O Paljetkovu golemu stvaralačkom opusu

Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru organizirao je znanstveno-stručni simpozij o akademiku Luku Paljetku u povodu njegova 80. rođendana, održan od 26. do 27. listopada u Mostaru. Simpozij su svečano otvorili rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić i dekan Filozofskog fakulteta Dražen Barbarić, a nazočnima su se obratili i predsjednik HAZU BiH akademik Mladen Bevanda, predsjednica Društva hrvatskih književnika Hrvojka Mihanović Salopek te voditelj simpozija Milan Bešlić, a Marin Ivanović je, uz prigodno obraćanje, pročitao pozdravno pismo predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta te pozdravno pismo predsjednika Matice hrvatske Mire Gavrana.

Simpozij je okupio stručnjake i znanstvenike koji su govorili o raznim područjima djelovanja Luka Paljetka

Održana su brojna izlaganja stručnjaka i znanstvenika, koja su se ticala raznih područja Paljetkova djelovanja, jer riječ je o pjesniku, prevoditelju, kazališnom i likovnom kritičaru, redatelju, feljtonistu, esejistu, dramaturgu, ali i o likovnom umjetniku. Golemim stvaralačkim opusom Paljetak je privukao mnogobrojnu publiku, suradnike i prijatelje koji su se odazvali pozivu za sudjelovanjem. Područje poezije i književnosti obradili su Anita Martinac (s temom Uzvišena osamljenost u poeziji Luka Paljetka), Antun Lučić (Davna lovorenja u Paljetkovu stvaranju), akademik Boris A. Novak (Paljetkov sonet i sonetni vijenac), Božidar Petrač (Sacra Luka Paljetka), Helena Sablić Tomić (Luko: ljubav, žena, intima), fra Iko Skoko (Evanđelje po Luki Paljetku), Ivana Majksner (Shakespeare u /kon/tekstu Paljetkova stvaralaštva), Katja Bakija (Pjesništvo Luka Paljetka – suvereno objedinjavanje tradicije i modernosti), Marina Kljajo Radić (Od zemnosti do vječnosti), Milovan Tatarin (Što hoće taj Marino Darsa?: Čitanje romana „Marin“ Luka Paljetka), Mirko Ćurić (Luko Paljetak kao dobitnik pjesničke nagrade za ukupan prinos hrvatskoj književnosti Visoka žuta žita), Tina Laco („Reciklirane pjesme“ Luka Paljetka) i Vesna Vlašić (Animalistička dionica poezije Luka Paljetka), dok je Damir Zorić Paljetka doveo u vezu s Marulićevim akrostihom i izvorima hiperbole neizrecivosti (Rabbi Meir ben Isaac Nehorai (XI. st.) pisac Akdamut milin s akrostihom, uzor piscima kršćanske obnove).

Lutkarsko i dramaturško djelovanje obrađeno je u temama Abdulaha Seferovića (Zadarski korijeni kreativnog potencijala Luka Paljetka), Milene Dundov (Iskustveni teatar na čelu s Lukom Paljetkom), Pera Mioča (Opći sinkretizam Paljetkova stvaralaštva) i Teodore Vigato (Kopernikov obrat u zadarskom lutkarstvu ili Luko Paljetak kao dramaturg i redatelj).

Teme likovne kritike i likovnog stvaralaštva obradili su Antun Karaman (Anđeo koji je volio bombone), Igor Loinjak (Paljetkov „Križni put“ – O prijateljevanju Paljetkove riječi i Lovrenčićeve slike), Milan Bešlić (Luko Paljetak – likovni kritičar i likovni umjetnik) i Marin Ivanović (Likovna kritika Luka Paljetka o djelima dubrovačkih umjetnika). O temi glazbe u Paljetkovu opusu temu je imao Darko Matičević (Luko Paljetak i glazba, u zagrljaju Polihimnije i Erate). U čast Luka Paljetka, baš za simpozij, pjesme su napisali akademik Boris A. Novak, akademik Drago Štambuk, Ernest Fišer i Anita Martinac.

Na otvaranju mostarskoj publici predstavljena je i pjesničko-grafička mapa Hommage Tonku Maroeviću, za koju je Luko Paljetak napisao sonetni vijenac, a u kojoj su 33 likovna djela eminentnih hrvatskih likovnih umjetnika. Mapa je nastala na inicijativu Bože Biškupića i objavila ju je Zbirka Biškupić 2020. u povodu smrti prijatelja, teoretičara i likovnog kritičara akademika Tonka Maroevića. Mapa je izložena u prostorijama Filozofskog fakulteta uz tumačenje Katje Bakija o Paljetkovu sonetnom vijencu. Predstavljanjem mape službeno je otvorena specijalizirana predavaonica za povijest umjetnosti.

U suradnji Sveučilišta u Mostaru s Hrvatskim domom Herceg Stjepan Kosača, u Galeriji kraljice Katarine Kosača otvorena je izložba Luko Paljetak: retrospektiva koja, sukladno naslovu, prati Paljetkov likovni izričaj od školskih klupa do recentnih radova iz 2023. Prva je to izložba retrospektivnog karaktera koju je Paljetak postavio, a broji tristotinjak crteža, akrila, kolaža i pastela. Autor je koncepta izložbe i predgovora Milan Bešlić, koji naglašava utjecaj umjetnika poput Pulitike, Dulčića i Masle kao Paljetkovih uzora i učitelja, na njegov rad.

Važnost je simpozija u istraživanju osobite i kompleksne teme opusa Luka Paljetka u hrvatskoj književnosti, zatim u svjedočenju o jedinstvu hrvatskoga kulturnog prostora koji nadilazi granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i u jačanju suradnje među pojedincima i institucijama koje su tim događajem obuhvaćene – sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Zadru, Dubrovniku i Mostaru, HAZU i njezina para HAZU BiH, Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske.