Nepokolebljiva znatiželja neukrotivo bogate mašte

U doba latentne nuklearne opasnosti, neizbježne prijetnje kolapsa okoliša, kao i globalnoga ekonomskog sloma, mnogi žele posjetiti neke druge, izmaštane svjetove. Jedan od njih čitatelji mogu pronaći u monografiji Johna Gartha Svjetovi J. R. R. Tolkiena, raskošno ilustriranome i minucioznome (pre)ispitivanju krajolika, gradova i arhitekture koji su nadahnuli Tolkiena tijekom njegova cjeloživotnog stvaranja Međuzemlja.

„Mnogi kritičari“, požalio se jednom slavni autor, „očito misle da je Međuzemlje na drugom planetu!“ Nije! John Garth to dokazuje preplećući Tolkienovu biografiju s njegovim izmišljenim svjetovima inspirativnim fotografijama, stvarnim i izmišljenim zemljovidima, Tolkienove slike i ilustracije, kao i ilustracije drugih umjetnika, među kojima su neke prvi put objavljene u ovoj knjizi.

Izd. Lumen, Zagreb, 2022.
S engleskog preveo Marko Maras

Garthov vodič za geografiju i povijest Međuzemlja, u izdanju Lumena i hrvatskom prijevodu Marka Marasa, otkriva nit od kojih je istkan Tolkienov svijet – što u prirodi u kojoj je Tolkien pronalazio svoj mir, što u ljudima koji su ostavili traga na njemu i Engleskoj. Ispisujući retke o velikome britanskom filologu, Garth zamišlja pa izvodi vlastite zaključke kako se svi ti podaci, bilješke, crtice i istraživanja najzad zaokružuju u jednu velebnu priču – u Međuzemlje.

Tragovi Međuzemlja
u stvarnom životu

U monografiji Svjetovi J. R. R. Tolkiena čitatelji prate Tolkienove stope i upoznaju stvarne predjele koji su nadahnuli Hobitovac, vilenjačku dolinu Razdol, Svjetlucave pećine Helmove gudure i mnoge druge krajeve Međuzemlja. Garth dočarava predanost, nepokolebljivost, znatiželju i neukrotivo bogatu maštu jednoga od najčitanijih pisaca na svijetu.

Ima i snažno pokriće za to. John Garth višestruko je nagrađivan za svoje doprinose o životu i radu J. R. R. Tolkiena. Stručnost je već dokazao pišući o Tolkienovu iskustvu u Prvom svjetskom ratu i na studiju. Autor je Tolkiena i Velikog rata, temeljnog djela koje je naglasilo kako je Tolkienova fikcija na mnoge načine ukorijenjena u njegovim iskustvima u bitci na Sommi i njegovim promatranjima nepovratno oštećena svijeta nakon Prvoga svjetskog rata.

Tu Garthovu monografiju prepoznala je i kritika i čitateljstvo, ona donosi temeljito istražen sadržaj, potkrijepljena je citatima i opremljena grafičkim prilozima.

Opisavši burna i važna razdoblja Tolkienova života, činilo mu se da je prirodan slijed događaja pisati o tome kako su Tolkiena oblikovali i ostali sukobi dvadesetog stoljeća. No rad na toj knjizi prekinula je njegova prijateljica, koja mu je predložila da za njezina izdavača napiše knjigu o geografskim mjestima koja su nadahnula Tolkiena. Garthu se ta ideja učinila veoma neozbiljnom. Ali onda je razmislio i uvidio koliko toj temi nedostaje stručni pristup i dubinsko istraživanje. Mnogi su prije njega hodali za Tolkienom, promatrali iste krajolike, zamišljali što je pisac mogao zamišljati. Za razliku od njih, Garth se nije dao na put geografskim predjelima. Prionuo je na čitanje.

Rezultat je monografija o mjestima koja su nadahnula Tolkiena u stvaranju izmaštanih predjela Svjetovi J. R. R. Tolkiena. U samu uvodu Garth napominje da uz mnoštvo svojih teorija iznosi i „neke od najsuvislijih i najzanimljivijih tuđih prijedloga“. No njegov je doprinos i u raskrinkavanju uvriježenih zabluda. Iznosi niz pojašnjenja za pogrešna tumačenja ostalih istraživača i svoje analize potkrepljuje dokazima i vlastitim stručnim mišljenjem.

Misterij Dviju kula

Jedna od najvećih zabluda tiče se dviju kula iz naslova drugoga dijela Gospodara prstenova. Brojni istraživači razbijali su glavu pokušavajući shvatiti koje je to dvije kule Tolkien imao na umu. I onda su se domislili: riječ je o dvjema kulama u Edgbastonu u Birminghamu koje se vide s drugoga kraja Stirling Roada, gdje je Tolkien živio gotovo četiri godine. I tu se priča završila dok ju nije proučio Garth. U srži te velike enigme, tvrdi autor knjige, zapravo je čista praktična potreba. Gospodara je trebalo razlomiti u tri nastavka i Tolkiena je kopkalo kako pod jedan naslov objediniti i pustolovine u Rohanu i one pred Mordorom. I tako je ili on ili njegov izdavač predložio Dvije kule – a koje to, Tolkienu nije bilo važno. Nije imao na umu ni jednu posebnu.

Garth također upozorava da su Tolkiena često kritizirali zbog navodnog rasizma ne uračunavajući njegovu metodu pisanja: „da daleke narode i mjesta prikazuje onako kako su ih zamišljali srednjovjekovni Europljani, a ne onako kako su oni uistinu izgledali“. U toj obrani Garth odaje i veliku privrženost Tolkienu.

To je razvidno u istaknutim okvirima koji oplemenjuju monografiju i donose zanimljive crtice o Tolkienovim mogućim nadahnućima. U njima Garth i sam nagađa ili predlaže što su određena imena ili toponimi mogli Tolkienu značiti. Pritom se oslanja i na tuđa istraživanja i razmišljanja i zatim predstavlja vlastite teorije.

Svjetovi J. R. R. Tolkiena donose pregršt informacija i vode nas svim mogućim područjima kojima je Tolkien koračao. Monografija je vješto podijeljena na tematske cjeline pa tako ne lutamo nasumično od jednog engleskog sela do drugog, već smisleno pratimo Tolkienove stope.

Putovanje Tolkienovim
nadahnućima

A Garth je Tolkiena popratio dosljedno, ništa nije preskočio. Na putovanje njegovim nadahnućima krećemo iz voljenog mu Sareholea, mjesta u blizini Birminghama gdje je odrastao i koji će „u nepreglednom i drevnom svijetu punom opasnosti i čarolija, postati mjesto gdje se može popiti čaj, pogledati na sat iznad kamina i odšetati do pošte ili poigrati na tratini“, odnosno Kotar.

Odjeci planinarenja Alpama na koje se Tolkien uputio s bratom i društvom ćute se u svakom koraku družine na putu do Mordora. I njegova družina klonila se cesta i hranila na otvorenom. Smaugova pustoš svjedoči o Tolkienovu teškom razočaranju uništavanjem okoliša ratovima i zagađenjem. S druge strane, Garth prepričava kamo je sve Tolkien putovao, na kakve je izlete išao s obitelji i što je sve mogao vidjeti od prirodnih ljepota i prenijeti ih u svoje brižne opise šuma, gora, rijeka i jezera. Kako kaže Garth: „Međuzemlje je stvoreno da odražava ono što je [Tolkien] najviše volio i mrzio u svojem svijetu.“

Ova monografija daleko je više od iznošenja mogućih nadahnuća i toponima. Ona je i dubinski uvid u Tolkiena. Cijeli ga svijet poznaje kao filologa, pisca, profesora, amaterskog arheologa, antropologa, učenjaka, akademika, vojnika. No Garth nam ga prikazuje u posve novom svjetlu. Upoznajemo Tolkiena kao maloga pustolova koji se s bratom vere po drveću i užetom si podiže košaricu sa slatkišima, vidimo radoznalog mladića čije će ga zanimanje za mitologiju i povijest odvesti do brojnih otkrića i izmišljanja novih jezika, srećemo ekologa i borca za Zemlju koji osuđuje oskvrnuće engleske prirode zagađenjem i bukom motora. Također, vidimo predana oca koji je često pisao sinu i cijenio njegovo mišljenje. Susrećemo i zaljubljena supruga koji je vidjevši svoju ženu kako pleše okruženu bijelim cvijećem stvorio jednu od najljepših ljubavnih priča ikad napisanih – priču o Berenu i Lúthien.

Tu ćemo priču moći čitati do kraja ove godine u novom hrvatskom prijevodu triptiha Velike priče o Starim danima (Pad Gondolina, Húrinova djeca i Beren i Lúthien). Uz već poznato luksuzno petoknjižje s novim prijevodima Hobita, Gospodara prstenova i Silmarilliona, u izdanju Lumena i pod uredničkom palicom Miroslave Vučić naći će se i prvo svjetsko izdanje knjige Pad Númenora (priče o Drugome dobu Međuzemlja) te novi prijevodi Priča iz pogibeljne zemlje (pripovijetke, poezija i esej), sve u prijevodu Marka Marasa.

Osim istraživanja, posebnost je monografije Svjetovi J. R. R. Tolkiena i u njezinoj bogatoj opremi. Broji više od stotinu grafičkih priloga – ilustracija, slika, arhivskih i fotografija. One su pravi dragulj za Tolkienove obožavatelje i njegove istražitelje, a najveća blagodat u moru tih grafičkih priloga ipak su Tolkienove vlastite skice i ilustracije. One najbolje dočaravaju kako je Tolkien zamišljao svijet u koji su poslije kročili milijuni oduševljenih čitatelja.