Čuvar slatkosti baštine

Istaknuti književni povjesničar i kroatolog Tihomil Maštrović navršio je prošle godine sedamdeset godina i tim su povodom Sveučilište u Zadru i Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu objavili zbornik njemu u čast pod naslovom Slatkost bašćine. Opsežni multidisciplinarni zbornik na 811 stranica donosi 44 priloga 48 autora – u prvom dijelu objavljeni su radovi s područja filologije, znanosti o književnosti, povijesti književnosti i jezikoslovlja, kroatistike, kroatologije, filozofije, teologije, teatrologije, historiografije, arheologije te knjižničarstva, a među autorima priloga su: Anto Mišić, Ružica Pšihistal, Slobodan Prosperov Novak, Mislav Ježić, Emilio Marin, Sanda Ham, Lovorka Čoralić, Stipe Botica, Ivan Koprek, Josip Jurčević, Zlatko Kramarić, Vinicije Lupis i mnogi drugi. U drugom dijelu objavljeni su radovi o Maštrovićevu životu i djelovanju s prilozima Roberta Bacalje, Acije Alfirević, Hrvojke Mihanović-Salopek, Andree Sapunar Knežević, Ernesta Fišera, Zanete Sambunjak i drugih. Objavljena je i Maštrovićeva opsežna bibliografija te literatura o njemu. Zbornik je predstavljen 13. lipnja u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu, a predstavili su ga urednik Robert Bacalja, predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek, akademik Mislav Ježić i Slobodan Prosperov Novak. Oni su istaknuli svestranost Tihomila Maštrovića, koji, slijedeći najbolje tradicije hrvatske književne znanosti, temama pristupa komparatistički, primjenjujući kroatološki pristup hrvatskoj književnosti i kulturnoj baštini u cjelini prema kojem se pojave u hrvatskoj književnosti istražuju i razmatraju u odnosu na istodobna kretanja u hrvatskoj povijesti i politici, ali i drugim humanističkim disciplinama. Stoga se Maštrović s pravom može nazvati kroatologom koji se ne bavi samo hrvatskom književnošću, nego svim odrednicama hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta i njegovih poveznica sa širim europskim kontekstom.

Zbornik posvećen Tihomilu Maštroviću objavili su Sveučilište
u Zadru i Fakultet filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu / Snimio Ivan Posavec

Tihomil Maštrović rodio se 1952. u Zadru, gdje je započeo studij jugoslavistike i filozofije koji je nakon sloma Hrvatskog proljeća nastavio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1975. diplomirao, a 1988. doktorirao. Od 1976. do 2019. radio je u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU u Zagrebu, a od 2007. do 2011. bio je glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Od 1997. do 2020. bio je profesor na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i dekan od 1997. do 2003. Od 1993. do 2014. predavao je i na Sveučilištu u Zadru, a od 2019. do 2022. na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Odlikovan je 2016. Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Maštrovićev najvažniji pothvat koji je ostvario kao glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice jest međunarodno priznanje hrvatskog jezika koji je 2008. u međunarodnom sustavu normi ISO dobio vlastitu oznaku, kao i srpski jezik svoju, dok je naziv srpsko-hrvatski jezik izbrisan. Iako nije lingvist u užem smislu riječi, upravo je Maštrović uspio riješiti problem koji je stajao na putu pune afirmacije hrvatskog jezika.

Maštrovićeva bibliografija sadrži dvanaest autorskih znanstvenih knjiga, 103 znanstvene rasprave, sedamnaest priređenih znanstvenih i stručnih knjiga, 187 stručnih članaka, oko četrdeset eseja, književnih prikaza i recenzija i nekoliko stotina publicističkih članaka. Uredio je 32 znanstvene knjige i zbornika, među kojima se ističe osamnaest zbornika sa znanstvenih skupova projekta Hrvatski književni povjesničari, koji je još jedno važno Maštrovićevo životno djelo. Priredio je i 24 sveska Sabranih djela Milana Begovića, četiri sveska Pisama Iva Vojnovića, a priredio je i pretisak prvih novina na hrvatskom Kraljski Dalmatin, uz popratnu autorsku knjigu, kao i pretisak časopisa Zora dalmatinska. Okušao se i kao književnik pa je o Petru Preradoviću i preporodnom razdoblju, kojim se bavio i kao znanstvenik, napisao dramu Pjesnikova kob.

Maštrovićev znanstveni interes dobrim je dijelom povezan s istraživanjem povijesti i baštine Zadra uz isticanje njegove važnosti u ukupnoj hrvatskoj kulturi. U rodnom gradu inicirao je Perivoj od slave, park s poprsjima šesnaest uglednih Zadrana, a 1995. i manifestaciju Zadarsko kazališno ljeto. Projektom Nin – najstariji hrvatski kraljevski grad uvelike je pridonio obnovi i afirmaciji tog povijesnog grada.

Naslov zbornika Slatkost bašćine izveden je iz prvoga hrvatskog romana Planine Zadranina Petra Zoranića koji je u doba velikih iseljavanja iz Hrvatske zbog osmanlijskih osvajanja poručio: „I mi bismo od ovud pobigli, dali nas slatkost bašćine uzdarži.“ Malen ali odabran dio te baštine predstavljen je upravo u ovom zborniku, koji Tihomila Maštrovića predstavlja kao čuvara i promicatelja svega što čini materijalno i duhovno blago hrvatskog naroda, odnosno hrvatsku baštinu. Baštinu koja bi bez njegova djelovanja bila u mnogim segmentima manje poznata i zanemarena, odnosno, Zoranićevim riječima, manje slatka.