Perspektive i izazovi Hrvatske u Europi

Drugi ovogodišnji broj tromjesečnika Matice hrvatske Hrvatska revija ugledao je svjetlo dana u stilu, a njegovo predstavljanje održano je 26. listopada u Knjižari Matice hrvatske. Događaj je okupio brojne ljubitelje književnosti, kulture i umjetnosti te predstavio široku paletu autora i tema koje čitatelje očekuju u najnovijem broju časopisa. Uz predstavljanje novih tekstova i radova, novi broj Hrvatske revije privukao je pozornost i temom Desetogodišnjica pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Novi je broj otvorio prostor ne samo kvalitetnim povijesnim, znanstvenim i političkim tekstovima nego i važnim raspravama koje su predstavljači pokrenuli.

Politička važnost obljetnice obrađene u Hrvatskoj reviji privukla je i brojne javne ličnosti poput bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa te saborskih zastupnika Zdravke Bušić, Andra Krstulovića Opare te Davora Stiera, koji je ujedno bio jedan od predstavljača. Uz njega o temi i sadržaju broja govorili su sociolog i filozof Darko Polšek, demograf i akademik Anđelko Akrap te dekan Hrvatskih studija,  jezikoslovac Mario Grčević.

Tema predstavljenog broja bila je Desetogodišnjica pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji / Snimio Mirko Cvjetko

Mirjana Polić Bobić, dugogodišnja glavna urednica Hrvatske revije, otvorila je promociju riječima dobrodošlice te naglasila važnost diskursa o obljetnici koja je, tvrdi, „prošla s nedostatkom prave rasprave“. Nakon predstavljanja sadržaja u temu časopisa  uveo je urednik Hrvatske revije Dino Milinović.

Darko Polšek predstavio je svoj tekst, Oda jednoj radosti: fragmenti u Europi (deset godina poslije), koji aludira na Schillerov tekst gdje njemački pjesnik slavi ideal bratstva i ujedinjenost čovječanstva. Prvi dio govora Darko Polšek posvetio je takozvanim skepticima Europske Unije te na njihove averzije odgovorio nizom ekonomskih pokazatelja relevantnih za usporedbu položaja Hrvatske prije i nakon pristupanja Uniji. Od rasta BDP-a do ekonomskog nadmašivanja većih susjednih zemalja, profesor Polšek osvrće se na optimistične strane Hrvatske u ujedinjenoj Europi, no uvažava i višedimenzionalnost problematike s naglaskom na činjenicu da „nije sve tako blistavo“. Zaključno je istaknuo vezu između ljubavi i straha, neizbježnu u raspravi o položaju Europske Unije u modernom svijetu, koja potiče sve Europljane, a ponajviše pro-Europejce, da se kritički osvrnu na određene diplomatske i političke poteze vodećih zemalja Unije.

Saborski zastupnik te bivši ministar vanjskih poslova Davor Stier u tekstu Deset godina od ulaska u EU: povratak na Zapad s novom ulogom osvrće se na Hrvatsku kao zemlju podijeljenu između središta europskoga svijeta i njegove političke periferije. Kao glavnu problematiku izdvojio je podvojenost vesternizacije Hrvatske ulaskom u Europsku Uniju. S jedne strane, zapadna orijentacija hrvatskog političkog uređenja, prekinuta 1918, vraćena je ulaskom u Uniju. Nasuprot tome, Hrvatska je sada, kao i prije 1918, na periferiji Zapada. Kao dugoročni strateški cilj Stier apostrofira pomak Hrvatske s periferije prema centru zapadnoga svijeta.

U direktnom kontrastu optimističnim pokazateljima Darka Polšeka, akademik Anđelko Akrap istaknuo je demografiju kao pokazatelj po kojem se Hrvatska nalazi na dnu Europe. U razdoblju od deset godina Hrvatska je zabilježila strmoglav pad stanovništva za 9,5%, što Akrap pripisuje nedostatku kvalitetne populacijske politike u Hrvatskoj, koja ne smije biti ograničena na zanemarive dječje doplatke. Prvi korak k tome, tvrdi Akrap, jest oblikovanje uvjeta za život i revitalizacija demografski kritičnih područja.

Jezikoslovac Mario Grčević u tekstu Aktualna skrb o društvenom položaju hrvatskoga jezika analizira aktualnosti o nacrtu Zakona o hrvatskom jeziku te se osvrće na njegovu službenu inačicu koja je, u vrijeme predstavljanja časopisa, poslana u saborsku proceduru. Iako za samo uvažavanje Matičina nacrta Zakona Grčević upućuje riječi hvale Vladi Republike Hrvatske i nadležnim institucijama, isti sentiment ne dijeli za položaj hrvatskoga jezika u normama Međunarodne organizacije za normizaciju. Glavnu kritiku uputio je Hrvatskom zavodu za norme i njihovu oglušivanju na suradnju s predstavnicima Sveučilišta u Zagrebu, HAZU-a i Matice hrvatske te neadekvatno predstavljanje hrvatskoga jezika na međunarodnoj razini.

Širinom obrađenih segmenata kompleksne teme predstavljači su istaknuli brojne pozitivne i negativne aspekte položaja Hrvatske u modernoj Europi. U skladu s tim, predstavljanje novog broja Hrvatske revije podsjeća nas na važnost medija i kulturnih institucija kao platformi za dijalog i razmjenu ideja. Hrvatska revija i slični časopisi igraju ključnu ulogu u promicanju javnih rasprava o pitanjima od nacionalnog i europskog značenja.