Nalegoše na jazik hrvatski

Odjel za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske pokrenuo je ciklus Mladi glagoljaši u Matici hrvatskoj. Ciklus čija je svrha omogućiti svim uzrastima mladih glagoljaša: od vrtićkoga do fakultetskoga, da pod vodstvom mentora, kroz igru, pjesmu, ples, kazališnu predstavu, film, radijsku emisiju, predavanje, izložbu…pokažu kako doživljavaju glagoljašku baštinu, što o njoj znaju, na što ih potiče, kako je čuvaju.

Prvi predavači u novopokrenutom ciklusu bili su Križevački glagoljaši sa svojom mentoricom Martinom Valec-Rebić, a večer je vodila učenica trećeg razreda Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica iz Zagreba Leticija Ćebo. Križevački glagoljaši djeluju od školske godine 2006/2007. pri OŠ Ljudevita Modeca. Bave se proučavanjem glagoljskoga pisma i spomenika, uče kaligrafiju i kreativno se izražavaju potaknuti glagoljicom. Niz godina sudjeluju u različitim projektima i manifestacijama, organizatori su i sudionici izložaba, predavanja, radionica, radijskih emisija i javnih priredaba. Posljednje tri godine sudionici su i organizatori natjecanja GlagoMatika. Bili su jedna od četiriju glagoljaških skupina koja je 27. studenoga 2018. održala audio-vizualno predavanje u velikoj dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, uvrstivši se tako među najmlađe Akademijine predavače. Rješenjem Ministarstva kulture iz 2014. OŠ Ljudevita Modeca imenovana je jednom od škola nositeljica, dakle čuvarica, nematerijalnoga kulturnog dobra – Umijeća čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice.

Predavanje o Zapisu popa Martinca o Krbavskoj bitci iz 1493, iz Drugoga novljanskoga brevijara, u povodu njegove 530. obljetnice, održale su osmašice Magdalena Božić i Iva Koprić. Suvereno vladajući građom, u uvodnom dijelu, uz asistenciju mentorice, učenice su dale povijesni prikaz Krbavske bitke, predstavile njezina zapisivača popa Martinca, brevijar kao crkvenu knjigu te Drugi novljanski brevijar u kojem se Zapis nalazi. U središnjem dijelu svoga izlaganja ukazale su na tematske cjeline od kojih se Zapis sastoji te omogućile publici slušanje originalnoga teksta u izvedbi učenika osmog razreda Ivana Pečarića i njegovo paralelno slikokazno praćenje na standardnom hrvatskom jeziku iz pera Stjepana Damjanovića. U zaključnom dijelu iznijele su misli istraživača o vrijednosti i važnosti Zapisa popa Martinca o kojem, primjerice Dunja Fališevac, govori kao o iznimnom svjedočanstvu visokorazvijene nacionalne i domoljubne svijesti. Stoga učenice, pozivajući se na Zapis popa Martinca i vrijednost cjelokupne glagoljaške baštine, ukazuju na potrebu da 2023. od glagoljaša učimo kako ljubiti svoj jezik, narod, domovinu. Predavanje su završile u duhu popa Martinca: molbom da slušatelji zanemare pogreške učinjene tijekom predavanja.