Muzičkoj akademiji podmireni dugovi

Na svoj dan, 12. siječnja, Muzička akademija u Zagrebu okupila je na konferenciji za novinare ugledne suradnike i čelnike partnerskih organizacija na kojoj je njezin dekan Igor Lešnik objavio da je postignut dogovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Sveučilištem u Zagrebu po kojem će Akademiji biti doznačena sredstva za podmirivanje nastalih dugova za energente i održavanje zgrade, što je uvjet za uredno poslovanje i izvođenje nastave.

„Danas mogu sa zadovoljstvom potvrditi da je dogovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Sveučilištem u Zagrebu postignut i da će problem nelikvidnosti Muzičke akademije biti riješen. Zgrada nastavlja normalno funkcionirati uz dovoljno sredstava za energente i održavanje, a ustanova će redovito poslovati“, rekao je Lešnik.

Dekan Akademije Igor Lešnik objavio je da je postignut dogovor s Ministarstvom
i Zagrebačkim sveučilištem o sustavnom programskom financiranju / Snimio Luka Stanzl / PIXSELL

Ta dekanova izjava na konferenciji za medije uslijedila je nakon samo nekoliko dana od poziva odaslana za tu konferenciju u kojem je uz ostaloga stajalo „da stalni kontakti i dosadašnji napori unutar resora znanosti i obrazovanja nisu doveli do dostatnog financiranja temeljnih materijalnih troškova umjetničkog područja ni do financijske pomoći kojom bi najveća akademija u RH vratila i održala likvidnost te premostila razdoblje do uvođenja boljeg sustava temeljnog financiranja umjetničkog područja“. Pomalo dramatično zazvučale su i riječi iz poziva da taj „međunarodno zapažen problem dovodi u pitanje ispunjavanje svrhe osnivanja i rada ustanove, te ugrožava realizaciju ugovorenih projekata i akreditiranih studijskih programa“.

Iz odgovora na novinarska pitanja upućena dekanu Lešniku iskristaliziralo se da je Akademiji za „hladni pogon“ odnosno energente i održavanje godišnje potrebno 1,2 milijuna eura, što se do sada, od 2015. – otkako je Akademija u novoj zgradi – uvijek rješavalo odlukama Ministarstva znanosti i obrazovanja, odnosno aktualnih ministara. Nametnulo se stoga pitanje u čemu je problem, na što je dekan Lešnik objasnio da se svake godine za te iznose treba boriti te da bi financiranje osnovnih troškova za rad Akademije trebalo sustavno riješiti potpisivanjem četverogodišnjeg ugovora između Akademije i Zagrebačkog sveučilišta, što je, najavio je, konačno i vrlo izgledno.

Navodeći da se sustav redovitog financiranja visokog obrazovanja temelji na fiksnom iznosu participacije u troškovima studiranja prema broju upisanih studenata, a da su Akademiji zbog specifičnosti nastave upisne kvote vrlo male, istaknuo je da novac od školarina ne može dosegnuti iznos potreban za pokrivanje materijalnih troškova. Nije ga, dodao je, moguće nadoknaditi ni dodatnom zaradom od usluga na tržištu, koja je dovoljna za pokrivanje tek dvadesetak posto mjesečnih obveza.

Rješenje problema vidi u sustavnom financiranju s programskim ugovorima koji će pokrivati materijalne troškove, kako je najavljeno iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Na konferenciju za novinare kao potporu u rješavanju problema pozvao je bivše dekane, stručnjake i čelnike partnerskih institucija – dekane akademija dramske i likovnih umjetnosti Davora Švaića i Alena Novoselca, intendanticu zagrebačkoga HNK-a Ivu Hraste Sočo, ravnateljicu KD Lisinski Ninu Čalopek, akademika Franu Paraća, bivšeg hrvatskog predsjednika i skladatelja Ivu Josipovića, iz Hrvatskoga društva skladatelja Mladena Tarbuka, ravnatelja Zagrebačke filharmonije Filipa Faka, rukovoditeljicu RJ Glazba HRT-a Ivanu Kocelj i predsjednika Vijeća umjetničkog područja Sveučilišta u Zagrebu Tomislava Buntaka.

Svi su suglasni da je opstanak Akademije ključan za cijeli sektor kulture i umjetnosti te da su za dugoročno rješenje za Akademiju kao i za čitavo umjetničko područje nužni programski ugovori i sustavno financiranje o kojima se dosad mukotrpno pregovaralo svaku godinu.

Dekan Lešnik rekao je da Akademija pregovara i s predstavnicima Grada Zagreba. Naime, 2015. Grad Zagreb je Muzičkoj akademiji dao novu zgradu u najam na 99 godina za jednu kunu godišnje i oslobodio je plaćanja komunalne naknade. No od njezina otvaranja postoje problemi jer cijeli projekt, čini se, od početka nije dobro osmišljen ni izveden.

„Svaki tjedan nešto se mora popravljati, ne znate kad će cijev puknuti, kad će kat ispod zaplivati i kad će se nešto zatresti pa pasti na susjednu kuću, zgrada je staklena, nema prozora, sve funkcionira na klimu, onda ne uključujete jer ne možete platiti, rezultat je da se ljeti kuhate, a zimi smrzavate“, rekao je Lešnik. Na njegove se riječi nadovezao Frane Parać, koji je, kako je kazao, kao tadašnji dekan započeo priču s novom zgradom Akademije ustvrdivši da joj je potrebna sanacija, odnosno otklanjanje problema s klima-uređajima i grijanjem.

Nadamo se da će se u sljedećem razdoblju uprava Akademije zahvaljujući postignutom dogovoru moći više posvetiti programu i glazbi, a manje slaganju računa za režije.