LIKOVNU UMJETNOST IZDVAJA

MEŠTROVIĆEVA RETROSPEKTIVA U KLOVIĆEVIM DVORIMA

Velika retrospektiva Ivana Meštrovića otvorena je 22. studenog u Galeriji Klovićevi dvori. Izložba donosi jedinstven, cjelovit prikaz Meštrovićeva golema kiparskog opusa.

U suradnji s Muzejom Ivana Meštrovića u Splitu te brojnim drugim inozemnim institucijama izložba neka djela prvi put prikazuje hrvatskoj javnosti. Eklektični klasicist nadahnut europskom klasikom, egipatskom i asirskom umjetnošću, sudionik bečke secesije, blizak Bourdelleu i Rodinu. Osim širine utjecaja, Meštrovićev opus je raznolik, varirajući od intimnih obiteljskih portreta do monumentalne plastike. Izložba obuhvaća sve tri etaže Klovićevih dvora te galerijski atrij. Stručnjacima nešto starije generacije bit će zacijelo zanimljivo usporediti tu Meštrovićevu izložbu s onom priređenom u istom prostoru – tada s imenom Muzejsko-galerijski centar – osamdesetih godina prošloga stoljeća.

IZLOŽBA SMETNJE U PRIJEMU SLIKE U GALERIJI MKC U DOMU MLADIH U SPLITU

Dana 16. studenog u splitskoj Galeriji MKC u Domu mladih otvorena je izložba Smetnje u prijemu slike, koja se bavi fenomenologijom transfera fotografije u dizajnu u razdoblju 1960–1990. Među predstavljenim su autorima Ivan Picelj, Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Mirko Ilić, Dalibor Martinis i Sanja Iveković.

Riječ je, zapravo, o istraživanju međuprostora između umjetnosti i popularne kulture na temelju dva medija koji su u velikoj mjeri određeni tom granicom. Koncepciju potpisuju Marko Golub i Dean Kršić, a izložbu prati i knjiga u izdanju Hrvatskoga dizajnerskog društva.

IZLOŽBA MARIANNE NARDINI U GALERIJI MIROSLAV KRALJEVIĆ

U zagrebačkoj Galeriji Miroslav Kraljević izlaže zanimljiva mlada umjetnica Marianna Nardini. Ambijent kreiran posredovanjem projekcije, glazbe te kiparskih elemenata poslužio je kao scenografija za performans izveden na otvaranju izložbe 16. studenog, a bit će ponovljen i na njezinu zatvaranju 28. studenog.

Medijski širokim pristupom mlada umjetnica nastavlja organsku snovitu liniju ambijentalne umjetnosti na tragu znamenitih autora poput Schwittersa ili Kienholza. Izložbu kao kustosi potpisuju Maja Pavlinić i Petar Vranjković.