Novinari mogu i moraju bolje

Kakav sadržaj objavljuju hrvatski mediji, koji su glavni trendovi u novinarstvu, što o njima misli publika, a posebice mladi, kako na profesiju i medijsku vjerodostojnost gledaju novinari i urednici, koje inovacije mogu učiniti novinarstvo boljim i relevantnijim, pitanja su koja je postavio istraživački tim s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (FPZG) u projektu Istraživački novinarski laboratorij: vjerodostojnost medija kroz kulturu eksperimenata i inovacije u redakcijama, koji je s radom započeo u 2020, a završava početkom 2024.

Riječ je o projektu skraćeno nazvanu Jourlab, koji financira Hrvatska zaklada za znanost, a glavni mu je cilj vraćanje povjerenja u medije te s tom svrhom uspostavljanje novinarskog laboratorija na FPZG-u, prvoga takva u Hrvatskoj. Svi rezultati projekta naslovljena Novinari mogu i moraju bolje predstavljeni su na završnoj konferenciji održanoj 14. prosinca 2023. Projekt je nastao na inicijativu Tene Perišin, a u njemu su sudjelovali Igor Kanižaj, Andrija Henjak, Petra Kovačević, Stela Lechpammer, Dejan Oblak i Nensi Blažević.

Testiranje novinarskih sadržaja

Ističući važnost kombiniranja teorije i prakse u projektu, voditeljica projekta Tena Perišin navela je da je novinarski laboratorij stvoren po uzoru na one u prirodnim znanostima. Jedinstven i po tome što je prvi takav ne samo u regiji već i jedan od rijetkih u svijetu koji ima znanje i resurse za proizvodnju i testiranje novinarskih sadržaja. Većina članova projektnoga tima novinari su koji se bave i znanošću te svoje novinarsko iskustvo unose u znanstveno istraživanje, rekla je Tena Perišin dodavši da je projekt već iznjedrio jedan doktorski rad, a još su tri na putu. „Sve smo vrijeme naglašavali da je važna dobra priča, ali i kako je približiti publici, pogotovo mladima, jer mislimo da je novinarstvo važno, treba nam i ne smijemo odustati“, zaključila je.

Petra Kovačević, Stela Lechpammer, Tena Perišin, Dejan Oblak i Igor Kanižaj

Paradoks društvenih mreža

Rezultate intervjua s novinarima i urednicima hrvatskih medija, koje su članovi istraživačkog tima proveli u redakcijama triju najčitanijih dnevnih novina, predstavila je Stela Lechpammer kazavši da su novinari i urednici svjesni važnosti vjerodostojnosti medija, ali da probleme s padom njihove vjerodostojnosti te s padom kvalitete i novinarskih standarda ne povezuju s medijima u kojima rade, odnosno s mainstream-medijima općenito.

Problemi su, kažu oni, karakteristični za portale, alternativne medijske izvore i društvene mreže. Upravo zato smo se i zapitali gledaju li novinari i urednici na medije kroz ružičaste naočale, rekla je Lechpammer te zaključila da novinari i urednici često pogrešno zaključuju da rast čitanosti na njihovim digitalnim platformama znači ujedno i rast vjerodostojnosti, unatoč tomu što istraživanja, a između ostalog i ono Jourlaba, pokazuju da publika, a posebice mladi, sve više konzumiraju medijski sadržaj putem portala i društvenih mreža iako istodobno u te informacije imaju najmanje povjerenja.

Mladu publiku ne treba
podcjenjivati

Član istraživačkog tima Igor Kanižaj tu je tezu potkrijepio i konkretnim primjerom iz medija te je prezentirao stavove novinara i urednika o clickbait-naslovima, odnosno mamilicama. Iako se većina ispitanika apsolutno slaže da je riječ o negativnom trendu u novinarstvu koji šteti vjerodostojnosti medija, oni ipak za njih nalaze opravdanje u želji da informacija dopre do što većeg broja čitatelja. Iz perspektive ispitanika čitatelji su ti koji žele clickbait-naslove i oni zapravo nisu toliko problematični ako tekst donosi točne, istinite i provjerene informacije, rekao je Kanižaj, koji zaključuje da je važno razlikovati mamilice koje zavaravaju od onih kojima je primarni cilj privući pozornost čitatelja, a uistinu se odnose na sadržaj teksta koji najavljuju.

Istraživanja s fokus-grupama mladih kojih je bilo osam u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku prezentirali su Petra Kovačević i Dejan Oblak istaknuvši da su potvrdila da mladi najviše ističu važnost konteksta i želju da bolje razumiju događaje oko sebe. Nije točno da mladi u Hrvatskoj bježe od problema, dapače, primijetili smo da traže, kako oni sami kažu, što realniju sliku svih aktualnih tema, i da se ne boje emocija koje negativne vijesti u njima mogu stvoriti. Ali u potrazi za širim kontekstom i razumijevanjem nekih tema oni također traže dodatne informacije, poput odgovora na pitanje što možemo učiniti, postoji li rješenje te, iako preferiraju sažetost u novinarskom izvještavanju, pokazuju i velik interes za dulje formate ako ih neka tema uspije zainteresirati.

Mladu publiku u Hrvatskoj ne treba podcjenjivati, a pred hrvatskim je medijima velik posao, zaključio je istraživački tim. Jourlab će, kažu, nastaviti razvijati te u spoju znanosti i prakse i dalje nuditi rješenja za bolje novinarstvo.

JOURLAB U BROJKAMA

4 godine istraživanja

5 istraživačkih faza

3 doktorata u izradi

1 obranjen doktorski rad

9 znanstvenih radova