Hrvatski jazz danas

Jazz je neobično živ glazbeni fenomen podložan čestim stilskim promjenama. Bilo je stručnjaka za tu glazbenu pojavu koji su tvrdili da se stilovi u jazzu, naravno ne sasvim precizno, mijenjaju svako desetljeće spominjući stilske promjene jazza od tradicionalnog bluesa, preko dixielanda i tradicionalnog jazza, swinga, be-bopa. hard-bopa i free-jazza do najsuvremenijih verzija jazz-rocka i improviziranog jazza. O tim su pojedinim stilovima kolala različita mišljenja. Tako se još živo prisjećamo nekadašnje izjave glasovitoga francuskog muzikologa Hugha Panasiera, koji već stil be-bop nije smatrao jazzom, ili pak izjave dugogodišnjeg autora emisija o jazzu na dubrovačkom radiju, koji je jednom prilikom izjavio „da jazz za njega prestaje sa Stanom Getzom i Gerryjem Mulliganom“ ili zagrebačkog trubača i stručnjaka za jazz koji kaže „da današnji improvizirani jazz bez swinga, drivea i duše nije više ono na što smo navikli“. U takvim se gabaritima kreće i današnja hrvatska jazz-scena na kojoj, za razliku od nekih europskih metropola, teško da ćemo naići na neki sastav tradicionalnog jazza ili sljednika gypsy swinga Djanga Reinhardta iako ih u manjem broju ipak ima.

U takvim stilskim prilikama valja promatrati naš hrvatski autorski jazz danas, u kojem svoje mjesto pronalaze mahom educirani mladi glazbenici. Nekadašnje školske glazbene ustanove nisu blagonaklono gledale na studente koji bi u slobodno vrijeme za honorar svirali u baru ili u nekom zabavno-glazbenom sastavu. Danas je situacija drukčija. Primjerice zagrebačka Muzička akademija ima među nastavnicima nekoliko bivših i sadašnjih afirmiranih jazz-glazbenika, čak je i sadašnji dekan bivši džezist.

O mladoj je bubnjarici Bruni Matić već u ovoj rubrici bilo riječi. Sad joj se pridružuje i Lada Obradović, koja živi u Švicarskoj i koja je s francuskim kontrabasistom Davidom Tixierom i u našoj zemlji ove godine predstavila svoju glazbu koju naziva jazzom. Bilo je u proteklim rubrikama riječi i o činjenici da su hrvatski gradovi, što u ovom slučaju uključuje i manja mjesta koja im gravitiraju, uvelike pridonosili hrvatskoj jazz-sceni, pa neka mi bude dopušteno da se i ovom prilikom, barem djelomično, poslužim tom činjenicom. Osijek je nekad našu jazz-scenu obogaćivao nizom izvrsnih džezista. Danas je situacija nešto drukčija. Uz već afirmirana pijanista Davora Dedića, koji u ovom trenutku radi ponešto drukčiji posao, na osječkoj jazz-sceni pozornost valja usredotočiti na mladog gitarista Vedrana Zeca i njegova postignuća. Na sugestiju profesora i afirmiranog džezista Gordana Peršija, koji na varaždinskoj glazbenoj školi ne djeluje samo kao tenor-saksofonist već vodi i školski big band, u ovaj prikaz vrijedi uvrstiti i mladoga gitarista Hrvoja Šenjuga posvećena jazzu.

Iz Dubrovnika s povremenim ili stalnim boravkom u Zagreb dolaze dvojica mladih glazbenika različitih glazbenih provenijencija i njihovih stalnih boravaka. Uz tog glazbenika, iz varaždinskog područja valja spomenuti i već svojim CD-izdanjima afirmirane, trubača Marka Prepelića i trombonista Petra Prepelića. Iz Dubrovnika dolazi nadareni i moderni tenor-saksofonist Ivan Bonačić, koji se već proslavio svojim CD-om Kraken. A u istom je gradu rođen i danas u Zagrebu napose svojim koncertnim nastupima u Laubi zabilježen mladi jazz-pijanist i autor brojnih originalnih modernih skladbi Petar Čulibrk. Kvarnersko je područje veoma bogato novim jazz-glazbenicima. Te su nove snage hrvatskog jazza locirane u brojnim mjestima Istre i Kvarnera. Tako nam iz Labina dolazi nadareni jazz-trubač Robert Mikuljan, a njemu vrijedi dodati i sina afirmiranog opatijskog gitarista Spartaca Črnjarića, alt-saksofonista Franju Črnjarića, koji sada živi na otoku Krku. S područja Kvarnera stiže nam niz izvrsnih mladih interpreta jazza koji obogaćuju domaću jazz-scenu. Tu vrijedi spomenuti mlađe gitariste Zvonimira Jurišića i Filipa Flegu te kontrabasista Dinu Ivelju. Ima ih naravno još, ali ograničenja prilikom pisanja ovog teksta ne dopuštaju navesti sva imena.

Na kraju tu je i Zagreb koji je prema svemu sudeći središte svih relevantnih zbivanja u današnjem jazzu u Hrvatskoj. Brunu Matić i Petra Čulibrka već sam spomenuo, no tu je još nekoliko imena koje vrijedi spomenuti. Primjerice trubači Darko Sedak-Benčić i Marko Šolman, gitarist Filip Pavić, kontrabasist Ivan Đajić, alt-saksofonist Miha Gyerek, gitarist Hrvoje Šenjug, trombonist i pijanist Luka Žužić.

Svi oni svojim stalnim ili povremenim djelovanjem čine suvremenu hrvatsku jazz-scenu kakvu šira publika ovisno o tipu stilskog predstavljanja prihvaća na svoj način.