Blagost i bujnost glazbe Blagoja Berse

Hrvatski skladatelj Blagoje Bersa (Dubrovnik, 21. prosinca 1873–Zagreb, 1. siječnja 1934), u skladu s uobičajenim posvećivanjem veće pozornosti umjetnicima u povodu obljetnica rođenja i/ili smrti, došao je, nakon prošlogodišnje koncentracije na glazbenu ostavštinu Dore Pejačević, na red da se hrvatska kulturna javnost sjeti i njegove važnosti za hrvatsku glazbu i hrvatsku kulturu. U Bersinu slučaju, uz 150. obljetnicu rođenja i 90. obljetnicu smrti, moguće je proširiti kulturne horizonte jednako u odnosu na vrijeme u kojemu je skladatelj živio i stvarao, kao i u odnosu na razdoblja koja su pratila prijem njegove glazbe i nakon smrti. Budući da je Bersa bio i prvi profesor kompozicije na 1922. osnovanoj Muzičkoj akademiji u Zagrebu, moguća su i muzikološka istraživanja njegovih eventualnih utjecaja na studente iz njegova razreda, a riječ je važnim skladateljima od kojih su danas najpoznatiji Boris Papandopulo, Rudolf Matz, Milo Cipra i Božidar Kunc.

Koncertna izvedba opere Oganj u Lisinskom, ciklus Kanconijer HRT-a u suradnji s HNK-om Zagreb / Snimio Jasenko Rasol

Iskazali se studenti i mentori

Na Bersin 150. rođendan 21. prosinca 2023. bio je u organizaciji HAZU, HGZ-a, Hrvatskoga muzikološkog društva i Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu održan okrugli stol u okviru kojega su govorili akademici Koraljka Kos i Zoran Juranić te muzikologinje Nada Bezić i Tatjana Čunko. U nastavku je u koncertnoj dvorani MA, koja nosi ime Blagoja Berse, studentski simfonijski orkestar pod ravnanjem maestra Mladena Tarbuka izveo skladateljeva djela Andante sostenuto, op. 29, Dramatsku uvertiru, op. 25a, Idilu, op. 25b, Robinjicu, pjesmu za glas i orkestar sa sopranisticom Marijom Žalac, Seh duš dan i Meeresleuchten, pjesme za glas i orkestar sa sopranisticom Darijom Gazdek, Zaljubljeni luđak, pjesmu za glas i orkestar s baritonom Benjaminom Šuranom i na kraju simfonijsku pjesmu Hamlet, op. 23. Bersine antologijske solo popjevke za orkestar je priredio Mladen Tarbuk. U predvorju Muzičke akademije bila je postavljena izložba o životu i radu Blagoja Berse koju su, zajedno s pratećom programskom knjižicom događaja, pripremile studentice muzikologije Nora Kostelnik Pogačnik, Mia Rupčić, Lara Jakšić i Lorena Dragomanović te njihove mentorice Nada Bezić i Sanja Kiš Žuvela. Valja pohvaliti mentorski trud kao i uvodne tekstove studentica u kojima su opisana djela s programa koncerta nazvana Poetični Bersa.

Zanimanje je pobudilo izlaganje akademkinje Koraljke Kos Blagoje Bersa danas. Naime, prva dama hrvatske muzikologije, koja je zajedno s akademikom Ivanom Supičićem pokrenula studij muzikologije na MA 1970, nimalo ne posustaje u žustrini govorenja i britkosti prosudbi. Dakako, specijalizirana za hrvatsku glazbenu produkciju s prijelaza 19. u 20. stoljeće, ponajprije s pozicija njemačke produkcije, iznijela je poučna gledišta na Bersinu ulogu u odnosu na modernu u hrvatskoj glazbi. Nada Bezić, voditeljica Knjižnice i arhivske zbirke HGZ-a, dugogodišnja suradnica i izvršna urednica HGZ-ova izdavačkog projekta Sabrana djela Blagoja Berse te autorica Tematskog popisa skladbi Blagoja Berse, govorila je o projektu HGZ-a, Zoran Juranić predstavio je svoj rad na Bersinim skicama i nastanku suite Bersiane, dok je Tatjana Čunko pod naslovom Neprimjetna prisutnost Blagoja Berse na Trećem programu Hrvatskoga radija iznijela zanimljivosti o radijskoj špici kojom svakodnevno započinje emitiranje HR3, početku Bersine Idile, op. 25b. Tatjana Čunko istražila je primjenu Bersine glazbe od vremena Radija Zagreb, pa je lako zaključiti kako je upravo Bersina Idila najizvođenije djelo nekog hrvatskog skladatelja uopće, a da pritom slušatelji HR3 najčešće nisu upoznati s naslovom skladbe i imenom njezina autora.

Hrvatski skladatelj Blagoje Bersa (1873-1934)

Večernji koncert Simfonijskog orkestra MA protekao je u svečanoj atmosferi i uz zanimljive uvodne riječi dirigenta i mentora Mladena Tarbuka. Bez pojedinačnih analiza moguće je zaključiti da je upravo višestruka obrazovanost Mladena Tarbuka, skladatelja i dirigenta s naglašenim muzikološkim nervom, poticala sve uključene na iskreno poniranje u Bersinu ostavštinu, koju je bilo moguće pratiti od njegove diplomske skladbe započete u vrijeme studija u Beču do antologijskih primjera vokalne lirike koji su predstavljeni u verziji za glas uz orkestar. Doda li se još i visoka izvođačka razina uključenih vokalnih solista, ostaje zadovoljstvo nakon slušanja koncerta nazvana s punim pravom Poetični Bersa.

Solisti Marija Žalac, Darija Gazdek i Benjamin Šuran te Studentski simfonijski orkestar
Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu uz maestra Mladena Tarbuka

Blagoje Bersa u virtualnom svijetu

Jedan od ciljeva Matice hrvatske jest očuvanje i promoviranje hrvatskoga kulturnog identiteta, čiji je i sastavni dio hrvatska glazbena baština. Stoga je samo po sebi razumljivo da 150. obljetnica Bersina rođenja zadužuje sve hrvatske baštinske institucije da se uključe u promociju glazbenih vrijednosti njegova stvaralaštva. Na tom je tragu Odjel za glazbu Matice hrvatske 16. siječnja u suradnji s HGZ-om –predstavio virtualnu izložbu o Blagoju Bersi, koja je rezultat projekta Baština na mreži. Projekt je osmislila Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao poticaj za digitalizaciju i digitalno predstavljanje hrvatske kulturne baštine. HGZ je kao imatelj dijela Bersine ostavštine ušao u projekt zajednički s NSK, gdje se nalazi drugi dio ostavštine, te su kao gradivni materijal virtualne izložbe korišteni digitalizirani materijali iz obiju ustanova. Rezultat je virtualna izložba Ostavština skladatelja Blagoja Berse, koja uključuje informacije, arhivske biografske i notne materijale te poveznice na audio- i videozapise Bersinih skladbi. Promocijom izložbe s naslovom Blagoje Bersa u virtualnom svijetu ostvarila se suradnja temeljnih institucija čuvara hrvatske nacionalne kulture i baštine, a to su dvije najstarije hrvatske kulturne institucije, Matica hrvatska i HGZ, te hrvatska krovna kulturna i baštinska institucija, NSK. Autorica je virtualne izložbe muzikologinja Nada Bezić.

Bersina opera Oganj
oduševljenjem zapalila Lisinski

Očito je da Zagreb doživljava osobito razdoblje vrijednih i uspjelih suradnji glazbenih institucija. Naime, koncertna izvedba opere Oganj Blagoja Berse u sklopu njegovih obljetnica ostvarena 18. siječnja okupila je ansamble HRT-a, Zbor i Simfonijski orkestar te Dječji zbor, Zbor Opere HNK-a u Zagrebu, sve uz suradnju KDVL i angažiranje uglednih vokalnih solista, a pod predanim ravnanjem maestra Aleksandra Markovića.

Opera Oganj, skladana na njemački tekst libretista Alfreda Marie Willnera i praizvedena u HNK-u u Zagrebu 12. siječnja 1911, u izvorniku ima naslov Der Eisenhammer, dakle „željezni čekić“. Dakako, vatra, oganj, u priči ima važnu ulogu, ali odluka o „prepjevu“ naslova u prijevodu F. Ž. Milera (1853–1917) može, ali i ne mora zadovoljiti. Bilo kako bilo, u Lisinskom je sa strane podija bila simulirana vatra, tako da je time bio dan neki scenografski „okvir“. Korisna je bila projekcija prijevoda s njemačkog na hrvatski jezik jer je tako omogućeno praćenje opernog sadržaja.

Tri čina opere protekla su u koncentriranoj izvedbi u kojoj se izmjenjivanje solista odvijalo precizno ne ometajući bujnost orkestralnog događanja. Sopranistica Valentina Fijačko Kobić u ulozi jedinog ženskog lika, Lenke, postizala je potrebnu eteričnost, ali i dramatsku snagu glasom čija obojenost, sigurnost i raspon djeluju snagom istinskog predavanja umjetničkom činu. Uopće, izbor solista za sve potrebne uloge dokazuje postojanje opernih solista u HNK-u u Zagrebu, u ovom slučaju uglavnom muške ekipe, sposobnih i spremnih za ostvarivanje itekako zapaženih i uvjerljivih interpretacija. Osim toga, činjenica da su pripreme za koncertnu izvedbu ujedno bile i pripreme za snimanje Bersine opere koja će biti ovjekovječena kao trajni zapis na nosaču zvuka nedvojbeno je utjecala na još pomnije uvježbavanje u svim solističkim dionicama, kao i u odnosu na orkestar i zborove. U tom su kontekstu pjevanje tenora Stjepana Franetovića, dvojice baritona Ljubomira Puškarića i Siniše Hapača, kao i basova Luciana Batinića i Siniše Štorka, uz recitatore Radhilku Schmalz, Mirjana Josipa Mundweila i mlade pjevačice Marijetu Bošković i Klaru Čadež, kao i ujedinjenih zborova HRT-a i HNK-a bili na visini postavljenih zadataka.

Posebno poglavlje razmatranja o Bersinu Ognju pripada orkestralnom događanju. Blagoje Bersa bio je veliki glazbeni talent, odlično školovan skladatelj, sjajan poznavatelj orkestralnih mogućnosti i itekako upućen majstor kada je riječ o ostvarivanju glazbenih atmosfera sposobnih za evociranje dramskih sadržaja. O tome osobito svjedoče orkestralni preludiji svakom od činova, melodijska isticanja u lirskim trenucima, nabrekle harmonije u momentima tragičnih sukoba, kao i cjelokupnost glazbenoga tijeka kojim je operni majstor ispričao svoju dramski nabijenu opernu priču. Bilo bi lijepo imati Bersin Oganj na kazališnoj pozornici, ali nije Blagoje Bersa jedini hrvatski operni majstor prema kojemu se ponašamo maćehinski.