GLAZBU IZDVAJA

Tesla i valovi

U sklopu Off ciklusa Zagrebačke filharmonije 24. studenoga bio je najavljen poseban program koji kao što i sam naslov ciklusa govori – iskače iz uobičajenih programa filharmonijskih koncerata.

Teslina zavojnica kao spomen na izumitelja Nikolu Teslu u povodu 80. obljetnice njegove smrti bila je upotrijebljena u skladbama Vilinski kralj Franza Schuberta u aranžmanu Marina Rabadana te praizvedbama skladbi Tesline frekvencije Frane Đurovića i Tesla Dubravka Palanovića.

Teslina zavojnica uz Zagrebačku filharmoniju u KD Lisinski

Prvi put se u glazbenoj povijesti ostvarilo da simfonijski orkestar svira na Teslinoj zavojnici. Važnost toga događaja za glazbeni svijet jest da ni skladatelji ni dirigenti do sada nisu imali prilike čuti kako će njihovo djelo zvučati jer su u trenutku izvedbe klavijature Ružice Radoš slale glazbene informacije izravno u zavojnicu, koja je izazivala munje u melodiji koja se izvodila. S obzirom na specifičnost povezanosti zvuka i električne energije odabrana je upravo Ružica Radoš, koja obrazovanjem interdisciplinarno povezuje područje znanosti i umjetnosti – studirala je naime na Muzičkoj akademiji i na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Impresivnim audio-vizualnim doživljajem dirigirao je maestro Dawid Runtz, a cijeli događaj režirala je Petra Radin.

Blasfemija u zvuku i glazbi

The Blasphemous in Music and Sound naslov je međunarodnog simpozija koji se od 30. studenog do 2. prosinca održao na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Simpozij je organizirao  Odsjek za muzikologiju i okupio više od trideset izlagača u deset sesija koji su ukazali na zanimljive teme promišljanja o tome što se sve može promatrati kao blasfemično u zvuku i glazbi u različitim glazbeno-stilskim epohama.

Tako su teme pokrivale blasfemičnost u samu notnom sadržaju pojedinih skladbi, propitivale repertoar u različitim društveno-političkim povijesnim situacijama i kontekstima, blasfemičnost u žanrovima i sadržajima, propitivale su poimanje bogova u glazbenoj umjetnosti ili stradavanje umjetnika zbog ideoloških i rasnih razlika. I objekti u kojima stanuje glazba kao i spomenici posvećeni glazbenicima te njihovo nestajanje promatrani su s aspekta dekonstrukcije povijesnog pamćenja. U kontekstu blasfemije i studenti muzikologije koji se ne smatraju profesionalnim izvođačima usudili su se u programu simpozija napraviti koncert koji je izazvao veliku pozornost prisutne publike. Pohvalan je izbor teme i čestitamo organizatorima što su omogućili svježe propitivanje mnogih tabua kojima glazbena umjetnost obiluje, a pokazali su da je i muzikologija pored toga što je znanost koja proučava umjetnost, i umjetnost sama kada se upušta u propitivanje i dekonstrukciju učvršćenih stavova i vjerovanja pojedinih kultura i epoha.