Melodičnost čakavskog govora

U dvorani Gradske knjižnice Juraj Šižgorić obilježen je 24. siječnja spomen-dan Mladena Bjažića. Bjažić je rođen na Zlarinu 26. siječnja 1924, a umro u Šibeniku 24. siječnja 2017, dva dana prije 93. rođendana. Tom je prigodom održan susret lokalnih pjesnika koji pišu čakavicom pod naslovom Neka zvoni ča.

Mladen Bjažić, hrvatski književnik, pjesnik i prozni pisac, novinar, dugogodišnji urednik dječjih programa Radija i Televizije Zagreb 1970-ih, zaslužnik hrvatskog stripa, zadnjih desetak godina svoga života predano je i s ljubavlju vodio zlarinsku ljetnu čakavsku školu Neka zvoni ča.

Sudionici i organizatori pjesničkog susreta Neka zvoni ča

U prepunoj dvorani, gdje su publiku činile sve dobne skupine, među kojima posebno valja istaknuti dva prva razreda šibenske gimnazije koje je na pjesničku večer dovela profesorica hrvatskog jezika i književnosti Mila Kundajica, tražilo se mjesto više. Program je započeo nastupom KUD-a Koralj Zlarin i Zvonka Varošanca, a potom je Mladen Tabulov Truta, Zlarinjanin, prijatelj Mladena Bjažića, pročitao Bjažićevu pjesmu Ča. Uslijedili su pojedinačni nastupi lokalnih pjesnika, koji su nadahnuto govorili svoje stihove na čakavici: Ivan Dobra Žirjanin, Josipa Bepa Jurat i Edita Vlahov na žirajskoj, Miro Vlahov i Jelena Kronja, koja je čitala pjesme svoje majke Save Maričić, na prvićkoj, Dinko Škevin na betinskoj, Nenad Milin na jezerskoj, Mladen Tabulov Truta i Zvonko Varošanec na zlarinskoj,  Nikola Perkov koji je čitao svoje i stihove Stipe Cvitana na tribunjskoj, Lorenta Fuštin, Vjera Lukovečki, Biserka Palfi i Amalija Pancirov na primoštenskoj i Katarina Simsig na hvarskoj. U glazbenom dijelu programa nastupili su uz KUD Koralj Zlarin i Zvonka Varošaneca i KUD Koledišće Jezera, Vedranko Šikić Balara, Murter i Josipa Bepa Jurat i Elda Kalabis Grubišić.  

Čakavica je govor koji, iako nažalost izumire, zorno svjedoči o bogatstvu hrvatskog jezika, tako da ne smijemo propustiti priliku uživati u živoj riječi izvornih govornika, prije no što postane isključivo predmet izučavanja na institutima i sličnim ustanovama. Posebno je važno to omogućiti mladima, dati im priliku da dožive, čuju i osjete melodičnost govora za kojim najčešće posežu autori zabavnih skladbi i dalmatinskih šansona.