Sveučilište kakvo trebamo

Početak 355. akademske godine u Zagrebu obilježen je Tjednom Sveučilišta od 3. do 11. studenog. Službeni je početak Sveučilišta u Zagrebu 23. rujna 1669, kada je ugarsko-hrvatski kralj Leopold I. diplomom priznao status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu. Navedenim povijesnim kontekstom Sveučilište u Zagrebu dobilo je titulu ne samo najstarijeg sveučilišta s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj nego i jednog od najstarijih u Europi.

Prvi čin u nizu događaja bila je dodjela priznanja profesorima u trajnom izboru i spomen-medalje umirovljenim nastavnicima, čemu je prethodilo polaganje vijenca prvom rektoru Sveučilišta Matiji Mesiću te odavanje počasti preminulim profesorima i studentima na Mirogoju. Uvodna svečanost održana je u zgradi Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL). Rektor Sveučilišta Stjepan Lakušić u uvodnom je govoru naglasio značenje dodijeljenih priznanja profesorima u trajnom izboru, ističući njihovu ključnu ulogu u akademskoj zajednici te doprinos izvrsnosti, inovacijama i razvoju novih tehnologija. Posebnu zahvalu uputio je i umirovljenim nastavnicima, čije je iskustvo i stručnost pridonijelo kontinuitetu i stabilnosti visokoobrazovnog sustava. Siniša Opić, dekan Učiteljskog fakulteta, pozvao je nove generacije da slijede put znanstvenog napredovanja te nastave nastojanja prethodnika da očuvaju i nadograde ugled Sveučilišta u Zagrebu. U ime umirovljenih profesora obratio se Dubravko Rogala te zahvalio što su ,,tako lijepo ispraćeni u mirovinu“.

Tijekom Tjedna Sveučilišta u Zagrebu predstavljena je vizija budućnosti i razvoja  / Izvor Sveučilište u Zagrebu

Isti dan održan je i panel Sveučilište kakvo trebamo s temom jačanja međunarodne prepoznatljivosti Sveučilišta u Zagrebu. Događaj je bio koncipiran kao polemika predstavnika fakulteta koji djeluju u okviru Sveučilišta u Zagrebu, predstavnika drugih visokih učilišta, studenata, zaposlenika te stručnjaka u području visokog obrazovanja, znanosti i međunarodne suradnje. Prema zadnjoj rang-listi organizacije Center for World University Rankings (CWUR), Sveučilište u Zagrebu postiglo je nešto bolji rezultat nego prošle godine, čime se našlo u 2,4% najboljih sveučilišta na svijetu, iako valja naglasiti da je to tek 528. pozicija na ljestvici.

Dana 8. studenoga u istim je prostorijama održana svečana sjednica Senata. Sjednica je okupila visoke uzvanike, rektore hrvatskih i stranih sveučilišta, prorektore, dekane, profesore i druge ugledne goste. Rektor Lakušić otvorio je događaj i najavio ključne teme. Osvrćući se na povijest Sveučilišta, apostrofirao je važnost obrazovanja za društvo te izdvojio ključne vrijednosti koje Sveučilište promiče, poput dobrobiti studenata, suradnje s gospodarstvom i otvorene znanosti. Nakon rektorova obraćanja visoki uzvanici – predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, predsjednica Studentskoga zbora Ivona Josipović, predsjednik Rektorskoga zbora Republike Hrvatske Dragan Ljutić, akademik Frano Parać, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević te državni tajnik Ivica Šušak, iznijeli su svoje perspektive i čestitke u povodu jubileja Sveučilišta. Predsjednik Zoran Milanović Sveučilištu je uputio riječi hvale nazivajući ga institucijom koja je obrazovala generacije mladih koje su gradile hrvatsku naciju te ,,malim ponosom“ naše zemlje. Izrazio je nadu da će se Sveučilište nakon obnove od potresa vratiti u svoju povijesnu zgradu u središtu grada iako, njegovim riječima, ,,institucije nisu zgrade, nego ljudi“. Uz osvrt na projekte koje Sveučilište i Grad zajednički ostvaruju, gradonačelnik Tomašević opisao je Zagreb kao ,,sveučilišni grad“.

Nakon govora visokih uzvanika rektor Lakušić iznio je perspektive razvoja Sveučilišta, akcentuirajući obnovu zgrada nakon potresa, sudjelovanje u europskoj alijansi UNIC te strateški projekt Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj.

Strategija projekta ZUK Borongaj predstavljena je 10. studenog uz okrugli stol Uloga Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj u sustavu visokoga obrazovanja, znanosti i istraživanja u Hrvatskoj. Rektor Lakušić iznio je glavne ideje projekta i podsjetio na njegove začetke uz naglasak važnosti kampusa za razvoj visokog obrazovanja i istraživanja u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu sa 69.000 studenata i 5500 zaposlenika želi, kazao je, kampusom potaknuti gospodarski razvoj i privući strane studente. Razvoj kampusa, započet 2008, ubrzan je tijekom protekle godine s fokusom na prometnu infrastrukturu. Strategija kampusa temelji se na suradnji između države, gospodarstva i Sveučilišta te na ideji da će projekt pridonijeti gospodarsko-socijalnom razvoju Hrvatske. Skup je završio raspravom o suradnji s gospodarstvom, inovacijama te financiranju projekata i zaključnim riječima rektora.

Smotra Sveučilišta u Zagrebu, 28. po redu, organizirana u sklopu manifestacije bila je otvorena od 9. do 11. studenoga. Cilj je smotre informiranje učenika završnih razreda srednjih škola, studenata i svih zainteresiranih o studijskim programima, upisnim uvjetima i studentskom životu te drugim važnim pojedinostima za izbor fakulteta i budućeg zanimanja. Smotra, najstarija manifestacija takva tipa u Republici Hrvatskoj, predstavila je u prostorijama Zagrebačkoga velesajma 31 fakultet i tri umjetničke akademije. Tijekom tri dana Smotru je posjetilo više od 30.000 ljudi. Kraj Tjedna Sveučilišta u Zagrebu obilježila je dodjela priznanja najuspješnijim sudionicima ovogodišnje Smotre u dvorani Zimski vrt. Nagrađeni fakulteti ocijenjeni su kao najbolji u kategorijama poput doprinosa u edukaciji, komunikativnosti, uređenja izložbenih prostora i slično.

Tijekom Tjedna sveučilišta predstavljeni su ne samo opširan pregled prošlosti djelovanja Sveučilišta nego i vizija o njegovoj budućnosti, koja odiše optimističnim duhom.