Duh Gjalskog u Zaboku

Ovogodišnja manifestacija, koja je trajala od 23. do 28. listopada, započela je otvaranjem izložbe slika Munira Vejzovića u Gradskoj galeriji Zabok, a nastavilo se izložbom Maje Vukina Bogović u Regaleriji. Glazba je sastavni dio manifestacije pa je posebno zadovoljstvo bilo slušati pijanista svjetskoga glasa Lovru Pogorelića. Mnogobrojna publika u Gradskoj galeriji uživala je u njegovoj izvedbi Sonate Josipa Štolcera Slavenskog te suite za klavir Slike s izložbe Modesta Petroviča Musorgskog. Osim klasike, zabočka publika uživala je i u zvucima jazz-etno improvizacija u izvedbi Sandre Halužan i Borka Rupene te glazbi ambijentalnog elektro-akustičnog karaktera na predstavljanju novog višestruko nagrađivana albuma Survival Kit Tonija Starešinića u prostoru Krčme Polanović. Neizostavni su dio Dana Gjalskog kreativne radionice koje se održavaju neprestano već gotovo dva desetljeća. Radionicu kreativnog pisanja pod naslovom Poetsko (pre)ispisivanje stvarnosti vodila je pjesnikinja Kristina Špiranec, a stvarana je pod motom „stvarnosnog pjesništva“.

Nagrađeni Ivan Lovrenović i gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek

Polaznici likovne radionice umjetničke grafike učili su o tehnici visokog tiska otiskivanjem uzoraka gradskih šahtova na papir i platnene torbe te je nastala izložba Otisci grada, postavljena u galeriji Gradske knjižnice, gdje je održano i predstavljanje radionica. Dio izložbe su i izabrane fotografije pristigle na fotonatječaj s ovogodišnjom temom Stalna na tom svijetu samo mijena jest, kroz koje su autori prikazali jedinstvenu raznolikost u interpretaciji teme. Od samih početaka manifestacije potiče se literarno stvaralaštvo mladih. Mala nagrada Gjalski, za najbolje prozne literarne radove učenika osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije, utemeljena je 1985, a Nagrada Gjalski za učenike srednjih škola 1994. Ti natječaji svake godine iznjedre velik broj odličnih učeničkih radova i poticaj su za kreativno izražavanje djece i mladih. Nagrade su učenicima knjige i trodnevni izlet u Poreč i Crikvenicu.

Susreti s književnicima te poticanje čitanja i interesa za knjigu važan su dio manifestacije. Zbog toga veseli velika posjećenost književnih programa. U zabočkoj Gradskoj knjižnici predstavljen je roman Šalaporte Marka Gregura, knjiga koja je bila u najužem izboru za ovogodišnju nagradu Gjalski, dok su u Zelenoj dvorani predstavljene knjige Putar i parizer Jerka Mihaljevića i Iz kuće po kojoj pada kiša Tamare Bilankov.

Ivan Trojan s Filozofskog fakulteta u Osijeku održao je predavanje motivirano autobiografskim zapisima Ksavera Šandora Gjalskog te osvijestio posjetitelje o potrebi očuvanja kulturne baštine.

Kako bi se Gjalski što više približio mladima, i ove je godine održana igra potrage pod naslovom Otključaj duh Gjalskog. Cijeli su tjedan sudionici igre rješavali zadatke i pronalazili lokacije po gradu povezane s Gjalskim te na zabavan i neuobičajen način otkrivali brojne zanimljivosti iz života najpoznatijeg zabočkog književnika rođena 26. listopada 1854. u zabočkim Gredicama, u kojima je i umro 6. veljače 1935.

Nagrada Gjalski
Ivanu Lovrenoviću

Nagradu je ove godine primio Ivan Lovrenović za roman U sjeni fantoma (Bodoni, Zagreb) koje je prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Ludwig Bauer, prošlogodišnji dobitnik Gjalskog, Sofija Keča i Ingrid Lončar, predstavnice Grada Zaboka te Ivica Matičević i Antun Pavešković, predstavnici Društva hrvatskih književnika, odabralo kao najbolje djelo od 56 djela pristiglih na natječaj. Nagrađeni roman autobiografski je zapis, priča o besmislenosti povijesti ispričana kroz konkretnu ljudsku i obiteljsku sudbinu. Nagradu su autoru uručili gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek, predsjednica DHK-a Hrvojka Mihanović-Salopek te izaslanica ministrice kulture i medija Mihaela Majcen Marinić. U obraćanju publici Lovrenović je istaknuo da se ljudska empatija najbolje izražava u kvalitetnoj i dobroj literaturi, ono što je vrsno znao Gjalski, kao promatrač povijesti i njezinih utjecaja na ljudske sudbine.