Skandali, politika, rat i mladi čitatelji

Rat i aktualna politička situacija na Bliskom istoku zasjenili su 75. međunarodni sajam knjiga u Frankfurtu, najvažniju svjetsku književnu manifestaciju posvećenu knjizi. Od prvoga dana bilo je jasno da će Hamasov teroristički napad na Izrael biti događaj koji će potaknuti rasprave i odrediti smjer tema o kojima će govoriti gotovo svi predstavnici zemalja koji su stigli na to važno mjesto za književnu i nakladničku djelatnost. Autorima je dat prostor, pozornica, pozivalo se na slobodu izražavanja, razmjenu ideja i rasprave.

Književni skandal

Voditeljica Njemačkoga knjižarskog udruženja Karin Schmidt-Friedrichs još je prije otvaranja Sajma izjavljivala da bi izraelski glasovi trebali biti posebno zapaženi ove godine. Njezine su riječi izazvale kritiku onih koji su se pitali što bi se trebalo događati s palestinskim glasovima te zašto je u zadnji tren udruga Litprom, čiji je predsjednik i izvršni direktor Frankfurtskog sajma knjiga Jürgen Boos, odgodila dodjelu Nagrade za književnost palestinskoj spisateljici Adaniji Shibli za roman A Minor Matter. Događaj je proglašen „književnim skandalom“, jer mnogi u Njemačkoj smatraju da je time poslana poruka da se različitosti toliko i ne poštuju koliko se u to nastoji uvjeriti svijet. U znak prosvjeda protiv odluke Litproma uoči sajma nekoliko arapskih izdavačkih književnih udruga, kao i Indonezija i Malezija, iznenada su se povukle sa Sajma.

Na Sajmu je izlagalo oko 7500 nakladnika iz stotinjak zemalja svijeta / Snimila Anett Weirauch ©Frankfurter Buchmesse

Za još jedan skandal na Sajmu knjiga pobrinuo se slovenski autor Slavoj Žižek, čija je zemlja bila zemlja gost, a koji je govorio o sukobu na Bliskom istoku. Iako je u svom govoru osudio napad Hamasa, istodobno se zauzeo za palestinski narod te sagledavanje i analizu pozadine sukoba. Kazao je da mu je zabrana analize „čudna“, što je rezultiralo time da su mnogi napustili prostoriju u kojoj je Žižek govorio. Njegove su riječi ostavile trag na Sajmu na kojem je izlagalo oko 7.500 nakladnika iz stotinjak zemalja svijeta i bile tema mnogih sljedećih događanja. U sljedećim govorima na još dva događanja Žižek je ustvrdio da ni na koji način ne relativizira zločine Hamasa, već poziva na dijalog. No šteta je napravljena i sljedećih dana svi su imali ponešto kazati na ovu temu.

Hrvatski štand na Frankfurtskom sajmu knjiga

Hrvatski nakladnici smatraju potrebnim vratiti se knjigama, književnosti i prvotnom cilju, odnosno promociji književnosti, u ovom slučaju hrvatske. Jer ipak je frankfurtski sajam ponajprije poslovan, gdje se razmjenjuju ideje, informacije, prodaju prava i predstavlja knjiga. Iako se tema rata na sajmu ne može izbjeći, Nikica Micevski iz Zajednice nakladnika i knjižara (ZNK) podsjeća da je cilj promovirati hrvatsku književnost.

U usporedbi s drugim značajnim predstavnicima iz stranih zemalja, promocija hrvatske književnosti u Frankfurtu djelovala je ipak prepoznatljivo, s jasnom vizijom i ciljevima. Mogla su se razaznati nastojanja i težnja da hrvatski autori budu prevođeni u što većem omjeru. A upravo su prijevodi hrvatskih autora na strane jezike stara boljka hrvatskih nakladnika, jer je previše prijevoda na hrvatski jezik, a manje se hrvatskih autora prevodi na strane jezike. Ipak, nije iluzorno očekivati da se situacija popravi. Sasvim je jasno to pokazala ovogodišnja suradnja sa zemljom gostom Slovenijom, s kojom je Hrvatska imala sedam nastupa u službenom programu Sajma. Još se nije dogodilo da Hrvatska ima toliko nastupa u službenom programu, pa je to bila prilika da hrvatski nakladnici pokažu čime hrvatska književnost raspolaže kako bi poslije hrvatski autori sami našli svoje mjesto u službenim programima. Jer, kako je kazao Nikica Micevski, „od tamo se glas daleko čuje“.

Hrvatska kao zemlja gost?

Književnica i prevoditeljica Alida Bremer, a njezino se mišljenje u Njemačkoj iznimno cijeni, bila je među hrvatskim autorima koji su se predstavili na Sajmu. Ona smatra da nije nerealno očekivati od Hrvatske samostalan nastup. Jednako tako, nije nemoguće da u budućnosti Hrvatska bude zemlja gost Sajma knjiga.

Dobar pokazatelj da je hrvatska književnost prepoznatljiva svakako je i hrvatski štand u paviljonu 3.0, specijaliziran za dječju i omladinsku knjigu. Četrdesetak hrvatskih nakladnika predstavilo se na 40 četvornih metara izlagačkog prostora novijom produkcijom beletristike, publicistike, dječje knjige, poezije i stripa, a bit će predstavljeni i odabrani ilustratori, a na zajedničkom štandu izloženo je deset naslova u izdanju Matice hrvatske. Taj paviljon jasan je pokazatelj kako se mladi nisu udaljili od knjige, čitaju je, traže, sa zanimanjem prate novitete, što daje nadu u sigurnu budućnost izdavača i autora.

Povratak mladih čitatelja

U programu Upoznaj autora organizatori su mladima omogućili kontakt s autorima, potpisivanje knjiga, ceremoniju TikTok Book Award, što je na Sajam dovelo nezapamćen broj mladih čitatelja koji su čekali u redovima ispred štandova svojih omiljenih autora. To je dalo uvid u žanrove knjiga koji su u trendu u ovoj godini. Prema posjetiteljima Sajma, u trendu su knjige usmjerene na pomoć nekomu da se oporavi od trauma, knjige o samopomoći, a to su ujedno teme popularne na TikToku.

Ono što je „upadalo u oči“ na Sajmu jest da mlade čitatelje ratne teme i skandali malo zanimaju, ali ih zanimaju knjige i autori. S druge strane istaknut je i trend u nastajanju kojem britanski i američki izdavači pridaju posebnu pozornost, a to je porast prodaje prava europskim izdavačima za prava na engleski jezik. No problem je u tome što se europskim izdavačima smanjuje buduća prodaja prevedenog djela dok čekaju prijevod, jer čitatelji mogu naručiti knjigu na engleskom jeziku, o čemu je govorio i direktor Sajma knjiga Jürgen Boos.

Unatoč ratnim turbulencijama, političkim temama i skandalima, Sajam knjiga u Frankfurtu još je jednom pokazao: Knjiga je itekako živa!