Najbolje od Matice u 2023.

Iza nas je jedna od najuspješnijih godina za Maticu hrvatsku u posljednje vrijeme, koja je zahvaljujući novom vodstvu na čelu s predsjednikom Mirom Gavranom doživjela uzlet. Matica je u 2023. intenzivno radila na inicijativi nacrta Zakona o hrvatskom jeziku koji je pripremila Radna skupina u sastavu: akademik Stjepan Damjanović, Mario Grčević (voditelj Radne skupine), akademik Mislav Ježić, akademik August Kovačec i Tomislav Stojanov, što je rezultiralo javnom raspravom u kolovozu te raspravom u Hrvatskom saboru u studenom. Matičari i svekolika hrvatska javnost uskoro će dobiti suvremen i koristan zakon koji su Hrvati čekali desetljećima.

Sto osamdeset i jedno ljeto otkako je 10. veljače 1842. udaren temelj Matici hrvatskoj – najdugovječnijoj kulturnoj instituciji naše zemlje i naroda, obilježeno je na Dan matice hrvatske 10. veljače 2023. U dvorištu Palače Matice hrvatske otkrivena je bista grofa Janka Draškovića, osnivača i prvog predsjednika toga književnog i kulturnog društva, koju je izradio akademski kipar Stipe Sikirica. Proslava 181. rođendana Matice hrvatske bila je u znaku predsjednika Matice hrvatske – Matičinih matica – kako ih je nazvala izložba Hrvatskoga povijesnog muzeja i MH postavljena 2022. na Strossmayerovom trgu. Program je bio posvećen prvom predsjedniku MH grofu Janku Draškoviću te Igoru Zidiću i promociji njegove knjige Jesmo li živi, a svečanosti je prisustvovalo svih pet živućih Matičinih predsjednika.

Mate Maras, Zrinka Turalija, Božidar Petrač i Miro Gavran na Drugom festivalu knjige u Matici hrvatskoj / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Rad Matice hrvatske u prošloj godini donacijama su poduprli brojni gospodarstvenici koji su se u ožujku okupili u najstarijoj hrvatskoj kulturnoj ustanovi

Snaga Matice hrvatske u ograncima

O živosti udruge najbolje govori njezino članstvo. U prošloj godini MH bilježi rast novoupisanih članova te povećanje broja uplaćenih članarina. U posljednjim danima 2022. ponovno je pokrenuta djelatnost Ogranka MH u Svetom Ivanu Zelini, a u 2023. osnovani su ogranci u Banjoj Luci (prvi u Republici Srpskoj), Pločama i Tribunju, te je obnovljen rad Ogranka MH u Primoštenu. U Čapljini je ogranak obnovljen 4. siječnja 2024.

Središnjica je zahvaljujući sponzorskim donacijama koje je potaknuo gospodarski tajnik Ivica Nuić prošle godine ponovno raspisala poziv ograncima za prijavu za sredstva, nastavno na dobru praksu pokrenutu 2022. Sukladno većem broju prijava, više od 66.000 eura osiguranih od strane donatora podijeljeno je među 79 ogranaka. Nastavljena je i dobra praksa okupljanja regionalnih ogranaka. Ogranci iz Primorsko-goranske županije dva su se puta okupili u Rijeci i Opatiji/Krku. Ogranci iz Splitsko-dalmatinske županije susreli su se u Sinju u svibnju povodom treće sjednice Savjeta Predsjedništva MH. Proslava 20. godišnjice osnutka Ogranka MH u Murteru u rujnu bila je prilika da se okupe svi ogranci Šibensko-kninske županije.

Promocija novog broja Hrvatske revije – jedno od brojnih događanja u Knjižari Matice hrvatske / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Neka od Matičinih izdanja iz protekle godine

Drugi festival knjige u MH

Drugi je festival knjige u samo dvije godine postojanja potvrdio da je Matičino dvorište u središtu Zagreba postalo novo mjesto na kulturnoj karti grada, mjesto susreta nakladnika i publike. Na festivalu koji je održan od 29. lipnja do 2. srpnja pod sloganom „Matica dobrih knjiga“ svoja izdanja predstavio je 21 ogranak, dok ih je izložilo njih tridesetak. Posjetitelji su mogli uživati u koncertima i izložbi s temom Književnici i književnost u karikaturi za koju je bio raspisan javni natječaj na koji je pristiglo 57 radova 29 umjetnika, a tri su najbolja rada nagrađena. Na svečanom otvaranju sudjelovali su brojni uvaženi gosti, a otvorila ga je ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek. Osim Matice hrvatske i njezinih ogranaka na festivalu su sudjelovale Matici bliske nakladničke kuće: Alfa, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatska sveučilišna naklada, Disput, Hrvatski institut za povijest i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Na otvaranju Matica hrvatska predstavila je Izabrana djela Vesne Parun I i II uz prigodni nastup dramske umjetnice Branke Cvitković i Klapu Stine.

Zvučni naslovi u izdanju MH u 2023.

Listu najvažnijih prošlogodišnjih naslova Matice hrvatske, iz uredničkoga kuta glavnog urednika nakladništva MH Luke Šeputa, otvaraju dva romana, jedan strani i jedan domaći.

Uoči Interlibera Matica je objavila roman Kukavice glasovitog češkog pisca Josefa Škvoreckog u prijevodu Matije Ivačića. Roman Kukavice nikada nije bio preveden na hrvatski, a naši čitatelji mogli su ga čitati u srpskom prijevodu, no taj se prijevod temeljio na drugom izdanju romana, a ono je sadržavalo brojne intervencije na koje je autor bio primoran zbog zahtjeva komunističkih cenzora. Kukavice, kao i svaki dobar roman, govore o mnogo toga, a najviše o tome kako glavni junak, neodoljivi Danny Smiřicki i njegova klapa iz jazz-benda provode osam posljednjih dana Drugoga svjetskog rata. Iako se oko Dannyja zbivaju epohalne povijesne promjene, iz njihova gradića povlače se Nijemci, a nadiru Rusi, dok se na tisuće zarobljenika oslobođenih iz njemačkih logora kreće Europom, njegove su misli prvenstveno usmjerene na svirku, djevojke i vlastitu budućnost. Premda sudjeluje i u ratnim akcijama, ne želi prihvatiti ulogu junaka, i prema čitavoj propagandnoj priči koja se počinje plesti odnosi se s ironijom.

Matica je objavila i roman Pavla Pavličića Općinski pjesnik, nostalgičnu priču posvećenu odrastanju u Vukovaru od 1960-ih do 1980-ih godina, u kojoj se pojavljuje niz stvarnih protagonista hrvatske književnosti i novinarstva, a u čijem je središtu neobična sudbina lokalnoga pjesnika Oktavijana Paveka. Topla posveta poeziji, čitanju i Vukovaru jedan je od najoriginalnijih Pavličićevih romana posljednjih godina, a, uz ljubavnu priču, govori o tome kakve su sve sile na snazi prilikom čitanja i doživljavanja književnih djela.

Članovi predsjedništva i Glavnog odbora MH na susretu ogranaka iz Primorsko-goranske županije – na fotografiji posjet centru maritimne baštine u Malinskoj / Snimila Ida Hitrec

Brojni uzvanici i matičari na proslavi 30 godina novog Vijenca

Objavom Raja Dantea Alighierija, kao posljednje, treće knjige Božanstvene komedije, Matica je prošle godine dovršila ambiciozan izdavački projekt predstavljanja Danteova remek-djela u proznom prijevodu Božidara Petrača. U ovom izdanju po prvi se put hrvatski prijevod Komedije objavljuje usporedno s talijanskim izvornikom, a prate ga detaljni povijesni, kulturološki i teološki komentari. Uz to, svaki dio Komedije opremljen je likovnim djelima ponajboljih hrvatskih likovnih umjetnika izrađenima posebno za ovo izdanje. Za Raj slike su izradili Kuzma Kovačić i Antun Boris Švaljek, a naslovnicu je, kao i za prva dva dijela, izradio Tomislav Buntak. Bogato opremljena Božanstvena komedija u prijevodu na suvremenih hrvatski jezik poseban je užitak za svakoga poštovatelja knjige.

Na kraju, iz Matičine prošlogodišnje produkcije treba izdvojiti dvije esejističke knjige kojima su tekstovi najprije bili objavljeni upravo u Vijencu. Nives Opačić prošle je godine objavila zbirku feljtona i kolumni, Rakova djeca, u kojoj ispisuje intimne posvete osobama, prostorima, imenima, koja su je pratila kroz život. Kulturološki kvartet posljednja je knjiga Viktora Žmegača, a u njoj je jedan od intelektualnih velikana našega vremena napisao niz autobiografskih crtica te ispisao završne riječi o temama kojima se bavio čitav život.

Izdvajamo također i zbornik Hrvatsko proljeće te novi roman Davora Velnića Hram oblaka.

Matošu u spomen

Godine 2023. obilježavalo se 150 godina od rođenja A. G. Matoša (Tovarnik, 13. lipnja 1873–Zagreb, 17. ožujka 1914), jednog od najvećih hrvatskih književnika. Matica hrvatska 19. svibnja organizirala je simpozij Matoš naš suvremenik, koji je na primjeru novih čitanja i viđenja opusa nastojao otvoriti važna pitanja suvremene kulture, nacionalnoga identiteta i jezika, shvaćanja Europe i europske kulture. Prvi dio bio je posvećen Matoševoj Hrvatskoj, njegovu odnosu prema hrvatskom prostoru kao i stvarnom i zamišljenom Balkanu. Na dan Matoševe smrti delegacija MH zapalila je svijeću na Matoševu grobu, a slavljena je i misa zadušnica koju je predvodio pomoćni biskup zagrebački mons. Ivica Šaško.

Maticu je 16. veljače prošle godine posjetio i predsjednik Republike Zoran Milanović, sastao se s članovima Predsjedništva, a potom razgovarao i sa studentima polaznicima Komunikološke škole Matice hrvatske. Predsjednik je nakon službenoga dijela s članovima Predsjedništva dao intervju studenticama i studentima novinarstva s Fakulteta političkih znanosti (Emili Ibrulj, Klaudia Jurgan), Fakulteta hrvatskih studija (Vilim Kalle) i Hrvatskog katoličkog sveučilišta (Barbara Poslek) koji su pohađali Komunikološku školu Matice hrvatske 2022, a koja je pokrenuta s ciljem da se studentima novinarstva i komunikologije pruži dodatno izvannastavno obrazovanje s područja medija.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković primio je u travnju u Banskim dvorima predsjednika Matice hrvatske Miru Gavrana i gospodarskog tajnika MH Ivicu Nuića. U rujnu je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša posjetio Maticu hrvatsku gdje se susreo s članovima Predsjedništva na čelu s predsjednikom Mirom Gavranom.

U 2023. Matičini odjeli, koji okupljaju članove MH iz Zagreba, organizirali su sedamdesetak manifestacija: raznovrsnih (znanstvenih, popularnoznanstvenih i putopisnih) predavanja, kolokvija, okruglih stolova i tribina zatim predstavljanja knjiga, likovnih radionica, glazbenih večeri i znanstvenih skupova. U organizaciji Središnjice obilježene su i brojne obljetnice kako one s pogledom u dalju povijest tako i one u čast zrelijih istaknutih znanstvenika i umjetnika današnjice (Luko Paljetak, Ivan Kušan, Filip Lukas, Miroslav Krleža, Katarina Zrinski, Nerkez Smailagić, Nikola Šop, Mladen Machiedo, Đuro Arnold, Nevenka Nekić, Dionizije Švagelj, Dubravka Oraić-Tolić, Veljko Barbieri, Krešimir Nemec, Božidar Petrač, Dora Pejačević, Božidar Kunc, Blagoje Bersa, Ivo Lhotka Kalinski i dr.), popraćene kolokvijima, simpozijima i glazbenim večerima. Ove godine Matica je na svom YouTube-kanalu objavila dvadesetak videa među kojima je i deset izdanja novopokrenutoga Matičina podcasta u kojem su gostovali znanstvenici, umjetnici, kulturni djelatnici i medijski stručnjaci. Nastavljen je i ciklus Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj, u kojem su nastupili solisti, komorni sastavi te gudački orkestar, svi barem s jednom izvedbom skladbi hrvatskih autora.

Nastup Prljavog kazališta u Matici hrvatskoj / Snimio Mirko Cvjetko / MH

Od listopada 2023. drugog ponedjeljka svakog mjeseca Matica ima priliku predstaviti svoje aktivnosti na Radio Mariji. Osim toga, na Hrvatskom katoličkom radiju s novom godinom krenula je emisija posvećena biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti kroz koju će se predstaviti vrijedna izdanja iz korpusa hrvatske književnosti.

Nagrade zaslužnima

Na prijedlog Predsjedništva MH Glavni odbor pokrenuo je novu nagradu Zaslužnik/zaslužnica Matice hrvatske, koja se dodjeljuje članovima, zaposlenicima i nečlanovima koji su pridonijeli boljitku Matice hrvatske. Prvu takvu nagradu, u obliku 3D loga Matice hrvatske autora Borisa Ljubičića, dobio je u srpnju djelatnik Josip Brleković (Sisak, 1970–Zagreb, 2023) od kojeg smo se nedavno oprostili. Nakon više od deset godina na Glavnoj skupštini MH 28. listopada u Lisinskom dodijeljena su odličja Matice hrvatske Janko Drašković za zasluge stečene u višegodišnjem zastupanju, organizaciji, učvršćivanju, izgradnji, promicanju i širenju Matice hrvatske i njezinih ciljeva Josipu Muselimoviću, Nives Opačić i Stjepanu Sučiću. Na Skupštini je nagradu Zaslužnik MH primilo i svih pet članova Radne skupine za izradu Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. U umjetničkom dijelu programa Glavne skupštine nastupile su Zrinka Posavec i Elis Lovrić.

Bista prvog predsjednika MH grofa Janka
Draškovića, rad akad. kipara Stipe Sikirice / Snimila Jelena Gazivoda

Kada je riječ o nagradama, vrijedi istaknuti da je Knjižara Matice hrvatske osvojila treću nagradu u kategoriji najbolje samostalne knjižare u Republici Hrvatskoj na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2023. Knjižara je organizirala dvije tribine Razgovori s povodom u suradnji s profesoricom Cvijetom Pavlović, namijenjene publici od školske do visokoškolske razine obrazovanja, potom tri tribine Lingvistika s povodom u suradnji s profesoricama Idom Raffaelli i Danijelom Katunar. Namjera tribine Lingvistika s povodom je približavanje aktivnosti istaknutih domaćih i inozemnih znanstvenika iz područja lingvistike i drugih različitih humanističkih usmjerenja publici koja je zainteresirana za ove teme, tako da se samim tim knjižara Matice hrvatske organizira kao svojevrsno kulturno središte sa stalnim zbivanjem i redovitim posjetiteljima što su u ovoj godini prepoznali članovi, kupci i publika.

MH je prošle godine sudjelovala u projektu Noć knjige čija je tema bila Sanjaju li roboti električne knjige?, a sudionici su bili OMH Kutina i učenici kutinske Tehničke škole koji su u Knjižari MH izveli performans Susret čovjekolikog robota i Antuna Gustava Matoša. Na taj su način predstavili susret književnosti i umjetne inteligencije. MH je istovremeno podržala i akciju Knjiga svima i svuda koja se odvija u travnju i studenome. Knjige MH predstavljene su i na prvom Panonskom festivalu knjige u Osijeku i po peti put ne Mediteranskom festivalu knjige u Splitu. Matica je tradicionalno predstavila novitete na Sajmu knjiga u Frankfurtu, na kojemu je Kulturološki kvartet Viktora Žmegača uvršten u nacionalni katalog. Šesnaesti put MH je sudjelovala na Interliberu, krajem studenoga i na pulskom sajmu Sa(n)jam knjige.

Zahvaljujući financijskoj podršci Ministarstva kulture i medija te Grada Zagreba, sponzora i donatora, Matica hrvatska uspješno je realizirala spomenute i još mnogobrojne projekte, od koji još nadogradnja informatičkog sustava te cjelokupna djelatnost Središnjice.

U 2023. Maticu hrvatsku podržali su gospodarstvenici: Hrvatska pošta, Hrvatska elektroprivreda, Jadranski naftovod, Agram EEIG, Adris grupa, Hrvatska poštanska banka, Plinacro, King ICT, Osijek Koteks, Orbico, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka, LNG Hrvatska, Končar, Hrvatske autoceste Odašiljači i veze te Denona.

30 godina novog Vijenca

I za kraj još malo o slavlju. U rujnu je Matičino dvorište ponovno oživjelo. Razlog je bila proslava 30 godina obnovljenog Vijenca. Brojni prijatelji i suradnici, među kojima su bili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić, došli su tog 20. rujna kako bi iskazali potporu i povjerenje jedinom listu za književnost, kulturu i umjetnost u Hrvatskoj. Te večeri predstavljen je novi dizajn Vijenca, prisjetili smo se samih početaka i osnivanja lista, a govora je bilo i o nadolazećim izazovima. O Vijencu su govorili dugogodišnja kolumnistica Nives Opačić, prva i jedina lektorica Saša Vagner, komunikacijski stručnjak Božo Skoko i glavni urednik Goran Galić, dok su o izložbi naslovnica govorili pročelnik Odjela za likovne umjetnosti MH Dino Milinović i dizajner naslovnica Marin Balaić. Vrhunac večeri bio je nastup Prljavog kazališta. Izvedbama legendarnih hitova Lupi petama, Mojoj majci (Ruža hrvatska), Marina i dr.,  Prljavci su dignuli na noge publiku svih generacija.

U siječanj 2024. matičari su već dobro zagazili. Koraci pred njima svakako su izazovni, ali vjerujemo i uspješni.