Počast Milanu Kruheku, arheologu i povjesničaru

Obilježavajući godišnjicu smrti istaknutoga znanstvenika i hrvatskog historiografa Milana Kruheka, u organizaciji Ogranka MH u Karlovcu i Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić, u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice u Karlovcu održan je 26. rujna Znanstveni kolokvij s međunarodnim sudjelovanjem u čast dr. sc. Milana Kruheka. Okosnica stvaranja Milana Kruheka hrvatska je povijest 16. i 17. stoljeća, povijest Vojne krajine te teme lokalnog karaktera: karlovačka zvijezda, hrvatske plemićke obitelji te graditeljska baština. Pokrovitelji skupa su Grad Karlovac i Karlovačka županija, u čije ime su skup pozdravile predstavnica Grada Karlovca Draženka Sila Ljubenko, županica Martina Furdek Hajdin te u ime Ministarstva znanosti i obrazovanja RH državni tajnik Ivica Sušak.

Sudionici Znanstvenog kolokvija u čast Milana Kruheka

Kolokvij je u dvije sesije obuhvatio 17 izlagača, Kruhekovih suradnika, iz područja povijesti, arheologije i muzeologije. Uvodno izlaganje Marinka Marinovića podsjetilo je na biografiju te doprinos Kruheka ukupnoj hrvatskoj povijesnoj znanosti. Kruhekov znanstveni i stručni pristup povijesti Hrvatske vojne krajine te jedinstvenost njegovih radova neponovljivih i dragocjenih istaknuo je Petar Feletar u ime Hrvoja Petrića. Feletar je naglasio i Kruhekov doprinos istraživanju karlovačke povijesti prometa i veza, osobito projektom Hrvatske povijesne ceste – Karolina, Jozefina i Lujzijana.

Kroz prikaz suradnje s Milanom Kruhekom upoznali su nas Željko Holjevac i Aleksandar Bučinski: od istraživanja sudbonosnih odluka hrvatskog plemstva i značaja Cetinskog sabora do istraživanja središnjih fondova ratnog arhiva Austrijskoga državnog arhiva. Muzeološki i arheološki profesorov doprinos prikazali su Hrvojka Božić i Hrvoje Kekez. Božićeva je predstavila Kruhekov stručni muzeološki rad kroz predavanja, izložbe, ali i istraživački rad na terenu starih hrvatskih gradova te njegov doprinos u izgradnji Muzeju Domovinskog rata Karlovac – Turanj. Istraživački rad na kasnosrednjovjekovnim i ranovjekovnim utvrdama s naglaskom na utvrdu Novi na Uni donio je Hrvoje Kekez. O zajedničkim istraživanjima hrvatskoga povijesnog terena, zemljovidima i nacrtima starih hrvatskih obrambenih gradova govorio je i Zorislav Horvat, a kako je Kruhekov znanstveni rad često obuhvaćao i aktivnosti hrvatskih velikašica, predstavila je Marija Karbić.

Europske suradnje Kruhekove važne su i zanimljive: gostovali su Robert Hajszan Panonski iz Gradišća u Austriji te Geza Palffy iz Instituta za povijest Istraživačkog centra za humanističke znanosti iz Budimpešte.

Drugi dio kolokvija obilježila su izlaganja suradnika zavičajnika. Predstavljena je Kruhekova ostavina u Državnom arhivu u Karlovcu te njegovo značenje kao Zmaja Dubovačkog II, prvog pročelnika Zmajskog stola Karlovac, inicijatora, organizatora i aktivnog sudionika kulturnih projekata, s posebnim osvrtom na komemorativno spomen-hodočašće u Bečki Novigrad pod Kruhekovim vodstvom. Istaknut je njegov istraživački rad u ogulinskom kraju, a Vladimir Mikšić osvrnuo se na doprinos Milana Kruheka kao revnog vjernika laika u službi Evanđelja u Karlovačkom dekanatu. Završno je istaknuta nada organizatora da skupovi u Kruhekovu čast budu tradicionalni.