Književnim i znanstvenim djelom za hrvatsku kulturu

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić istaknuta je književna teoretičarka, pjesnikinja, esejistica, prevoditeljica i urednica, professor emerita Sveučilišta u Zagrebu, tajnica Razreda za književnost HAZU i potpredsjednica Matice hrvatske. Zapažene su njezine znanstvene knjige o Antunu Gustavu Matošu (Čitanja Matoša i druge), fenomenu citatnosti (Teorija citatnosti, Citatnost u književnosti, umjetnosti i kulturi) i književnim paradigmama (Paradigme 20. stoljeća, Muška moderna i ženska postmoderna), kao i o principima akademskog diskursa (Akademsko pismo). Plodna je i kao esejistica (Književnost i sudbina, Dvadeseto stoljeće u retrovizoru) i književnica (zbirke pjesama Oči bez domovine, Urlik Amerike i Palindromska apokalipsa, roman Doživljaji Karla Malog, putopis Peto evanđelje). Njezin 80. rođendan bio je povod organiziranju znanstvenog kolokvija, koji je održan na Sveučilištu u Zadru 21. studenoga 2023. Uz Odjel za kroatistiku zadarskog sveučilišta, suorganizatori skupa bili su Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Matica hrvatska.

Sanja Knežević i Dubravka Oraić Tolić

Književni i znanstveni doprinosi

Pozdravnim riječima kolokvij je otvorila Sanja Knežević, pročelnica zadarskog Odjela za kroatistiku, istaknuvši da je akademkinja Oraić Tolić ostavila dubok trag u hrvatskoj znanosti i književnosti, kojima je posvetila cijeli život. Na važnost afirmacije humanističkih znanosti u nesklonim joj vremenima kroz skupove poput ovog o akademkinji Oraić Tolić u pozdravnom obraćanju upozorio je prorektor Sveučilišta u Zadru Marko Lukić. Dekanica osječke Akademije za umjetnost i kulturu Helena Sablić Tomić u pozdravom govoru predstavila je akademkinju Oraić Tolić kao osobu koja je u sebi spojila Zagreb, Panoniju i Mediteran te pokazala da hrvatska umjetnost i kultura pripadaju zapadnoeuropskom kontekstu. Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran ukazao je, među ostalim, na činjenicu da je akademkinja Oraić Tolić prva potpredsjednica Matice hrvatske u povijesti, istaknuvši i njezin predan rad i zalaganje u promoviranju hrvatskog identiteta.

Prvu sekciju izlaganja, koju je moderirala Helena Sablić Tomić, otvorio je akademik Krešimir Nemec, koji je govorio o povezanosti akademkinje Dubravke Oraić Tolić sa Zagrebačkom stilističkom školom, o kojoj je nedavno objavila i knjigu. O autofikcionalnom modusu u toj knjizi govorila je Živa Benčić, o pjesništvu akademkinje Oraić Tolić govorio je akademik Josip Užarević, a na problematiziranje kulturnih identiteta u njezinim djelima osvrnula se Cvijeta Pavlović. Ivana Buljubašić govorila je o konceptu citatnosti u okviru teorije parateksta u akademkinjinim djelima, dok je o konceptima palindroma i apokalipse u njezinu pjesništvu govorila Ružica Pšihistal.

Neka od kapitalnih izdanja Dubravke Oraić Tolić

Drugu sesiju, kojom je predsjedao Miro Gavran, otvorila je Tea Rogić Musa, koja je govorila o teorijskom mišljenju Krakovske avangarde u djelima akademkinje Oraić Tolić. O hrvatskom proznom postmodernizmu u očištu akademkinje Oraić Tolić govorio je Mario Kolar, dok se Božidar Petrač osvrnuo na njezinu knjigu Hrvatsko ratno pismo. Ivana Petešić Šušak govorila je o praktičnoj primjeni Akademskog pisma akademkinje Oraić Tolić u učionicama, dok je o njezinoj knjizi Peto evenđelje u kontekstu vjerskog putopisa govorio Ivan Bošković. Likovni jezik u književnim i ostalim djelima akademkinje Oraić Tolić bila je tema izlaganja Milana Bešlića, a Nives Tomašević govorila je o znanstvenom i književnom radu akademkinje Oraić Tolić kao brendu hrvatske kulture i nakladništva.

Dostojna čestitka

Na kraju kolokvija prisutnima se obratila i sama slavljenica riječima zahvale: „Hvala svima vama koji ste odvojili svoje vrijeme i uronili u moje tekstove… hvala što ste me počastili svojim dolaskom i tako mi priredili neizmjernu radost i odali priznanje.“ Posebno je zahvalila suorganizatorima, istaknuvši kako joj je drago što se kolokvij održao baš na Sveučilištu u Zadru, s kojim ju veže „više simpozija, predavanja i promocija, ali i mnogo emocija“. Zahvalila je Sanji Knežević, koja je to prepoznala, kao i Heleni Sablić Tomić, koja je u Zadar donijela duh njezine rodne Slavonije te Miri Gavranu, koji je rođendanskom slavlju pridružio Maticu hrvatsku i grad njezine radne svakodnevice Zagreb. A budući da su osim iz spomenutih gradova na kolokviju bili i izlagači iz Koprivnice, Rijeke, Splita i drugih sredina, može se reći da je cijela Hrvatska uputila dostojnu čestitku slavljenici.