Kako razviti ruralnu Hrvatsku

U Sisku je 13. i 14. listopada, u organizaciji Hrvatske sekcije ECOVAST-a – Europskog vijeća za sela i male gradove i Državnog arhiva u Sisku, održan znanstveno-stručni multidisciplinarni skup Ruralna Hrvatska – izazovi očuvanja prostornih identiteta i unapređenja kvalitete života. Skupom je obilježeno trideset godina djelovanja Hrvatske sekcije ECOVAST-a, u povodu čega je u prostorima Državnog arhiva u Sisku priređena prigodna izložba.

Hrvatska sekcija ECOVAST-a utemeljena je u jesen 1993. kao nacionalna sekcija međunarodnog ECOVAST-a osnovana 1984. Od tada djeluje sa svrhom unapređivanja dobrobiti malih gradova i sela, očuvanja njihove prirodne i kulturne baštine te podizanja svijesti o vrijednostima i potencijalu ruralnog prostora Hrvatske i Europe. Udruga je u hrvatsku sredinu prenosila međunarodne preporuke i smjernice o ruralnom prostoru, promovirala ih i zagovarala u praksi, istodobno pridonoseći povezivanjem dionika ruralnog razvoja i stvaranjem znanja kroz održavanje konferencija, radionica, okruglih stolova, provođenjem projekata i drugim oblicima stručnog i znanstvenog rada. Znanstveni i stručni skupovi jedna su od najvažnijih aktivnosti Hrvatske sekcije ECOVAST-a. Redovito su organizirani u malim gradovima i mjestima, uz potporu lokalnih samouprava, ustanova i udruga te uz sudjelovanje stručnjaka iz različitih disciplina i područja djelovanja. Skupovi uključuju i stručne ekskurzije (studijske obilaske) s ciljem upoznavanja regije, lokaliteta i primjera dobre prakse. Tijekom posljednjih trideset godina skupovi su nerijetko bili i potpora inicijativama lokalnih zajednica.

Sudionici stručne ekskurzije tijekom obilaska Posjetiteljskog centra Crna roda u Osekovu / Snimio Vladimir Bestak

Teška demografska slika

Na ovogodišnje okupljanje potaknule su nas brojne i složene demografske, ekonomske, prostorne i socio-kulturne promjene kroz koje prolaze ruralne regije Hrvatske. Uvidi iz različitih područja Hrvatske pokazuju da se sve regije, bez obzira na razvijenost, suočavaju sa specifičnim pritiscima (razvoja), izazovima očuvanja identiteta prostora i zajednica, promjenama načina i kvalitete života. Brojna sela i mali gradovi u kontinentalnoj Hrvatskoj bilježe gubitak stanovnika, pojavu velikog broja praznih i napuštenih kuća, neodržavane infrastrukture i zapuštenih poljoprivrednih površina, među kojima je i kulturno-povijesna baština, tj. lokacije i obilježja koji su važni za regionalni i lokalni identitet. Izostanak zadovoljavajućeg pristupa zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i obrazovnim uslugama koje su uobičajene za gradske sredine, a posebno siromaštvo i prometna izoliranost, pridonose opadanju kvalitete života. U područjima pogođenima potresima navedeni su procesi dodatno ubrzani i intenzivirani.

Istovremeno, u ruralnim područjima uz jadransku obalu i neposredno zaleđe, kao i u područjima uz veće gradove, pod pritiskom razvoja, posebno turizma, dolazi do mijenjanja povijesnih gradskih i seoskih ambijenata i krajolika te lokalnog načina života. Izgradnja stambene, komunalne, turističke i druge infrastrukture nerijetko je pritom u konfliktu s vrijednostima i potrebom za očuvanjem određenih funkcija (npr. poljoprivredne, vinogradarske, zelene površine) i identiteta prostora.

Sudionici skupa tijekom izlaganja / Izvor Državni arhiv u Sisku

Apel za obnovu
Banovine

Znanstveno-stručni skup Hrvatske sekcije ECOVAST-a prvi je put organiziran u Sisku. U trenutku kada se šira regija suočava s posljedicama izrazite depopulacije i deindustrijalizacije, ali i saniranjem posljedica potresa iz 2020, prisutnost stručnjaka, njihova potpora te dijeljenje znanja i iskustava pokazuju se nužnim i neodgodivim. Spremnost na traženje odgovora i rješenja za krizne situacije članovi Hrvatske sekcije ECOVAST-a pokazali su i neposredno nakon potresa. Upravo na njihovu inicijativu i u suradnji s većim brojem strukovnih udruženja i institucija, 8. siječnja 2021. objavljen je Apel za sveobuhvatan, uključiv i znanstveno utemeljen pristup obnovi potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke županije, koji je do danas potpisalo više od tisuću pojedinaca i ustanova. Nastavak aktivnosti slijedio je u razdoblju od travnja do lipnja 2021, kada su na inicijativu Hrvatske sekcije ECOVAST-a, Hrvatskog etnološkog društva, Društva povjesničara umjetnosti i Društva Terra banalis održane četiri stručne tribine koje su rezultirale stručnim smjernicama za obnovu i revitalizaciju.

Stručna ekskurzija u Poduzetničkom inkubatoru
PISMO u Novskoj / Snimila Sanja Lončar

Ovogodišnji je skup naišao na odličan odaziv znanstvenika i stručnjaka, studenata, predstavnika lokalne samouprave, LAG-ova, (muzejskih) ustanova i udruga iz različitih dijelova Hrvatske. Održano je osamnaest izlaganja kojima su bile pokrivene raznolike teme. Na primjerima iz okolica Pule govorilo se o promjenama morfološke i demografske strukture ruralnih naselja pod utjecajem turizma, na primjeru otoka Lastova ukazalo se na načine korištenja i mogućnosti okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, a na primjeru vinogradarskih područja u okolici Koprivnice o pritiscima razvoja i potrebama za očuvanim prirodnim i kulturnim vrijednostima ruralnih područja.

Tematizirana je prostorna i graditeljska baština (planirana naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji, vodenice na području Topuskog), demografska obilježja (područje Grada Gline) te je predstavljena interdisciplinarna istraživačka platforma Opservatorij krajobraza Banije/Banovine. Uspješne i tekuće projekte, najvećim dijelom u području očuvanja kulturne baštine i lokalnog identiteta predstavili su pojedinci, udruge i lokalne samouprave – Leader mreža Hrvatske, Općina Babina Greda, Ogranak Seljačke sloge Buševec, Udruga žena poduzetnica Banovine, Društvo Terra banalis i Udruga Prijatelji baštine. Posljednji je tematski blok bio posvećen budućnostima malih gradova i sela, kroz promišljanja koncepta dobrog života, zamišljenih budućnosti, otpornosti ruralnih područja i razvoja ruralnih područja kroz uspostavu suradnji sa sveučilištima. Vrijedna dopuna izlaganjima bio je obilazak grada Siska pod stručnim vodstvom povjesničara Marijana Bogatića iz Gradskog muzeja Sisak.

Sudionici skupa tijekom obilaska Siska

Plakat simpozija

Poduzetnički duh Sisačko-moslavačke županije

U Sisku je pod vodstvom Krunoslave Kosina-Milutinović predstavljen Poduzetnički inkubator Sisak – PISAK, projekt tvrtke Applied Ceramics, otvoren 2014. kao prvi poduzetnički inkubator u Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji. U najnovijem posjetiteljskom centru JU Park prirode Lonjsko polje u Osekovu, nazvanu Crna roda, Maja Sabljak predstavila je rad na očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti parka prirode i desetak aktualnih europskih i nacionalnih projekata koje provodi javna ustanova. U Popovači je Anica Lenart predstavila projekte nacionalno uspješne lokalne akcijske grupe – LAG-a Moslavina, a Lovro Miklaužić predstavio je rad Proizvođačke organizacije Škrlet na okupljanju najvećih vinara u Moslavini, provedbi zajedničkog projekta i brenda Škrlet – nastala od istoimene autohtone sorte grožđa. Posljednja je lokacija bila Novska u kojoj je Božena Spahić predstavila uspješne gradske projekte, a Andreja Šeperac poduzetnički inkubator PISMO, pokrenut 2016. kao projekt Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA, koji uspješno radi na jačanju industrije razvoja videoigara i metalurške industrije.

Na glavnom gradskom trgu u Novskoj u tijeku je bila jedinstvena manifestacija Lukovo u Novskoj – „kirvaj s daškom prošlosti“ – kojom Grad Novska obilježava Dan grada i blagdan zaštitnika sv. Luke, pridonoseći brendiranju grada. Sudionici ekskurzije posjetili su i Muzejsku zavičajnu zbirku Grada Novske uz vodstvo Željka Sajka.

Posebno je vrijedno bilo upoznati ljude koji svojim radom i upornošću pokreću hrvatske male gradove i sela. Upravo su oni kod sudionika skupa pobudili osjećaje zahvalnosti i pozitivnog razmišljanja o budućnosti.