Mediji i društvo kroz Zagorkin kaleidoskop

Od 21. do 26. studenog u Zagrebu su održani 17. Dani Marije Jurić Zagorke (1873–1957), kojoj se ove godine obilježava i 150. godišnjica rođenja. Cilj manifestacije bio je podsjetiti na najčitaniju hrvatsku književnicu, prvu hrvatsku novinarku i feministicu te ostale aspekte njezina bogatog kulturnog i društvenog djelovanja.

Prvog dana manifestacije kod Zagorkina kipa u Tkalčićevoj ulici priređena je kostimirana izvedba Cvijet za riječ – ponesi cvijet za našu Zagorku. Tom prigodom zainteresirani sudionici ostavili su cvijeće kod kipa i uz kostimirane vodičice iz Zagorkina Memorijalnog stana prošetale gornjogradskim lokalitetima koje je Zagorka opisivala u svojim djelima. Sljedećeg dana održana je edukativna kostimirana šetnja Neznane junakinje u izvedbi Gornjogradskih coprnica. Treći i šesti dan manifestacije bili su rezervirani za vođeno razgledavanje spomenutoga Zagorkina Memorijalnog stana na Dolcu. Posjetitelji su mogli ući u stan u kojem je Zagorka živjela posljednjih devetnaest godina života te istražiti stalni izložbeni postav koji sadrži predmete, fotografije i dokumente iz Zagorkine ostavštine.

Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke

U suradnji Centra za ženske studije, Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjela za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever 24. i 25. studenog u Zagorkinu je Memorijalnom stanu, koji je ujedno sjedište Centra za ženske studije, održan znanstveno-književni skup Marija Jurić Zagorka – život, djelo, nasljeđe, s posebnom temom Rod i mediji: od reprezentacije do konstrukcije zbilje. Ta je tema odabrana zbog neraskidive Zagorkine povezanosti s medijima – od kraja 19. do sredine 20. stoljeća pisala je članke i reportaže u brojnim novinama, bila je članica redakcije Obzora te je u brojnim novinama i časopisima objavljivala nastavke svojih romana. Usto, i sama je pokrenula i uređivala časopise Ženski list i Hrvatica.

Prvog dana na skupu su održana izlaganja povezana s medijskom tematikom. Izlagali su Anita Dremel, Ida Ograjšek Gorenjak i Marijana Kardum (Povijest žena u ogledalu medija), Ana Pavlić (Crtice iz naše historije: ometajuća rodna pristranost u umjetnoj inteligenciji), Petra Požgaj (Tko je ta djevojka? Postoje li i neke druge? Reprezentacije femininosti na TikToku), Viktorija Car i Tonči Gabelić (Medijski Apoloni: reprezentacija muškosti kroz muški pogled), Paula Čatipović (Što je Nike napravio sa štafetom stereotipa?), Tena Perišin i Mislav Pislak (Medijska konstrukcija uloga muškaraca i žena u reality showu Ljubav je na selu), Boris Beck i Andrea Guša (Suprotstavljeni koncepti normalnosti – spektakularna tijela na Eurosongu), Maja Gregl (Temelji dramatizacije na primjeru romana Ivane Šojat), Petra Kober (Kreacija i reprezentacija žene u animiranim filmovima i bajkama) i Ivana Spasović (Ženski časopisi u Južnoj Ugarskoj krajem 19. veka – primer časopisa Ženski svet i Žena).

Plakat Dana Marije Jurić Zagorke

Drugog dana bilo je više riječi o samoj Zagorki i njezinu djelovanju. Izlagali su Lilla Trubics (Medijska reprezentacija Marije Jurić Zagorke u Mađarskoj), Mario Kolar i Mihaela Kajić (Pitanje žanr(ov)a u Zagorkinu romanu Tozuki), Lea Biličić (Čitanje Neznane junakinje hrvatskog naroda: Zagorkin prikaz ženskog prosvjeda), Jelena Milinković (Vještice, kćeri i supruge: romani u nastavcima, autorka u nastajanju), Žarka Svirče (Urednice kao figure modernosti na slovenskom jugu početkom 20. stoljeća), Jelena i Dunja Lakuš (Čitajte Hrvaticu!: Marija Jurić Zagorka i komunikacijske strategije u pridobivanju čitateljica i suradnica), Monika Jurkovac i Sara Sivić (Pokušaj konstrukcije „ženskoga čovjeka“ u Ženskom listu (1933) i Gloriji (2023) s razlikom od 90 godina), Beatriz Brkić (Zagorkin Ženski list kao medij za emancipaciju žena u domu i društvu i slika žene u suvremenim medijima), Tea Rogić Musa (Od „zaručnice“ do „ustaškinje“: simbolička transformacija Olge Herak u Olgu Osterman) i Anastazija Vlastelić (Reklame za žene i reklame za muškarce – 100 godina istosti u različitom).

Posljednjeg dana manifestacije održana je tradicionalna šetnja Zagorkinim tragom kroz Zagreb pod vodstvom Slavice Jakobović-Fribec te je organiziran program Misteriozno pismo – potraga za mjestima povezanima sa Zagorkinim posljednjim romanom Jadranka, koji je počeo izlaziti prije osamdeset godina.

Interaktivnim, izvedbenim, znanstvenim, edukativnim, muzejskim i ostalim aktivnostima 17. Dani Marije Jurić Zagorke dostojno su podsjetili na život i djelovanje jedne od najvažnijih osobnosti hrvatske kulture.