Je li znanost uvijek u krivu?

Zanimljivo predavanje ispunjeno kratkim i zabavnim pokusima pred punom salom Kamin kavane Continental u Opatiji održao je Saša Ceci, viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković. Predavanjem Je li znanost uvijek u krivu? i dugom raspravom koja je uslijedila predavač i publika su zahvatili brojne relevantne teme, od pitanja pogrešivosti znanstvenih metoda do komunikacije znanstvenih spoznaja i povjerenja u znanost. Predavanje je organizirano u sklopu projekta popularizacije znanosti i promocije deliberativne građanske kulture Opatija Coffeehouse Debates, kao nastavak gotovo 150 zasebnih predavanja, panel-diskusija i radionica održanih od 2014. u sklopu projekta.

Umjesto da se izravno uhvati središnje teme i odmah pokuša odgovoriti na pitanje o pogrešivosti znanosti, Ceci je odlučio započeti objašnjenjem znanstvene metode i ilustracijom kako se znanstveno može odgovoriti na neka pitanja koja često smatramo dječjim, primjerice: Zašto je more plavo? U nastavku izlaganja Ceci je izložio i tradicionalne odgovore na to pitanje te obrazložio neke jednostavne primjere kojima te odgovore možemo lako opovrgnuti. Ipak, glavni cilj tog dijela predavanja nije bilo objašnjenje osnova fizike, već ilustracija kako znanost pristupa pitanjima, kako postavlja hipoteze i kako ih provjerava. Sintagme „Zašto je baš tako?“ i „Kako ćemo to provjeriti?“ dominirale su i redovito se ponavljale u prvom dijelu izlaganja, približavajući slušateljima osnovne odrednice znanstvene metode i postavljajući temelje za ostatak izlaganja.

Predavanje Saše Cecija organizirano je u sklopu projekta popularizacije znanosti i promocije deliberativne građanske kulture Opatija Coffeehouse Debates / Snimio Ivan Cerovac

Ceci je nastavio pokazujući širinu objašnjenja koja nam pružaju znanstvene teorije te demonstrirajući kako nam pomažu da odgovorimo i na druga pitanja osim onog koje smo izvorno postavili. Odgovor na pitanje zašto je lišće hrasta zeleno tako će se naći u istoj teoriji, a ona će morati odoljeti izazovima provjere kada se primijeni na rješavanje tog i brojnih drugih pitanja. Naravno, znanost nam neće moći dati odgovore na sva pitanja koja možemo postaviti (poput onih filozofskih) i često nam ne može reći konačnu istinu o svijetu, ali nam govori mnogo o pravilima prema kojima je taj svijet uređen te nam omogućuje da razumijemo i predviđamo događaje i procese oko nas.

Zadnji dio predavanja usmjerili su diskutanti. Ivan Cerovac, docent s Filozofskog fakulteta u Rijeci, tražio je da predavač izravno odgovori na glavno pitanje sama izlaganja te objasni da li je znanost uistinu uvijek u krivu. Prema očekivanjima, Ceci je potvrdio da se od znanosti često očekuje da pruža apsolutne i bezvremenske istine o svijetu, ali to nije u njezinoj mogućnosti, niti joj je to svrha. Znanstveni napredak ne očitava se u tome što iz godine u godinu imamo sve više apsolutno istinitih teza, nego u tome što smo svake godine sve manje u krivu. Znanstvene spoznaje koje sada imamo nisu savršene i vjerojatno će biti zamijenjene ili nadopunjene boljim ili obuhvatnijim teorijama, ali možemo tvrditi kako su, i ovako nesavršene, ipak bolje od teorija koje smo imali prije nekoliko desetljeća ili stoljeća. Znanost tako nije nepogrešiva, ali to ne znači da nam je beskorisna, ona je najpouzdaniji alat za spoznavanje svijeta oko nas.

Raspravu je dalje usmjerio drugi diskutant, informatičar Andrija Frlan, kojeg je zanimalo kako komunicirati znanstvene spoznaje prema široj javnosti, pogotovo u uvjetima u kojima postoji nepovjerenje u znanstvenike (poput nedavne pandemije). Ceci pojašnjava da velik dio znanstveno-popularizacijskog rada kojim se bavi nije usmjeren prema onima koji odbijaju autoritet znanosti, nego prema onima koji ga prihvaćaju. Ako netko ne vjeruje znanstvenicima i ne želi s razumijevanjem pristupiti materijalima koje promotori znanosti daju u javnost, teško da će biti uvjeren Cecijevim knjigama, objavama u tradicionalnim medijima ili na društvenim mrežama. Takva će osoba mišljenje prije promijeniti u razgovoru sa svojim bližnjima, bili to prijatelji, susjedi ili kolege na poslu, nego u izravnoj interakciji sa znanstvenicima ili promicateljima znanosti. Prema tome, svoju javnu ulogu Ceci vidi u pružanju znanja i alata onima koji već imaju povjerenje u znanost kako bi mogli pozitivno utjecati na svoje bližnje koji u znanost sumnjaju.

Organizatori iz opatijske udruge Kulturni front najavili su organizaciju niza novih znanstveno-popularnih predavanja u sklopu svog projekta Coffeehouse Debates, koji uživa dugogodišnju potporu Grada Opatije i Primorsko-goranske županije.