Idealist i mirotvorac

Ekonomist, znanstvenik, političar i žrtva Hrvatskoga proljeća, sve to bio je Vladimir Veselica, no kada se pita njegove poznavatelje i suradnike, svi će neizostavno reći, ne zaobilazeći pritom sve njegove kompetencije i životna dostignuća, da je bio – dobar čovjek.

Tako je bilo i na panelu Sjećanje na prvog predsjednika Hrvatskog društva ekonomista profesora Vladimira Veselicu, koji je 19. prosinca održan na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, u povodu desete obljetnice njegove smrti.

Kroz razgovor i reminiscencije, sudionici panela podsjetili su na veliku ekonomsku ostavštinu Vladimira Veselice kao profesora Ekonomskog fakulteta i prvoga predsjednika Hrvatskog društva ekonomista, ali i na njegovu ulogu u Hrvatskom proljeću, u kojem je bio jedan od istaknutih sudionika.

Uvodne govore održali su Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista. Na osnovi svojih sjećanja ili provedenih istraživanja Vladimira Veselice prisjetili su se prof. emeritus Ljubo Jurčić, prof. Mato Crkvenac iz Hrvatskog društva ekonomista, prof. Danijela Miloš Sprčić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zrinka Udiljak Bugarinovski, voditeljica Knjižnično-dokumentacijskog centra Ekonomskog fakulteta, te Josip Mihaljević iz Hrvatskog instituta za povijest.

Vladimir Veselica  (1938− 2013),
hrvatski ekonomist i proljećar - Snimio Željko Hladika / Večernji list / PIXSELL

Vladimir Veselica diplomirao je i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. „Mnogo je pisao i objavljivao, iza njega je ostalo više od 130 radova, od toga 30 stručnih“, istaknula je voditeljica Knjižnično-dokumentacijskog centra EFZG Zrinka Udiljak Bugarinovski, koja je za potrebe izložbe o životu i djelu Vladimira Veselice priređene 2007. detaljno proučila njegov znanstveni put. Velik je dio tih radova citiran u najvažnijim ekonomskim i znanstvenim bazama podataka, kazala je. Vladimir Veselica objavio je 25 knjiga, autorski ili koautorski. No, znanstvena karijera mu je 1972. naglo prekinuta zbog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću, izgubio je posao i oduzeta mu je putovnica. „Maknut je bez ikakve procedure“, reći će Zrinka Udiljak Bugarinovski.

„Vladimir Veselica nosio je ljudskost kao svoje obilježje“, istaknuo je predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, profesor Darko Tipurić. „Kad ovdje odajemo obol, posvetu onomu što Veselica jest, mi zapravo pokušavao kazati kakav bi intelektualac trebao biti danas. Želim da pamtimo Vladu Veselicu iz njegovih knjiga, njegovih nastupa, retoričkih sposobnosti, a ponajprije njegova osmijeha, ljudskosti i oprosta“, rekao je.

Nakon prvih višestranačkih izbora Vladimir Veselica bio je saborski zastupnik i ministar u Vladi RH, ali nije zapostavio znanstveni rad ni podučavanje studenata. „Kada se vratio na fakultet, ponašao se kao da se njemu ništa nije dogodilo. Nije osjećao potrebu ni za kakvim revanšom“, istaknuo je Mato Crkvenac, član Hrvatskog društva ekonomista.

Dvije su karakteristike po njegovu sudu obilježile profesora Veselicu: temeljitost u bazičnom obrazovanju mikroekonomije i socijalna osjetljivost. „Tu je osobito došla do izražaja popularizacija ekonomije kroz neke njegove poglede, ali isto tako i njegova spremnost za prihvaćanje novih ideja“, prisjetio se Crkvenac.

„Sve ono što danas zagovaramo u društvu kao važne društvene i ljudske vrijednosti poput inkluzivnosti, empatije, tolerancije, ravnopravnosti i osnaživanja uloge žena i mladih ljudi u društvu, sve to je profesor Veselica promicao još prije više od četvrt stoljeća“, podsjetila je Danijela Miloš Sprčić, bivša studentica profesora Veselice, a danas profesorica na Ekonomskom fakultetu.

„Vladimir Veselica bio je glavni urednik Hrvatskoga gospodarskog glasnika, koji je bio artikulacija ekonomskog programa hrvatskog nacionalnog pokreta“, podsjetio je Josip Mihaljević iz Hrvatskog instituta za povijest. U Hrvatskom proljeću bio je jedan od najaktivnijih i najeksponiranijih hrvatskih ekonomista. Veselica je tada javno progovorio o nerazmjeru novca koji je Hrvatska kao jedna od najrazvijenijih republika bivše SFRJ uplaćivala u zajedničku blagajnu i onoga što je mogla dobiti natrag. Josip Mihaljević mišljenja je da Veselica zapravo nije bio političar, ali budući da se politika bavila njime i on je morao baviti se njom. „Veselica je prvenstveno bio znanstvenik i ekonomist te iznad svega veliki idealist. Imao je jednu ideju, stvaranje neovisne Hrvatske.“ U tom smislu Mihaljević iznosi podatak da je Veselica bio glavni inicijator sastanka koji je u siječnju 1989. okupio buduću hrvatsku političku elitu. Iz te inicijative izrasle su demokratske stranke koje su Hrvatskoj, istaknuo je, „donijele dašak demokracije i uvele pluralizam u kojemu i danas živimo“.