1980-ih, ali i poslije. Autorica ih je 2004. darovala Knjižnici Vladimira Nazora, a nakon donacije periodički su bili izlagani u knjižnicama tijekom božićno-novogodišnjeg razdoblja i pod različitim naslovima (Danica Rusjan: Klizanje u šumi, 2010/11; Danica Rusjan: Snjegovići, 2021/22). Četrdeset i četiri rada iz nekoliko serija posjetitelje Knjižnice Vrapče uvela su u razigrani svijet Danice Rusjan napučen različitim životinjama i oživljenim snjegovićima, antropomorfiziranim predmetima i djecom koja uživaju u zimskim radostima i zajedništvu karakterističnu za božićno razdoblje.

Danica Rusjan, Zimska bajka

Autorica svoje protagoniste u aktivnim situacijama i međusobnim interakcijama smješta u zaleđene prirodne ambijente, dijelove bezvremenskih gradova sa slikovitim kućama i bogato ukrašenim jelkama koji čine idealiziranu božićnu kulisu ili zimsku idilu razbija prikazom gradske vreve i signala velegrada (nebodera, reklamnih stupova itd.). Gledaoca u svoj svijet uvlači narativnim sklopovima, a posebno privlači minucioznošću prikaza, kolorističkim pretapanjima i razradama motiva, vrsnim baratanjem tehnikama, načinom kako linijama, točkama i ostalim likovnim elementima postiže opipljivost likova, ambijenata i stvari te mnoštvom detalja koji se (raz)otkrivaju pri pomnom promatranju svakoga pojedinog rada.

Odličan kontekst za gledanje originalnih ilustracija stvoren je izlaganjem jednog primjerka „lista za učenike osnovnih škola“ Radost te 31 knjige iz fonda knjižnice – od zbirki dječje poezije i priča do slikovnica. Rusjanova ih je od 1960-ih do 1980-ih oblikovala za različite izdavače (Svjetlost i Veselin Masleša iz Sarajeva, Mladinska knjiga iz Ljubljane i Mladost, Naša djeca i Stvarnost iz Zagreba), a u njima se pojavljuju i neki od likova s izloženih radova.

Posjetitelji su tako dobili priliku u ruke primiti knjige koje je likovno opremila Danica Rusjan, promotriti na koji je način inicijalima, vinjetama i/ili okvirima dinamički oblikovala stranice i kako je kreirala likove i scene, odnosno upoznati njezin stilski rukopis i raspon pristupa koje je koristila u vizualnoj interpretaciji pisane riječi.

Naše Zagrebačko
kazalište mladih

U predvorju Gradske knjižnice do 13. veljače 2024. održala se izložba ZKM – vaše kazalište u vašoj knjižnici koju su autorski potpisali arhivarka Ozana Iveković, rekviziter Leonardo Krakić i kostimografkinja Marta Žegura iz Zagrebačkog kazališta mladih te Sara Džapo iz Gradske knjižnice. Predstavljanju prethodilo je nekoliko manjih izložbi organiziranih u različitim jedinicama KGZ-a na kojima su uglavnom bili prezentirani tiskani materijali, poput nedavne izložbe kazališnih plakata ZKM-a u Knjižnici Božidara Adžije (2023).

Danica Rusjan, naslovnica zbirke Hvatajte lopova

Iako je najnovija izložba postavljena u nevelikoj vitrini koja se proteže kroz predvorje Gradske knjižnice, njome je kroz izbor raznolikog materijala – od plakata, programskih knjižica, fotografija glumaca i scenografije, kostima i rekvizita, skica za kostime itd. – te putem popratnih tekstova s osnovnim podacima o pojedinoj predstavi, kratkim opisima i fragmentima kritika prezentirano recentno djelovanje istaknute kazališne kuće. Dok su neki od predmeta iz predstava koje više nisu na repertoaru, naglasak je stavljen na zadnjih pet aktualnih produkcija – od repriznih naslova (Višnjik, Moj muž i Ćelava pjevačica) do ovosezonskih premijera (12. NOĆ ili kako hoćete i Euforija). Najdojmljiviji dio postava čine kostimi koje su u predstavama nosili Doris Šarić Kukuljica (Pansion Eden), Barbara Prpić (Monovid-19), Nataša Dangubić i polaznici ZKM Učilišta (Rururururururur), a koji su popraćeni skicama Marte Žegura i fotografijama iz predstava, što posjetiteljima omogućuje uvid u sve faze života jednog kostima – od njegove idejne razrade do realizacije i pokrenutosti na sceni. Predstave koje su trenutno na repertoaru predstavljene su plakatima i programskim knjižicama koje je oblikovao Antonio Dolić, a zaleđene trenutke glumačkih izvedbi i ansambla u akciji te dojmljivih scenografskih okvira objektivom je zabilježio Marko Ercegović dobro zahvaćajući karakter pojedinoga insceniranog djela. Skrivene aspekte kazališne iluzije razotkriva i rekviziterska „plahta“ Antuna Andrijanića za aktualnu predstavu Moj muž, koja posjetitelje knjižnice i kazališta osvještava o svemu što se krije iza scene.

Izložba je zanimljiva i kao primjer višegodišnje uspješne međuinstitucionalne suradnje dvije važne gradske kulturne ustanove te dobro implementiran model usmjeren prema zajedničkim korisnicima. Naime, članovi KGZ-a s članskom iskaznicom ostvaruju popuste na ulaznice u ZKM-u, pa je sam naslov „vaše kazalište u vašoj knjižnici“ sasvim opravdan, a atraktivni izlošci zasigurno će potaknuti još ponekog člana Knjižnica grada Zagreba, koji možda nema naviku praćenja kazališnih repertoara, da (pro)nađe svoje kazalište (ZKM).

***

Izložbe o Danici Rusjan i ZKM-u prošle su ispod radara i bez veće medijske pozornosti iako su skrenule pozornost na jednu zanimljivu umjetničku ličnost te (raz)otkrile dio života omiljenoga zagrebačkog kazališta i onoga što se događa ispred i iza scene. U njima vidim i svojevrsnu prolegomenu za ono što bi tek trebalo realizirati u budućnosti. Naime, Danica Rusjan zaslužuje izložbu ili monografiju koja bi obradila njezin život i djelo te opus valorizirala i kontekstualizirala u okviru hrvatske (i jugoslavenske) ilustracije druge polovice 20. stoljeća. Istovremeno, iako su povijest i djelovanje Zagrebačkog kazališta mladih, osnovana 1948, ispisani u opsežnoj monografiji objavljenoj o 70. godišnjici, vrijedilo bi razmisliti o tome da se javnosti i u opsežnijem izložbenom formatu te kroz vizualnu komponentu ispriča priča o toj propulzivnoj i važnoj kazališnoj instituciji.