Vlada u Sabor uputila Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku

Vlada Republike Hrvatske na sjednici 25. listopada uputila je Hrvatskom saboru u proceduru Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku, kojim se uređuje službena i javna uporaba hrvatskoga standardnog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u uvodu je istaknuo da bi donošenjem tog zakona skrb o hrvatskom jeziku i književnosti prvi put dobila nužan institucionalni okvir, kojim se hrvatskom jeziku omogućuje nesputan razvoj na dobrobit hrvatskog naroda i sveukupne hrvatske kulture. Cilj je zakona, rekao je, osigurati kvalitetnu razinu hrvatskog jezika u službenim dokumentima i službenoj komunikaciji prema građanima, koji na to imaju pravo. Naglasio je da se zakon šalje u proceduru u povodu 180. obljetnice važnoga događaja u hrvatskoj povijesti 2. svibnja 1843, kada je Ivan Kukuljević Sakcinski prvi put održao govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru te pozvao na uvođenje hrvatskog jezika u škole, urede i javni život, budući da je od 13. stoljeća sve bilo na latinskom jeziku. Podsjetio je i na zaključak Sabora od 23. listopada 1847, također na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog, o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika u javnoj uporabi.

„Cilj je zakona da se očuva dragocjena vrijednost jezika kao nasljeđa kroz koje progovara identitet, povijest i kultura naroda, a istodobno da se osigura njegov razvoj ukorak s potrebama suvremenog svijeta, jer je jezik živ“, istaknuo je premijer. Hrvatska bi se donošenjem zakona pridružila brojnim europskim državama (Francuska, Slovačka, Poljska, Litva, Slovenija, Švicarska, Belgija) koje imaju zakon o jeziku, odnosno zakon o službenoj uporabi jezika, dodao je.

Hrvatski jezik u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna je sastavnica hrvatskog identiteta i hrvatske kulture i na njemu se odvija usmena i pismena komunikacija u Hrvatskoj, kazao je premijer, dodavši da obuhvaća hrvatski standardni jezik i hrvatska narječja – čakavsko, kajkavsko i štokavsko, od kojih je štokavsko odabrano kao osnovica za standard te idiome kojima se služi dio Hrvata u inozemstvu.

„S obzirom na to da je jezik nematerijalno dobro te je obilježje identiteta i pripadnosti narodu, obveza je Vlade skrbiti se o zaštiti i osiguranju slobode uporabe hrvatskog jezika, osobito u vremenu globalizacije“, naglasio je premijer Plenković. Dodao je da to uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture hrvatskog jezika u službenoj javnoj uporabi te zahvalio Matici hrvatskoj na inicijativi i podršci za donošenje Zakona.

„Zakonom se ne ograničavaju slobode književno-umjetničkog izražavanja, niti se njime regulira privatna komunikacija. Zakon ne ograničava zakonitu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ni Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj“, naglasio je premijer.

Zakonom se predlaže da, radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika u Hrvatskoj i u međunarodnom okružju, Vlada osigura izradu Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike s popisom prioritetnih ciljeva i mjera. Predlaže se i osnivanje Vijeća za hrvatski jezik, koje bi imalo predsjednika i 14 članova, kao koordinacijskoga savjetodavnog tijela koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku, promicati kulturu hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi i koje će se baviti pitanjima zaštite bogatstva hrvatskoga jezika, kao i raznolikosti narječnih idioma te njihovih specifičnih funkcionalnih uporaba.