Otkrića koja će mijenjati svijet u 2024.

Uspon ChatGPT-ja imao je velik utjecaj na znanost prošle godine. Očekuje se da će njegov tvorac, OpenAI iz San Francisca, objaviti GPT-5, sljedeću generaciju modela umjetne inteligencije (AI) potkraj ove godine. GPT-5 vjerojatno će pokazati naprednije mogućnosti od svojih prethodnika. Znanstvenici također prate uvođenje Geminija, Googleova konkurenta GPT-4. Veliki jezični model može obraditi nekoliko vrsta unosa, uključujući tekst, računalni kod, slike, audio i video.

Nova verzija Google DeepMindova AI-alata AlphaFold, kojim su se istraživači koristili za predviđanje 3D-oblika proteina s visokom točnošću, također bi trebala biti objavljena ove godine. Novi AlphaFold bit će sposoban modelirati interakcije između proteina, nukleinskih kiselina i drugih molekula s atomskom preciznošću, što bi moglo otvoriti nove mogućnosti u dizajnu i otkrivanju lijekova. Veliko je pitanje regulacije upotrebe umjetne inteligencije. Savjetodavno tijelo Ujedinjenih naroda  za umjetnu inteligenciju objavit će konačno izvješće sredinom ove godine, postavljajući smjernice za međunarodnu regulaciju te problematike.

Prvi put nakon 1970-ih NASA pokreće lunarnu misiju s posadom. Artemis II mogao bi biti lansiran u studenom (na slici posada) / Izvor NASA / Wikipedia

Opservatorij Vera C. Rubin u Čileu trebao bi početi raditi potkraj ove godine, prije planiranoga desetogodišnjeg istraživanja neba cijele južne hemisfere teleskopom promjera 8,4 metra i golemom kamerom od 3200 megapiksela.

Novi teleskop moći će detektirati slabo vidljive objekte i katalogizirati 90 posto asteroida blizu Zemlje — što bi pomoglo u procjeni prijetnje sudara s našim planetom. Teleskop bi također mogao snimiti bljeđe i/ili udaljenije objekte u našem Sunčevu sustavu jasnije nego što smo ih ikada vidjeli, što bi nam moglo pomoći razumjeti kako je Sunčev sustav nastao. Osim toga mogao bi otkrivati kratkotrajne događaje, poput supernove koje je lako propustiti osim ako znanstvenici slučajno ne pogledaju na pravo mjesto u pravo vrijeme. Podaci iz tog teleskopa trebali bi biti široko dostupni znanstvenicima i javnosti, tako da bi više ljudi nego ikada prije moglo istraživati ​​svemir i dolaziti do otkrića.

Opservatorij Simons u pustinji Atacama u Čileu bit će dovršen sredinom ove godine. Taj kozmološki eksperiment sljedeće generacije tražit će potpise prvobitnih gravitacijskih valova — naknadni sjaj Velikog praska — u kozmičkoj mikrovalnoj pozadini. Njegovi teleskopi bit će opremljeni s čak 50.000 detektora za prikupljanje svjetlosti, deset puta više od sličnih projekata koji su trenutno u tijeku.

Svjetski program borbe protiv komaraca sljedeće će godine započeti proizvodnjom komaraca, boraca protiv bolesti, u tvornici u Brazilu. Komarci su zaraženi bakterijskim sojem koji ih sprečava u prenošenju patogenih virusa, a mogao bi zaštititi do sedamdeset milijuna ljudi od bolesti poput denge i zike.

U razdoblju nakon pandemije virusom COVID-19 američka vlada financira ispitivanja triju cjepiva sljedeće generacije, od kojih su dva intranazalna cjepiva sa svrhom sprečavanja infekcije stvaranjem imuniteta u tkivima dišnih putova. Treće, mRNA-cjepivo, pojačava antitijela i T-stanične odgovore, obećavajući dugotrajan imunitet protiv širokog spektra varijanti SARS-CoV-2.

Prvi put nakon 1970-ih NASA pokreće lunarnu misiju s posadom. Artemis II mogao bi biti lansiran već u studenom ove godine s posadom od četvero astronauta (tri muškarca i jedna žena) u svemirskoj letjelici Orion za desetodnevni let oko Mjeseca. Artemis II postavit će temelje za kasniju misiju Artemis III, koja će spustiti prvu ženu i drugog muškarca na Mjesec. Kina se također priprema pokrenuti svoju misiju vraćanja lunarnih uzoraka Chang-6. Ako uspije, misija će biti prva koja će prikupiti uzorke s druge strane Mjeseca.

Misije za istraživanje mjeseca u vanjskom Sunčevu sustavu uključuju NASA-inu letjelicu Clipper, koja će ove godine u listopadu krenuti prema Jupiterovu mjesecu Europi. Cilj te misije jest utvrditi može li mjesečev podzemni ocean sadržavati život. Japanska misija Martian Moons eXploration (MMX), planirana za ovu godinu, posjetit će Marsove mjesece, Fobos i Deimos. Sletjet će na Fobos i prikupiti uzorke s površine za povratak na Zemlju 2029.

Rezultati eksperimenta za otkrivanje čestica tamne materije poznatih kao aksioni bit će objavljeni ove godine. Pretpostavlja se da aksione emitira Sunce i pretvara ih u svjetlost, ali sićušne čestice još nisu opažene eksperimentalno jer zahtijevaju osjetljive alate za detekciju i izuzetno jako magnetsko polje. Eksperiment BabyIAXO na njemačkom Electron Synchrotronu u Hamburgu služi za detektiranje pretvaranja aksiona u fotone, a koristi se solarnim teleskopom napravljen od 10 metara duga magneta i ultraosjetljivih detektora rendgenskih zraka (bez šuma) za praćenje središta Sunca 12 sati dnevno.

Ovo bi mogla biti godina u kojoj će znanstvenici najpreciznije utvrditi masu neutrina — najtajanstvenije čestice u standardnom modelu fizike čestica. Rezultati eksperimenta Karlsruhe Tritium Neutrino 2022. pokazali su da neutrini imaju maksimalnu masu od 0,8 elektron volti. Znanstvenici će završiti prikupljanje podataka ove godine i očekuje se da će objaviti dosad najpreciznije mjerenje mase tih sićušnih čestica. Sve u svemu uzbudljiva znanstvena godina je pred nama prema onome što se najavljuje, a ne zaboravimo da su moguća i druga neplanirana otkrića koja mogu znatno promijeniti naš svijet, kao što je to bilo često u povijesti.