Sukobi na vrhu

Dobar dio ljudi još gaji prilično nepovjerenje prema umjetnoj inteligenciji, štoviše, vrlo su skeptični prema njezinim dosezima, kao i prema njezinoj budućnosti. Najveća bojazan svodi se na to da je nemoguće dokraja predvidjeti koliko će se te hoće li se u potpunosti promijeniti životi ljudi. Rezultate je donijelo istraživanje provedeno na 1500 ispitanika, od kojih je čak 51,6 posto odgovorilo kako misli da je umjetna inteligencija precijenjena. Njih 25,1 posto misli da je podcijenjena, a 23,4 posto da je realno ocijenjena. Istraživanje je provela tvrtka Retool. Ono što je najintrigantnija činjenica istraživanja jest da se najveći broj skeptika o dosezima umjetne inteligencije nalazi među osobama koji rade u IT-sektoru, koji zapravo radi na razvoju umjetne inteligencije. S druge strane, najveći strah nalazi se u osoba koje su izvan IT-sektora. Ipak, većina ispitanika vjeruje da će umjetna inteligencija promijeniti njihove poslove i industriju u kojoj rade u sljedećih pet godina. Drugim riječima, oni koji rade na razvoju ili koriste alate umjetne inteligencije skeptični su u pogledu njezinih megalomanskih dosega, dok „obični ljudi“ gaje bojazan jer ne mogu dokučiti dokle će sve dosezi umjetne inteligencije ići u našem budućem svakodnevnom životu.

Sam Altman (lijevo) – otpušteni izvršni direktor OpenAI, tvorca chatbota ChatGPT-a / Snimio Alastair Grant / PA / PIXSELL

Nedvojbeno je da će umjetna inteligencija odigrati važnu ulogu u poslovnom svijetu u sljedećih pet godina, dok ta uloga ipak neće biti tako važna u našim osobnim životima. Ako pak gledamo, primjerice, dvadesetak godina unaprijed, onda ne bismo mogli sa sigurnošću reći da uloga umjetne inteligencije neće biti veća i u našim osobnim životima, od svakodnevnih poslova do provođenja slobodnog vremena. Ako za primjer pogledamo činjenicu da korisnik pametnog telefona danas koristi uređaj u prosjeku više od 85 puta dnevno (Perlow at al., 2012), a 46 posto njih izjavilo je da ne bi mogli živjeti bez uređaja (Smith at al., 2015) vidimo da su mobilni uređaji, uz ostale digitalne uređaje, postali neodvojiv dio naše svakodnevice, a ne tako davne 2007. taj je postotak iznosio „samo“ 33 posto.

Nažalost, mnogi više pažnje i vremena odvajaju za konzumaciju i uporabu mobilnih uređaja nego za interakciju sa stvarnim osobama u stvarnom svijetu. Umjetna inteligencija u kombinaciji s mobilnim uređajima i „paletom sadržaja“ koje nam ona omogućuje idu savršeno ruku pod ruku. Uopće nije teško pretpostaviti da će postotak korištenja mobilnih telefona u slobodno vrijeme još više rasti u sljedećim godinama. Kad se koristimo pretraživačima ili krećemo mrežom, najveći dio „navigacije“ odrađuju alati zasnovani na umjetnoj inteligenciji koja „lukavo“ prati naše interese i onda nas suptilno preusmjerava na ono što je naš interes, ali zapravo sadržaj koji nam se ponudi, odnosno generira a da nam na prvu uopće nije vidljivo da smo postali dio marketinškog kruga. Alati umjetne inteligencije mogu generirati mnoge informacije o ponašanju, sklonostima i potrebama korisnika. Jednako tako mogu utjecati na ponašanje korisnika a da korisnik toga nije svjestan. Stoga postoji hitna potreba da se razmotre etičke dileme takvih sustava i postave jasne smjernice etičkog dizajna. To je svojevrsni proces koji je otpočeo, no nije završen.

Za ilustraciju dovoljno je reći da su danas u svijetu predvodnici u istraživanju i primjeni tehnologija umjetne inteligencije u kreativnoj i/ili zabavnoj industriji tvrtke koje se kriju iza kratice FAANGs. Drugim riječima, riječ je o tvrtkama: Facebook, Amazon, Apple, Netflix i Alphabet-Google ili, još jedna kratica, BAT, odnosno tvrtke: Baidu, Alibaba i Tencent. Njihove tehnologije umjetne inteligencije doista su daleko odmaknule u kreativnoj industriji i medijima. Primjerice u sposobnosti prepoznavanja i indeksiranja fotografija ili pak prepoznavanju govora ne samo da su usporedive s ljudskim nego su i nadišle tu usporedbu.

Posljednjih tjedana diljem svijeta mediji prenose informaciju da je došlo do svojevrsne bitke u vrhu tvrtke OpenAI, koja je zapravo tvorac chatbota ChatGPT. Naime, „evanđelista“ umjetne inteligencije, milijardera Sama Altmana, upravni odbor tvrtke OpenAI, nakon izglasavanja nepovjerenja, doslovce je izbacio s mjesta izvršnog direktora. U obrazloženju se kaže da on „nije bio dosljedno iskren u svojoj komunikaciji s odborom, ometajući njegovu sposobnost da izvršava svoje odgovornosti“. Diljem svijeta mediji spekuliraju što je stvarni razlog u pozadini te smjene koja je odjeknula. Najkraće rečeno, teorije idu od toga da je Altman „zaobišao odbor u velikom poslu, da je u pozadini neki sigurnosni ili privatni incident ili da su se možda razišli oko etičkih pitanja u vezi s razvojem umjetne inteligencije“, uz druga nagađanja. Vjerojatno se nikad neće saznati potpuna istina, no, kako god bilo, nakon pritiska radnika i nekih drugih Altman je vraćen na posao. Najjednostavnije rečeno, previranja u vrhu OpenAI-a otkrila su stvarno velike podjele između onih koji bi trebali biti jedinstveni i to baš oko razvoja umjetne inteligencije i njezine sigurne primjene, uključujući etička pitanja. Skupina koju bi mogao predstavljati Altman zalaže se za brzi razvoj i ulazak umjetne inteligencije u uporabu za testiranje i usavršavanje tehnologije, dok protivnici smatraju da je najsigurnije razvijati umjetnu inteligenciju u „laboratoriju“. Vrijeme će pokazati koja će skupina „pobijediti“, a posljedice će zahvatiti sve nas.