Očuvanje tradicije i nova promišljanja

Glazbena tribina održana u Osijeku obilježila je 60. obljetnicu. Osobit je to događaj kada je riječ o kulturnoj manifestaciji koja je od osnutka do danas morala proći kroz neizvjesnu tranziciju iz jedne u drugu državu, a pritom i preobraziti programsku koncepciju od višenacionalne smotre u manifestaciju s fokusom na suvremeno hrvatsko autorstvo. Usto je morala odgovoriti i na pitanje treba li takav koncept nadograditi nekim međunarodnim kontekstom i, ako da, po kojem ključu.

Godišnji događaj u čijem je središtu suvremena skladateljska riječ, a nositelj mu je Hrvatsko društvo skladatelja te umjetnički voditelj Tibor Szirovicza, zabilježio je brojne i raznolike stranice hrvatskoga skladateljstva te obilježio generacije hrvatskih skladatelja. Za mnoge među njima Tribina je bila ključna u njihovu etabliranju. No njezina je važnost mnogo šira jer je otpočetka bila međugeneracijsko okupljalište i mjesto susreta ne samo skladatelja nego i cjelokupne struke – od muzikologa do izvođača, studenata pa i medija. O tome govori i dokumentarni film Odjeci generacija Dine Puhovski i Petre Pavić, premijerno prikazan u večeri otvaranja. Poruka u čijem se ozračju jubilarna tribina odigrala bila je ona o očuvanju tradicije, ali i o novim promišljanjima i formatima za buduća izdanja.

Martina Gojčeta Silić, Cantus Ansambl, Berislav Šipuš / Snimio Kristijan Cimer

Većinu je dosadašnjeg života Tribina provela u Opatiji. Potom se na neko vrijeme preselila u Pulu da bi se vratila na Kvarner. Treću godinu zaredom Tribina se udomaćila u istočnoj hrvatskoj metropoli. U Osijeku je, kako ističe dogradonačelnica Jasenka Crnković, naišla na gostoprimstvo i raširene ruke. U gradu na Dravi Tribina je pronašla infrastrukturu koja može zadovoljiti njezine potrebe. Osijek u 2024. godini u sklopu Kulturnog centra očekuje i novu koncertnu dvoranu. Tu je i glazbena škola, kao i Akademija za kulturu i umjetnost sa studijem kompozicije, na kojoj, među ostalima, pedagoške karijere razvija više hrvatskih skladateljica i skladatelja kojima se djela redovito izvode i na Glazbenoj tribini. Iako je Tribina događaj koji jednom godišnje pokušava okupiti što veći broj dionika uže glazbeničke struke, ona se u Osijeku može otvoriti i prema publici, koju Osijek ima.

U takvoj atmosferi dobrodošlice započela je ovogodišnja manifestacija 3. studenog u osječkom HNK-u. Na koncertu je nastupio pijanist koji je ispisao stranice i stranice hrvatskoga pijanizma i naše klavirske glazbe te koji u 85. godini i dalje aktivno koncertira, a vitalitetom, koncentracijom i angažmanom fascinira. Vladimir Krpan koncert je otvorio skladbom koja je označila njegovu karijeru, Prvom sonatom Stjepana Šuleka, a nastavio dvama djelima koja potvrđuju njegov status: Momentima za Vladu Igora Kuljerića te skladbom Za Vladu Mladena Tarbuka. U nastavku Katarina Krpan suverenim je nastupom, u potpunom vladanju i klavirom i glazbenim materijalom, predstavila djela Frane Paraća, Frane Đurovića i Stanka Horvata. A zatim su otac i kći Krpan za klavirom četveroručno zatvorili večer skladbama Ive Josipovića, Berislava Šipuša i Davora Bobića.

Ansambl Cantus pod vodstvom Berislava Šipuša u subotu, ponovno u HNK-u, malim je koncertnim maratonom predstavio niz djela većinom za različite soliste uz komorni sastav. Ta djela ansambl je naručio i praizveo, uz dodatak Sakačeve skladbe Barasou, kojim su se i Cantus, pa tako i manifestacija, prigodno naklonili začetniku Tribine Branimiru Sakaču. Solističke dionice tumačili su oboist Branko Mihanović (Tibor Szirovicza), sopranistica Irma Dragičević (Sakač), trombonist Mario Šincek (Ante Knešaurek), multiinstrumentalist Ratko Vojtek (Šipuš) i sopranistica Martina Gojčeta Silić (Frano Parać i Stanko Horvat).

Još iste večeri u Kulturnom centru Osijek nastupio je Matija Dedić, započevši koncert omažem Dori Pejačević, nastavivši ga nekolicinom vlastitih skladbi za klavir solo, a zaključivši nastupom u triju.

Međunarodni karakter Tribine obranio je, prvorazrednim nastupom, Ansambl Quasars iz Bratislave izborom djela slovačkih i hrvatskih autora (Sanda Majurec, Ana Horvat). Program manifestacije zatvorili su veterani hrvatske suvremene glazbe, članovi Zagrebačkog puhačkog ansambla, a njihov je koncert donio i jednu praizvedbu – Toccatinu za puhački kvintet iz 1987. Davorina Kempfa.