Brisel – prijestolnica art nouveaua 2023.

Europska prijestolnica art nouveaua naslov je na koji bi i drugi europski gradovi mogli pretendirati. Ipak, Brisel je grad u kojem je taj stil najviše zastupljen te ujedno grad u kojem su nastala prva ostvarenja u stilu art nouveau. Francuski art nouveau, što doslovno znači „nova umjetnost“, naziv je za stilski pravac u umjetnosti koji se javio u posljednjem desetljeću 19. stoljeća. Taj je termin uobičajen za djela nastala u Belgiji i Francuskoj, dok se u srednjoeuropskim zemljama javlja pod nazivom Jugendstil ili secesija, u Italiji kao Arte florale, u Španjolskoj kao Modernismo...

Na kraju 19. stoljeća dva će briselska arhitekta otvoriti novo poglavlje u povijesti likovnih umjetnosti želeći se odmaknuti od vladajućeg akademizma. Godine 1893. Victor Horta započet će s izgradnjom Hôtela Tassel (hôtel je francuski naziv za otmjenu i vrlo luksuznu gradsku kuću). U tom će projektu Horta razviti novu prostornost zahvaljujući metalnoj strukturi koju će ostaviti vidljivom. Nadahnut prirodom u svoje će djelo unijeti dekorativni motiv vitica, zavojitih linija koje se umnožavaju, i time uvesti organički element u novi stil. S druge strane, te iste 1893. Paul Hankar izgradit će svoju kuću također u formi art nouveaua, ali više naginjući geometrijskim oblicima. Ipak, obojici arhitekata osnovni izvor inspiracije bio je isti: svijet biljaka u svoj raskoši vrsta, boja i oblika.

Kuća Hannon – remek-djelo arhitekture art nouveaua  / Snimila Iva Rukavina

Kuće-portreti

U počecima arhitektura izgrađena u novom stilu, a bile su to ponajprije gradske kuće, odlično je odgovarala težnjama onodobne buržoazije, posebice onima koji su bogatstvo zgrtali u tada brzorastućoj industriji. Treba uzeti u obzir da je Belgija u tom trenutku druga najjača industrijska sila na svijetu. Upravo će građanski sloj, progresivan ali željan isticanja u gradu, biti najveći naručitelj arhitekture osmišljene na nov način. Neki će ići toliko daleko u svojim zahtjevima da će se ubrzo razviti takozvana kuća-portret, koja u potpunosti odgovara željama naručioca. Neki arhitekti svoja će djela osmišljavati do najsitnijih pojedinosti spajajući tehničke aspekte moderne konstrukcije poput provedene struje i grijanja s dekorativnim elementima i namještajem. No ono što će biti svima zajedničko jest pridavanje velike važnosti svjetlu u unutarnjim prostorima.

To će se postizati novom artikulacijom volumena koju omogućuje metalna struktura koja nije skrivena, već se jasno nazire u prostoru. Važno je napomenuti: iako je za art nouveau karakteristično isticanje industrijskih materijala, prije svega lijevanog željeza, u obradi kamena, izradi stolarije, vitraja ili višebojne dekorativne keramike utjecalo se tradicionalnim zanatima. Raskošno uređene gradske kuće u Briselu grade se u starom gradskom centru, ali i u četvrtima Forest, Saint-Gilles, Ixelles, Saint-Josse-ten-Noode te Schaerbeek, gdje se populacija naglo povećala na početku 20. stoljeća. Brisel toga vremena treba zamisliti kao grad koji neprestano buja pa uz već postojeće nastaju i novi gradski predjeli. Stoga poduzetni arhitekti, istodobno promotori novoga stila, nisu trebali odlaziti daleko u potragu za klijentelom. Postupno će se taj stil početi primjenjivati i na građevinama različita sadržaja i namjene pa će se škole, dućani ili narodni domovi zaogrnuti u ruho art nouveaua. U svega petnaestak godina na stotine takvih zgrada bit će podignuto u belgijskoj prijestolnici.

Novi oblici prostora

Gradnjom palače Stoclet bečkog arhitekta Josefa Hoffmanna, koja je trajala od 1905. do 1911, na spektakularan način u Briselu završava povijest pravca art nouveau. Geometrijske forme palače Stoclet već najavljuju oblike koji će obilježiti arhitekturu između dva svjetska rata. Prvi svjetski rat označava kraj arhitekture art nouveaua, koja je u pojedinim slučajevima postala prekomjerno dekorativna zaboravivši da su prvotne namjere nove umjetnosti bile pronalaženje novih oblika prostora. Time je ujedno započelo dugo razdoblje u kojem će art nouveau biti prvo ocrnjen, a zatim i zaboravljen. Nakon Drugoga svjetskog rata neka od najboljih ostvarenja novoga stila srušena su i zauvijek uništena, među kojima i neke građevine Victora Horte, poput Maison du Peuple (Kuće naroda) izgrađene 1895, i Paula Hankara, začetnika stila, kao i neka djela nešto manje poznatih arhitekata. Nasreću, s vremenom su vrijednost i ljepota tog stila prepoznate iako je malo nedostajalo da tome ne bude tako. Djela art nouveaua pomalo su obnavljana, a danas se mnoga nalaze pod zaštitom UNESCO-a te pobuđuju velik interes domaće i strane kulturne publike. No nekim djelima još prijeti uništenje zbog nemara ili neznanja. Stoga uvijek valja biti na oprezu, kažu ljubitelji tog likovnog pravca.

Otkrivanje skrivenog bogatstva

Šećući se ulicama Brisela svaki će prolaznik izoštrena oka ne samo zapažati nego i uživati u raznolikosti arhitekture art nouveaua koja danas krasi glavni grad Europske Unije. No da art nouveau nisu samo fasade karakterističnih zavojitih linija, nego da se iza toga naziva krije čitav svijet na koji su se odrazila sva područja likovnog stvaralaštva, to je na prvu mnogo teže iskusiti. Istina, neka su djela trajno izložena u postavu briselskih muzeja. No to je još prava sitnica u odnosu na sve bogatstvo koje se u gradu skriva. Da upozna građane s blagom koje posjeduje, Brisel je odlučio 2023. proglasiti godinom art nouveaua, a ujedno proslaviti 130. obljetnicu izgradnje kuće Tassel, prve građevine art nouveaua.

Unutrašnjost kuće Hannon

Pod skupnim naslovom Brisel – prijestolnica art nouveaua 2023. ponuđen je multidisciplinarni program koji ističe bogato arhitektonsko nasljeđe glavnog grada Belgije i utjecaj pravca art nouveau na ostale domene umjetničkog stvaralaštva. Program je osmišljen tako da tom umjetničkom pokretu pristupa sa svježinom te otvara suvremenije perspektive u njegovu vrednovanju. Brojne izložbe, mogućnost obilaska inače zatvorenih lokacija, stručna vodstva, konferencije i debate obilježile su tekuću godinu.

Victor Horta:
začetnik art nouveaua

Victor Horta smatra se začetnikom art nouveaua pa je protekle godine bilo organizirano nekoliko izložbi kojima se htjelo ukazati na sve nijanse njegova umjetničkog izričaja kako bi se što bolje razumjeli izvori na kojima sam pokret počiva, njegov razvoj, ali i odmak sama Horte od stila koji je stvorio. Muzej Horta predstavlja izložbu Victor Horta versus Art Nouveau. Horta’s Vocabulary kojom se nastojalo arhitekta predstaviti izvan već uobičajenih okvira te ukazati na izravan utjecaj prethodnih arhitektonskih stilova na oblikovanje onoga što danas prepoznajemo kao art nouveau. Izložbu prate snimke predavanja stručnjaka koji upućuju na specifičnosti Hortina djela. O temeljnim temama Hortina stvaralaštva progovara izložba Victor Horta et la grammaire de l’Art nouveau (Victor Horta i gramatika art nouveaua), koja je predstavljena u palači Bozar, još jednoj Hortinoj građevini.

Kongo-stil i kolonijalizam

U vrijeme kada je nastao art nouveau nazivao se Kongo-stilom jer se vremenski preklapao s eksploatacijom Konga, tadašnje belgijske kolonije, koju je provodila politika belgijskog kralja Leopolda II. Osim toga, u art nouveauu odražava se i onodobna fascinacija egzotičnim materijalima i oblicima, poput egzotičnih vrsta drva ili bjelokosti, koji su pristizali iz Afrike, a bez kojih određena djela nikada ne bi postojala. Izložba Congo Style. Heritage & Heresy (Kongo-stil. Baština i hereza) koja se u trajanju od šest mjeseci mogla razgledati u muzeju CIVA upravo je to dovela u pitanje. „Suvremene umjetničke i arhitektonske pozicije unutar izložbe dovode u pitanje kanonsku povijest i kolonijalne korijene kongoanske baštine u Belgiji“, a time preoblikuju „percepciju zgrada koje su postale ikone belgijske kulture“, navode organizatori izložbe. Izložba je pokazala kako je Kongo bio predstavljen na međunarodnim i kolonijalnim izložbama organiziranim između 1885. i 1958, s art nouveauom kao središnjom točkom.

Biseri arhitekture

S obzirom na briselsko bogatstvo arhitektonske baštine, nemoguće je predstaviti sve građevine obuhvaćene programom predstavljanja art nouveaua. No ono što je ovu godinu učinilo doista posebnom jest mogućnost da se obiđu i razgledaju, individualno ili uz obvezatno stručno vodstvo, neka remek-djela arhitekture koja su inače zatvorena za javnost.

Muzej Horta predstavlja izložbu o Victoru Horti / Izvor Wikipedija

Novi stil utjecao je i na kulturu odijevanja

Poseban doživljaj predstavlja obilazak Hôtela Hannon na aveniji de la Jonction. Raskošno uređenu gradsku kuću projektirao je 1902. Jules Brunfaut za bračni par Marie Debard i Édouarda Hannona. To je uglovnica velikih dimenzija koja je jedinstveno djelo u karijeri tog arhitekta. Dok se na fasadi naglašeno razvijaju karakteristične linije art nouveaua, unutrašnjost je eklektična. Središnjim prostorom dominira polukružno stubište koje je oslikao Paul-Albert Baudouin. Kuća je napuštena 1965. te je ubrzo devastirana. Zatim joj se u nekoliko navrata mijenjala namjena, a obnova je započela tek osamdesetih godina, dok se neki dijelovi obnavljaju i danas. Trenutno je na drugome katu predstavljena izložba Art(s) Nouveau(x) belge(s) (Belgijski art nouveau), gdje se mogu razgledati djela Paula Hankara, Gustavea Serrurier-Bovya i Henrija Van de Veldea.

Priroda kao nadahnuće

Jedan od glavnih izvora inspiracije kao i zaštitni znak stila jest priroda i oblici koji iz nje proizlaze. Muzej grada Brisela priredio je izložbu Back to Nature 1900 (Povratak prirodi 1900), u kojoj je predstavio raznolike i rijetko izlagane radove umjetnika kojima je zajednička poveznica bila priroda kao izravan izvor inspiracije. Među glavnim izlošcima našao se par svijećnjaka koji oponaša rascvjetane grane, a autor im je Henri Van de Velde, kao i skulptura Mistična sfinga iz 1897. autora Charlesa Van der Stappena, u potpunosti izrađena od bjelokosti i srebra.

U muzeju BELvue izložena su djela art nouveaua iz zbirke Zaklade kralja Baudouina. Pokućstvo, ukrasni predmeti, tepisi i nakit pokazuju svu ljepotu egzotičnih materijala koji su rabljeni za njihovu izradu, a oni sami govore o kreativnosti autora. Iznimnost i virtuoznost radova briše granice umjetničkog obrta te ih smješta u sam vrh umjetničkih ostvarenja.

Gradnjom palače Stoclet bečkog arhitekta Josefa Hoffmanna, koja je trajala od 1905. do 1911, na spektakularan način u Briselu završava povijest pravca art nouveau /  Izvor Wikipedija

Svjetski poznata tvornica kristala Val-Saint-Lambert, osnovana 1826. u blizini belgijskog grada Liègea, ostvarila je oko 1900. u duhu vremena radove iznimne vrijednosti i kvalitete. Izvrsnu zbirku kristala moguće je uz najavu pogledati u izložbenoj kući nedaleko glavnog gradskog trga Grand Place. U istom se prostoru čuva i zbirka kurioziteta koji su u Brisel stigli sa sve četiri strane svijeta, što taj skriveni prostor čini vrijednim svakog posjeta.

Art nouveau u tekstilu i modi

Novi stil utjecao je i na kulturu odijevanja, kako u samim oblicima odjevnih predmeta i modnih dodataka, tako i u motivima koji su na njima prevladavali. Stoga ni ta kategorija nije izostavljena u tematskoj godini. Od studenog u Muzeju Horta izloženo je nekoliko odjevnih predmeta. Jednostavniji komadi suprotstavljaju se odvažnijima i raskošnijima kako u oblicima tako i u materijalima i tehnikama korištenim u njihovoj izradi. Izložba ukazuje na specifične aspekte stila odijevanja tog razdoblja. Poseban je užitak razgledati ih u ambijentu iz istog vremena u kojem su nastali.

Retrospektiva Pod šarmom ljepote, prva posvećena J. Hoffmannu u Briselu u Muzeju Cinquantenaire

Zbirka kristala tvornice Val-Saint-Lambert u izložbenoj kući nedaleko glavnoga gradskog trga Grand Place

Belgija je nadaleko poznata kao zemlja vrhunske čipke, koja se stoljećima izrađivala naročito u Briselu te u prosperitetnim gradovima Flandrije. Svake godine Muzej mode i čipke (Musée Mode & Dentelle) u partnerstvu s Muzejom umjetnosti i povijesti (Musée Art & Histoire) organizira Sezonu čipke. Ove jeseni dva su se muzeja odlučila da novo izdanje Sezone čipke uvrste u godinu posvećenu art nouveauu. Privremena izložba nudi izbor iznimnih komada nastalih između 1890. i 1918. te objašnjava kako je čipkarstvo prihvatilo novu estetiku.

Art nouveau
i deveta umjetnost

Smješten u jednom od arhitektonskih dragulja koje je dizajnirao Victor Horta, belgijski Centar stripa (Centre belge de la bande dessinée) razvijao se između umjetnosti art nouveaua i devete umjetnosti od početaka. Zato je u potpunosti očekivano da će taj muzej posjetiteljima ponuditi jedinstvenu izložbu koja će naglasak staviti na inventivnost autora i bogatstvo prikazane teme. To nije izložba u kojoj se na jednostavan način ukazuje na prisutnost umjetnosti art nouveaua u stripu, već se pokušava na originalan način ukazati na odnos tih dviju umjetnosti. Izložba posebno ističe glavne autore, poput Alphonsea Muche, koji su nadahnuli devetu umjetnost. Predstavljena su i djela francusko-belgijskih umjetnika kojima je art nouveau poslužio kao inspiracija u stvaranju vlastitih djela.

Josef Hoffmann – predstavnik
bečke secesije

Kao što poglavlje art nouveaua u povijesti arhitekture Brisela zatvara izgradnja palače Stoclet, tako i ovu godinu art nouveaua zaključuje izložba posvećena njezinu arhitektu i velikanu čitavog pravca, Josefu Hoffmannu. Retrospektiva Sous le charme de la beauté (Pod šarmom ljepote), prva posvećena Hoffmannu u Briselu, održava se u Muzeju Cinquantenaire. Osim maketa Hoffmannovih građevina izloženi su predmeti njegova dizajna koji zajedno ukazuju na bezvremensku ljepotu autorovih kreacija. Ujedno izložba omogućuje spoznaju i razumijevanje razlika između belgijskog art nouveaua i bečke secesije.

Predstavljena djela kao i sva popratna događanja koja su se odvijala u Briselu 2023. omogućila su najširoj publici da se upozna sa stilskim pravcem koji je kratko trajao, ali je snažno obilježio glavni grad Belgije. Svim znatiželjnicima i onima koji su bili skeptični ove je godine dana na uvid sva raskoš i originalnost specifičnog stila. Naposljetku, ljubiteljima art nouveaua bila je to jedinstvena prilika za uživanje u iznimnim i rijetko dostupnim likovnim ostvarenjima. Nakon ispunjene godine zaista će se i najokorjeliji protivnici morati složiti da upravo glavni grad Europske Unije opravdano nosi titulu prijestolnice art nouveaua. I ne samo u protekloj godini!