Inovacija hrvatskog arhitekta koja će gradove pripremiti za budućnost

Na znanstvenom kongresu održanu na Institutu za znanost i tehnologiju Austrije (ISTA) u listopadu osam projekata iz svih znanstvenih disciplina koji su ove godine u svoja istraživanja uključili građane, škole te širu javnost, predstavili su svoje inovacije i dodijelili nagrade sudionicima. Među njima je City Layers – projekt arhitekta i znanstvenog suradnika na Bečkom tehničkom sveučilištu (TUW) Lovre Končar-Gamulina u sklopu kojeg razvija digitalni sustav za participativno oblikovanje urbanog prostora.

Projektu su dodijeljena znatna financijska sredstva Austrijskog znanstvenog fonda (FWF) u svrhu implementacije spomenutog sustava na više lokacija u gradu Beču, ali i drugim gradovima, sa svrhom postizanja efikasnijih prostornih intervencija u skladu s potrebama građana tih sredina. Austrijsko ministarstvo znanosti, obrazovanja i istraživanja (BMBWF) zatim je u ožujku ove godine izabralo City Layers za Citizen Science Award 2023, u sklopu kojeg je na navedenom projektu dosad sudjelovalo petstotinjak studenata i znanstvenika te petnaest osnovnih i srednjih škola diljem Austrije. Sudionike su na svečanosti nagradili ministar znanosti, obrazovanja i istraživanja Martin Polaschek, direktor Agencije za obrazovanje i internacionalizaciju (ÖAD) Jakob Calice te začetnik projekta Lovro Končar-Gamulin.

Lovro Končar-Gamulin predstavlja nagrađeni projekt City Layers / Izvor OeAD / APA / HÖrmandinger

Digitalni sustav City Layers predstavljen je kao suvremena tehnologija koja građanima omogućuje identificiranje svih materijalnih i nematerijalnih „slojeva“ naših gradova – od fizičkih mjesta do opažanja, ideja i prijedloga. Dok materijalne slojeve sačinjavaju prostorni aspekti primjerice mjesta za odmor, infrastruktura za bicikliste, pitka voda, nematerijalni slojevi uključuju sigurnost, pristupačnost, buku, klimatsku otpornost, dostatnost vegetacije, estetiku te sve ostale subjektivne doživljaje u prostoru. Unutar sustava građani se koriste fotografijama, tekstualnim komentarima, emotikonima, oznakama i prijedlozima kako bi izrazili svoje mišljenje o nekoj urbanoj okolini, to jest ocijenili njezine slojeve. Svaki od slojeva sudjelovanjem građana postaje mreža informacija koja se pojavljuje na karti, primjerice karta opasnosti, loše osvijetljenosti ili izazovnog kretanja kroz prostor. Osim što ocjenjuju postojeće slojeve, korisnici mogu neograničeno dodavati nove da bi istaknuli urbane fenomene koje oni smatraju najvažnijima – ili jednostavno uroniti u informacije o svojoj okolini koje su dodali drugi. Drugim riječima, sustav se koristi inovativnim metodama prikupljanja te vizualizacije podataka o nizu subjektivnih iskustava građana u prostoru, sa svrhom transformacije individualnih opažanja urbanih prostora u kolektivno znanje.

City Layers je dosad prikupio više od pet tisuća individualnih doprinosa od sudionika, a projektni tim navodi da idući korak podrazumijeva izradu simulacija koje predviđaju kojim je gradskim prostorima potreban određen tip intervencije. Na taj će način nastojati bolje razumjeti naše gradove kako bismo ih mogli adekvatno i kvalitetno pripremiti za budućnost – zajedno.