Matica hrvatska bitan je čimbenik u hrvatskom društvu

Višeminutni pljesak zastupnika odjeknuo je Malom dvoranom Lisinski 28. listopada nakon trosatnog zasjedanja Glavne skupštine Matice hrvatske. Bila je to potvrda dobro odrađena posla u protekloj godini, ali i svojevrsna zajedništva matičara iz svih krajeva. Matica hrvatska ponovno je postala bitan čimbenik u hrvatskom društvu i ponos je riječ koja bi mogla na najbolji način opisati atmosferu u Lisinskom toga sunčanog subotnjeg prijepodneva.

Na Glavnu skupštinu došlo je 148 zastupnika s pravom glasa iz brojnih ogranaka Matice hrvatske / Snimio Mirko Cvjetko

Na Glavnu skupštinu došlo je 148 zastupnika s pravom glasa iz brojnih ogranaka Matice hrvatske, a kao gosti prisutni su bili i ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Radovan Fuchs, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, zatim Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa, te Darko Majstorović i Davor Posilović, predsjednik i zamjenik predsjednika Strukovne udruge kriminalista. Radni dio programa protekao je uhodano, premda je sadašnje vodstvo tek na pola mandata, dok je umjetnički dio programa prošao u svečanom tonu.

Konkretni rezultati

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom govoru rezimirao je prve dvije godine mandata sadašnjega vodstva podsjetivši što je sve učinjeno u tom razdoblju. Pokrenuti su Festival knjige, tribina Sučeljavanja u Matici hrvatskoj i Matičin podcast. Obnovljeno je i osnovano sedam novih ogranaka u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a u pripremi je osnivanje i obnova rada još desetak ogranaka. Osnovan je Savjet Predsjedništva Matice hrvatske radi bolje regionalne zastupljenosti i povezanosti ogranaka sa Središnjicom. U uredništvima su imenovana urednička vijeća kako bi programski sadržaji i izdanja bili još kvalitetniji. Broj događanja u Središnjici uvećan je za 300 posto, a za 400 posto uvećala se nazočnost Matice hrvatske u medijima. Broj članova MH uvećan je za 25 posto.

Na pragu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku

Od osobite je važnosti inicijativa Matice hrvatske o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku. Ni dvije godine od osnutka Radne skupine za donošenja njegova nacrta, Zakon o hrvatskom jeziku Vlada je upravo uputila u prvo čitanje u Hrvatskom saboru i uskoro će se Hrvatska pridružiti nizu europskih i svjetskih zemalja koje su zakonski zaštitile javnu uporabu svoga jezika i stvorile preduvjete za njegovu institucionalnu skrb i dalji razvoj.

Na sredini mandata matičarima iz svih krajeva i visokim gostima predstavljeni su rezultati rada

Predsjednik Gavran zahvalio je na potpori HAZU-u i Rektorskom zboru, kao i onoj ključnoj, predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. „Zahvalnost dugujemo i ministru Radovanu Fuchsu i ministrici Nini Obuljen Koržinek, koji su i osobno stali iza ovoga Zakona o hrvatskom jeziku te ga sa svojim službama razradili i pripremili za javnu raspravu, a potom i za saborsku proceduru, tako da su sačuvali bit Matičina prijedloga“, rekao je Miro Gavran te najavio iduće korake MH u vezi sa Zakonom o hrvatskom jeziku (cijeli govor objavljen je na 8. stranici). U ime većine matičara predsjednik Matice hrvatske istaknuo je da bi za provedbu Zakona bilo dobro da je sjedište Vijeća za hrvatski jezik ili u Matici hrvatskoj ili u HAZU-u ili u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, kako bi se izbjegli neželjeni prijepori koji postoje u jezikoslovnoj zajednici.

Članovi Radne skupine za izradu Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku nagrađeni su nagradom Zaslužnik MH

Ministar Fuchs: Hvala Matici hrvatskoj na povijesnoj inicijativi

U pozdravnom govoru ministar Fuchs rekao je da Matica hrvatska od 1842. aktivno promiče nacionalni kulturni identitet, što je danas u svijetu aktualno, a posebno važno u domovini i izvan nje. Upravo je okupljanje oko hrvatskog identiteta nit vodilja djelovanja i svih ostalih aktivnosti, pa i ne čudi da je Matica hrvatska u nekoliko navrata pokušala ukazati na činjenicu potrebe reguliranja uporabe hrvatskog jezika zakonskim aktom, a tu je inicijativu Vlada na kraju i prihvatila. Prijedlog nacrta Zakona dorađen je prema propisima pravnih akata u Republici Hrvatskoj, a ministar je podsjetio i na činjenicu da većina zemalja u EU, ali i nekih drugih, uporabu svoga službenog jezika određuje zakonom ili propisima. Također je ponovio da cilj Zakona nije sankcionirati, već educirati i istaknuti dragocjenu vrijednost jezika kao instrumenta kojim se izražava identitet, povijest i kultura naroda. Iskazao je zahvalu svima koji su sudjelovali u javnom savjetovanju u kolovozu, na koje su pristigla 323 komentara. Svi su prihvaćeni ili djelomično prihvaćeni i pridonijeli su unapređenju i jasnoći propisa koji je Vlada prije nekoliko dana uputila u prvo čitanje u Hrvatskom saboru. Ministar Fuchs zahvalio je Matici hrvatskoj na, kako je kazao, povijesnoj inicijativi što se tiče hrvatskog jezika te je dodao da MZO, Ministarstvo kulture i medija i Matica hrvatska imaju kvalitetnu i plodnu suradnju u nizu projekata.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić iskazao je zadovoljstvo sudjelovanjem na skupštini te naglasio da je najstarije i najveće sveučilište bitan i ključan partner Matici hrvatskoj jer su većina Matičinih članova alumni Sveučilišta. Upravo je Sveučilište u Zagrebu bilo partner Matici hrvatskoj u kreiranju inačice Zakona o hrvatskom jeziku, a snažnu potporu tim Matičinim aktivnostima pružio je i Rektorski zbor. Lakušić je naglasio da ako u društvu treba nešto mijenjati ili uputiti na nužne promjene, to treba činiti akademska zajednica, otvoreno i neovisno, jer se jedino tako štiti i unapređuje društvo u cjelini. Zato i postoje javni sustavi, poput akademskih institucija, zaključio je rektor Lakušić.

Nastavak financijske potpore ograncima

Zahvaljujući iznimnoj zauzetosti gospodarskog tajnika Matice hrvatske Ivice Nuića te potpori brojnih donatora i sponzora MH koji su u protekle dvije godine potpomogli rad najstarije hrvatske kulturne ustanove s iznosom od 355 tisuća eura, samo u ovoj godini financijski je subvencioniran rad čak osamdeset ogranaka, što je dvostruko više nego u prvoj godini mandata.

Zastupnici su na Glavnoj skupštini prihvatili redovna izvješća gospodarskog tajnika Ivice Nuića o radu MH za 2022. i planu rada MH za 2024, Financijsko izvješće MH za 2022. i prijedlog Financijskog plana MH za 2024. Gospodarski tajnik osvrnuo se na poslovanje u protekloj godini uz bolji unutarnji ustroj i urednije financijsko poslovanje. Pokrenut je proces digitalne transformacije MH, a u 2024. godini u planu je obnova krova Palače MH. Također su prihvaćena izvješća Nadzornoga odbora i Časnoga suda.

Među gostima bili su i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, rektor Sveučilišta u Zagrebu
Stjepan Lakušić i izaslanik zagrebačkog nadbiskupa, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić

Predsjednik Miro Gavran naglasio je kako je najvažnije da je ostvarena istinska sloga: „U našem Predsjedništvu, Glavnom odboru, Nadzornom odboru i Časnom sudu odluke donosimo tek nakon konstruktivnih demokratskih rasprava, u većini slučajeva jednoglasno. Stabilizirano je poslovanje u Središnjici. Imamo dobro kolegijalno ozračje i dobru radnu atmosferu.“

Odličje MH Janko Drašković
Stjepanu Sučiću, Nives Opačić
i Josipu Muselimoviću

U umjetničkom dijelu programa predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran dodijelio je najviše Matičine nagrade. Odličje Matice hrvatske Janko Drašković dodijeljeno je Josipu Muselimoviću, Nives Opačić i Stjepanu Sučiću za zasluge stečene u višegodišnjem zastupanju, organizaciji, učvršćivanju, izgradnji, promicanju i širenju Matice hrvatske i njezinih ciljeva.

Nives Opačić već dva desetljeća u kolumnama u Vijencu popularizira jezične i jezikoslovne teme odnosno standardni hrvatski jezik, a više je priloga o toj temi objavila i u Hrvatskoj reviji. Autorica je i sedam Matičinih knjiga.

Josip Muselimović desetljećima pridonosi radu Matice hrvatske i njezin je član 53 godine. Od samih početaka aktivan je u radu OMH u Mostaru, a utemeljio je i kulturnu manifestaciju Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće, koja značajem nadmašuje okvire grada Mostara i ističe se na hrvatskom kulturnom zemljovidu. „Uradio sam ono što sam mogao u najboljoj namjeri. Za vrijeme mog mandata u Mostaru smo obilježili poprsjima pet velikih imena. Podigli smo spomenike Ivi Andriću, Vladimiru Prelogu, hrvatskim nobelovcima, pjesnicima Iliji Jakovljeviću, Antunu Branku Šimiću, Marku Maruliću i kraljici Katarini. Atmosfera u podijeljenom gradu bila je takva da ni na jednoj strani nije bilo protivljenja. Dapače, bilo je mnogo razumijevanja. To znači da je Matica hrvatska graditeljica kulturnog identiteta, promicateljica suživota naroda i narodnosti“, istaknuo je Muselimović i zahvalio na priznanju rekavši da ono prije njega pripada njegovu prethodniku za sve učinjeno u Matici hrvatskoj, pjesniku Miri Petroviću.

Nives Opačić, Stjepan Sučić i Josip Muselimović – dobitnici najvišeg priznanja MH, nagrade Janko Drašković

Stjepan Sučić zadnja tri desetljeća se predano i s osobitim žarom ugradio u djelovanje obnovljene Matice hrvatske. Obnašao je dužnosti tajnika za ogranke i potpredsjednika MH te je najbolji poznavatelj Matičinih ogranaka, a u vrijeme Hrvatskog proljeća bio je politički zatvorenik. U svom govoru izrazio je čast što prima najviše odličje Matice hrvatske te je uputio riječi zahvale. „Imao sam iznimnu čast, iznimnu sreću da sam s velikanima hrvatske riječi, s prvacima hrvatske knjige, akademicima i sveučilišnim profesorima, članovima Društva hrvatskih književnika, od Horvatića do Tadijanovića, od Mate Križmana do tolikih drugih, listao razne knjige i promišljao što u koji trenutak možemo gdje učiniti i dati“, rekao je Sučić te se prisjetio kako su se knjige Matice hrvatske u kući njegovih roditelja iznimno njegovale i čitale. „Moj otac Dragutin pjevao je iz Hrvatske pjesmarice, a moja mama je toliko toga znala iz školske lektire pa i onu pjesmu Jeste li vidjeli moga sinka Janka. Toliko smo bili time napojeni. Knjige Matice hrvatske osunčale su našu mladost, a upamtio sam nekoliko stihova iz jedne Matičine knjige ‘Od nerada što ga malodušje skrivi / i od vladoljublja, zmije sakrivene / od besjeda šupljih, štiti Bože mene’ (A. Puškin Molitva, op. a.). Vidio sam da u Matici hrvatskoj moramo neumorno raditi i da se ne smijemo upitati „Možemo li to?“ nego „Moramo!“ kako bismo odgovorili svima čije su oči uprte u Zagreb i koji od Zagreba najviše očekuju“, naglasio je Sučić te podsjetio da su bili presretni kada su uspjeli 1995. u Matici objaviti knjigu Hrvatska riječ u Srijemu. Na kraju govora pozdravljena dugotrajnim pljeskom nazočnih, uputio je poruku: „Najljepše vam zahvaljujem i nadam se da ćete odgovoriti na sva pitanja mladih koji željno očekuju da najvažnije hrvatske ustanove, od MH, HAZU, Sabora, sva naša sveučilišta dadu ohrabrenje za njihov život kako bi sačuvali našu zemlju Hrvatsku. Moja supruga Marija, tada moja djevojka, nosila mi je knjige u Petrinjsku, i tamo sam ih čitao i nosio u Staru Gradišku. Čitali smo od hrvatske književnosti do indijske i kineske filozofije. Te su nas knjige krijepile onako kako je moj otac svojedobno rekao ‘Doći će Sunce i na naša vrata’“, zaključio je Sučić.

Zrinka Posavec

Elis Lovrić

Briga i ljubav
za hrvatski jezik

Nagrada Matičin zaslužnik, koja se dodjeljuje od ove godine, dodijeljena je članovima Radne skupine za donošenje Zakona o hrvatskom jeziku: Stjepanu Damjanoviću, Mariju Grčeviću, Augustu Kovačecu, Mislavu Ježiću i Tomislavu Stojanovu. Zahvaljujući na nagradi u ime svih članova voditelj Radne skupine Mario Grčević je rekao kako su svi članovi skupine različiti ne samo po dobi nego i po specijalizaciji, ali da ih je okupio zajednički interes, a to su briga i ljubav za hrvatski jezik. Radna skupina osnovana je početkom prosinca 2021. godine, a već u travnju 2022. jednoglasno je usvojen nacrt Zakona o hrvatskom jeziku.

Mario Grčević zahvalio je predsjedniku Miri Gavranu na osiguranim uvjetima za rad i riječima ohrabrenja i potpore tijekom izrade Nacrta te je uputio riječi zahvale ministru Radovanu Fuchsu i ministrici Nini Obuljen Koržinek kao i premijeru Andreju Plenkoviću, podsjetivši da je sličnih inicijativa o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku bilo i prije, ali nije bilo političke podrške.

Ča, kaj, što u izvedbama
Zrinke Posavec i Elis Lovrić

U umjetničkom dijelu programa, uz dodjelu nagrade i povelja najboljim knjigama ogranaka, nastupile su pjesnikinja i glazbenica Zrinka Posavec uz pratnju Ambrozija Puškarića na gitari te kantautorica i glumica Elis Lovrić. Zrinka Posavec, ovogodišnja dobitnica nagrade Dragutin Tadijanović Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, otpjevala je tradicijsku pjesmu iz Međimurja Dej mi, Bože, oči sokolove, zatim Suzu A. G. Matoša i Gumbelijum roža M. Krleže i Ž. Vukmirice, dok je Elis Lovrić, nadaleko poznata po pjesmama na čakavici, otpjevala pjesmu Danijela Načinovića Zoc si ti beseda lepca od rumora (Zašto si ti, besjedo, ljepša od zvuka), zatim pjesmu Enesa Kiševića A more ne mora te pjesmu Merika za koju potpisuje i tekst i glazbu. Kroz umjetničke izvedbe Zrinke Posavec i Elis Lovrić moglo se čuti sve bogatstvo sva tri hrvatska narječja, što je uveličalo program i sve okupljene još jednom podsjetilo na važnost očuvanja hrvatskoga jezika i njegovih idioma.

******

Priznanja knjigama ogranaka MH

Na drugom Festivalu dobrih knjiga pod sloganom Matica dobrih knjiga koji je održan u dvorištu Palače Matice hrvatske od 29. lipnja do 2. srpnja, predstavljeni su novi naslovi 21 Matičina ogranka. Neki od njih našli su se na popisu trideset nagrađenih Poveljom za najbolja izdanja OMH, koja im je dodijeljena na Glavnoj skupštini.

Nagrada Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za najbolje djelo objavljeno u ograncima ove godine pripala je OMH u Petrinji za knjigu Darije Alujević Mila Wod – prva hrvatska kiparica.

Zlatne povelje dobili su: OMH u Bizovcu za zbirku stripova Radovana Devlića Huljice – A život posta lijep; OMH u Boki kotorskoj za časopis Kotorski zbornik: časopis za promociju kulturne, povijesne i prirodne baštine Boke kotorske Godina I-1-2022, glavna i odgovorna urednica Marija Mihaliček; OMH u Čakovcu za knjigu Mirne Ladašić Turk i Zorana Turka Stoljeće bolnice u Čakovcu 1922. - 2022; OMH u Čakovcu za knjigu Ane Jauk i Đure Blažeke Rječnik govora Kotoribe; OMH u Čakovcu za knjigu Zvonka Kovača Jučer je bilo sutra: odabrane pjesme (širi izbor); OMH u Čitluku za knjigu Jure (Ivanova) Rupčića HARDOMILJE – prošlost, ljudi i običaji (drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje); OMH u Dubrovniku za knjigu Slavice Stojan Na početku bijaše hrid: ilustrirana povijest Dubrovnika; OMH u Gospiću za knjigu Ane Lemić Sela i stanovi na Velebitu: svjedočanstva života od nastanka do nestanka (II. dopunjeno izdanje); OMH u Grudama i OMH u Širokom Brijegu za zbornik Čuvar, zaštitnik i anđeo knjige: zbornik radova posvećen fra Anti Mariću uz njegov 70. rođendan; OMH u Jastrebarskom za knjigu Nine Škrabea i Zvonimira Kufrina Jaskanski kraj u slici i riječi; OMH u Kutini za časopis Moslavačko zrcalo – 50 godina Ogranka Matice hrvatske u Kutini, god. 6, br. 1–2. 2022. urednica Marijana Horvat; OMH u Osijeku za časopis Književna revija: časopis za književnost i kulturu, god. 62, br. 3–4, 2022. Tema:[Struktura], glavna i odgovorna urednica Tatjana Ileš; OMH u Petrinji za knjigu Domagoja Vukovića Ponovno nastajanje grada; OMH u Sisku za knjigu Waltera Friedricha Otta Muze i božanski izvor pjevanja i kazivanja, prev. Kristijan Gradečak; OMH u Slatini za zbornik radova Mirko Jirsak i Slatina, urednica Zorica Varga; OMH u Svetoj Nedelji za knjigu Gabriela Uspera Madrigali concertati, kritičko izdanje priredili Ivana Petravić i Ennio Stipčević, urednici Martina Mičija Palić i Robert Palić; OMH u Zaprešiću za knjigu Stanka Špoljarića Drago Jančić (monografija), glavni urednik Čedo Ostreš.

Srebrene povelje dobili su: OMH u Bjelovaru za knjigu Željka Karaule Bjelovar i Hrvatska u srcu , Željko Sabol pjesnik, likovni kritičar, proljećar, leksikograf, Prilozi za biografiju, urednik Vedran Milić; OMH u Čitluku za knjigu Tihomira Prusine i Jure Belje Vinogradarstvo i vinarstvo Brotnja; OMH u Grudama za godišnjak Matica hrvatska Grude Susreti, br. 16, 2022, glavni urednik Mario Bušić; OMH u Karlovcu za knjigu Rudolfa Strohala Hrvatskih narodnih pripovijedaka knjiga II.: narodne pripovijetke iz grada Karlovca, sela Lokava, Delnica i trgovišta Vrbovskoga (pretisak), urednica Marina Marinković, OMH u Kloštar Ivaniću za zbornik radova Pogled u prošlost – 920 godina povijesti Otoka Ivanicha, urednici: Jakša Raguž i Hrvoje Kekez; OMH u Mostaru za knjigu Zdravke Mile Marijanović Zlatne riječi; OMH u Ogulinu za knjigu Milana Hanžeka Zulejka Historijska tragedija u tri čina (četiri slike); OMH u Samoboru za knjigu Gordana Črpića i Branimira Dorotića Dobro jutro, dobri ljudi! (II. prošireno izdanje); OMH u Slavonskom Kobašu za knjigu Antonije Wurzberg Zvat će se Aron; OMH u Tomislavgradu za knjigu Mije Tokića Breme te tvoje nosi; OMH u Virovitici za knjigu Natalije Bajer Svakodnevno: zbirka kratkih priča; OMH u Zadru za knjigu Teodore Vigato i Ivice Vigato Silbenske kulturološke teme.

Na Skupštini je dodijeljeno 17  zlatnih i 12 srebrnih povelja te nagrada Ivan Kukuljević Sakcinski koja je
pripala OMH u Petrinji za knjigu Darije Alujević Mila Wod – prva hrvatska kiparica (ur. Vladimir Krpan)