Ivo Benko – prvi hrvatski profesionalni astronom

Mornarička zvjezdarnica u Puli utemeljena je 1869. kao jedan od odjela Carskog i kraljevskog hidrografskog zavoda Ratne mornarice, nakon što je grad 1853. postao glavna austrijska ratna luka. Već 1871. na jednom od gradskih brežuljaka, Monte Zaru, podignuta je namjenska zgrada za Hidrografski zavod.

Začeci pulske Zvjezdarnice naziru se još 1840. u Pomorskoj zvjezdarnici u Veneciji, koja je djelovala u sklopu austrijske Vojno-pomorske akademije. Nakon ratnih zbivanja 1848. Austrija gasi Vojno-pomorsku akademiju u Veneciji i u Trstu 1850. utemeljuje novu Mornaričku akademiju, u sklopu koje se kao odjel nalazi i Zvjezdarnica. Utemeljenjem Hidrografskog zavoda u Puli 1869. u pulsku Zvjezdarnicu preseljen je dio inventara tršćanske Zvjezdarnice. Pulski Hidrografski zavod bio je pod vrhovnom ovlasti Admiraliteta, a imao je četiri odjela (Zvjezdarnica, Spremište nautičko-fizikalnih instrumenata, Spremište pomorskih karata i Mornarička biblioteka). U Mornaričkoj zvjezdarnici bile su ustrojene četiri službe (Služba točnog vremena, Kronometarska služba, Meteorološka služba, Geomagnetska služba). Imala je više vrijednih i u to doba modernih instrumenata, kojima su provođeni intenzivni znanstveni i stručni radovi.

Fotografija nove zgrade pulskog Hidrografskog zavoda (Zvjezdarnice) na Monte Zaru

Pulska Carska i kraljevska Mornarička zvjezdarnica kao dio Hidrografskog zavoda austrijske Ratne mornarice najstarija je astronomska ustanova na području Republike Hrvatske. To je vrijeme u kojem se promatranje i proučavanje nebeskih tijela i astronomskih pojava počelo naglo razvijati zahvaljujući naprednoj tehnici brušenja leća i izradi specijalnih optičkih stakala te usavršavanju astronomskih instrumenata. U Europi se s razvojem specijalnih grana tehnike izrađuju kronometri i drugi mjerni instrumenti te se grade moderne zvjezdarnice na tradiciji europske astronomije. Upravo zahvaljujući modernoj opremi i novim metodama rada i promatranja te velikim zalaganjem austrijskog astronoma Johanna Palise, u desetak godina 19. stoljeća (1871–1880) Mornarička zvjezdarnica u Puli upisala se u trajnu listu eminentnih astronomskih svjetskih promatračnica, jer je opsežnom astronomskom djelatnošću otkriveno i evidentirano čak 28 novih planetoida, od kojih je jedan dobio ime Istra. Bernhard Walter, koji je u 15. stoljeću sagradio u Nürnbergu prvu europsku zvjezdarnicu, Spiridon Gopčević (Leo Brenner), koji je podigao vlastiti opservatorij Manora u Malom Lošinju, Oton Kučera, koji je otvorio 1903. zagrebački astronomski opservatorij na Popovu tornju, i Nikola Miličević, utemeljitelj zvjezdarnice na Braču – važna su imena za europsku i hrvatsku astronomiju. Uz njih i druge istaknute astronome Ivo Benko zaista zaslužuje znanstvenu pozornost.

Rođen je 26. rujna 1851. u Karlovcu. U austrijsku Ratnu mornaricu primljen je 27. srpnja 1868, kao polaznik Mornaričke akademije u Rijeci. U službu je stupio 28. travnja 1872. u zvanju zastavnika linijskog broda. Godine 1884/85. privremeno je obnašao dužnost upravitelja Mornaričke zvjezdarnice u Puli. Oduševio se znanstvenim radom i izvještio kao vrstan promatrač. Potaknut time, upisao je izvanredni studij astronomije u Grazu. Godine 1893, nakon smrti upravitelja Mornaričke zvjezdarnice Franza Laschobera preuzima tu službu. Uvidjevši da se znanstveni program na Zvjezdarnici neće moći nastaviti otkrićima poput onih koje je polučio Johann Palisa, Benko je razvio program sustavnih promatranja, pa je u tu svrhu dao obnoviti meridijanski krug i druge instrumente. Radove koji su nastali tijekom njegova desetogodišnjeg upravljanja Mornaričkom zvjezdarnicom Benko je objavljivao u tada vodećem astronomskom časopisu Astronomische Nachrichten, kao i u časopisu Astronomische Rundschau.

S dužnosti upravitelja Mornaričke zvjezdarnice Ivo Benko odstupio je 1901. zbog zdravstvenih tegoba. Ipak, mjesto u povijesti astronomije donijelo mu je jedno jedino opažanje, 4. veljače 1898, kojim je dokazao da Zemlja nema drugi, tamni, prirodni satelit. Asteroid otkriven sa Zvjezdarnice Višnjan imenovan je njemu u čast, (9814) Ivobenko. Prvi hrvatski profesionalni astronom preminuo je 21. prosinca 1903. u Gorici pa se uskoro obilježava sto dvadeset godina od njegove smrti.

Oton Kučera, hrvatski astronom na čiju je pobudu 1903. u Zagrebu podignuta zvjezdarnica, o Benku piše: „Narodu svom hrvatskom ostao je do smrti vjeran i odan sin, koji je svojim radom podičio i njegovo ime u svijetu. Prilike u domovini svojoj pratio je živim interesom. Neka mi bude dozvoljeno iznijeti ovu crticu. Kada je u veljači g. 1901. saznao, da je hrvatski srednjoškolski đak Dolanski samostalno otkrio novu zvijezdu u Perzeju, ta ga je vijest u velike obradovala, pak me u pismu nagovarao, neka je svakako publiciram u ‘Astronomische Nachrichten’, a to sam i učinio“ (Astr. Nach. br. 3699. od g. 1901). „Ne će škoditi“, piše on, „ako astronomski svijet sazna, da se i u našoj domovini gdjekad svraćaju oči na nebeski svod i da obuka u njoj stoji na tako visokom stepenu.“ Današnja zvjezdarnica u Višnjanu sa svojim programima za nadarene učenike dostojna je nasljednica slavne pulske Zvjezdarnice.