Sa okusom piva

Dok su se još zbrajali, oduzimali i analizirali rezultati pokrajinskih izbora u Bavarskoj od 8. listopada, na kojima je prevagu očekivano odnijela Kršćansko-socijalna unija (CSU) – sestrinska stranka CDU-a, Srednjoeuropljane su iznenadili najnoviji rejtinzi političkih stranaka u gradu Beču. Naime, prema istraživanju koje je provela austrijska tvrtka Unique Research, na trećem mjestu po popularnosti u Beču početkom listopada našla se Stranka piva, izvorno Bierpartei, s podrškom od 12% i porastom većim od 10% u odnosu na posljednje gradske izbore iz 2020, kada je Stranka piva dobila 1,8% glasova. Trenutno se ispred nje prema provedenoj anketi nalaze u Beču tradicionalno najjači socijaldemokrati s 35% podrške i desni FPÖ s 23%, dok su Pivari u Beču iza sebe ostavili Austrijsku narodnu stranku (ÖVP) s 10% i Zelene s 8% potpore ispitanika ankete.

Rezultati niza istraživanja mišljenja od zadnjih bečkih izbora 2020. do recentne ankete, po kojoj Stranka piva uživa 12% potpore Bečanki i Bečana, ukazuju na konstantan rast popularnosti stranke. Nakon manje od dva posto glasova na izborima prije tri godine, Stranka piva u anketama je rasla, pa su joj istraživanja s kraja 2022. davala i do 8% popularnosti. Dvoznamenkasta recentna brojka ipak je rezultat kojem se vjerojatno ni sami Pivari nisu nadali.

Marco Pogo je predsjednik stranke koja osvaja
glasove društvenom satirom / Izvor Bierpartei press

Cijeli se niz pitanja nameće u kontekstu prikazanih rezultata. Naravno, kao i svaku anketu toga tipa, i ovu treba uzeti sa zadrškom, osobito jer je provedena u mjesecu Oktoberfesta, koji se itekako obilježava u bečkom Prateru. Ipak, činjenica jest da je Stranka piva registrirana stranka u Austriji još od 2015, da zasad nema podružnice u ostatku zemlje, ali da njihov slogan glasi „Danas Austrija, sutra svijet“. Stranka je prvi put ušla u ozbiljniju političku trku na izborima za austrijski parlament 2019. i očekivano osvojila 0,1% glasova, što su piarovski vješto pretvorili u jedan promil – rezultat koji u razmjerima alkohola u krvi daje solidan učinak. Na izborima u gradu Beču sljedeće 2020. uspjeli su prikupiti timove za sva 23 bečka kotara i osvojiti spomenutih 1,8% glasova, tj. jedanaest mandata u kotarskim vijećima. Pravi pokazatelj popularnosti ipak će biti sljedeći bečki izbori, predviđeni za jesen 2025.

Predsjednik i utemeljitelj Stranke piva je Marco Pogo, 37-godišnji diplomirani liječnik pravog imena Dominik Wlazny i frontmen punk-rock-benda Turbobier. Stranka piva izišla je prošle godine i na austrijske predsjedničke izbore, na kojima je dotadašnji i novi predsjednik Van der Bellen već u prvom krugu osvojio natpolovičnu većinu. Ali kandidat Stranke piva našao se na trećem mjestu predsjedničkih izbora. Javnim nastupom, na kojem se pojavljuje s plavom košuljom bez kravate, u odijelu, razbarušene kose i s naušnicom u nosu, Pogo šalje poruku da ga ne treba uzeti za neozbiljna čovjeka.

Teme i poruke koje Stranka piva šalje jasno se mogu podijeliti u područje satire i itekako aktualnih političkih pitanja. Što god mislili o spomenutoj stranci i njezinu djelovanju, ne može se poreći odlična satira kojom je stranka vjerojatno i doprla do tolikog broja poklonika. Stranka se, naime, zalaže za pivokraciju – što u njemačkom jeziku itekako jače djeluje kao bi(e)rokracija, a glasačima je obećano ni manje ni više nego da će iz fontane na bečkom Schwarzenbergplatzu, ako preuzmu gradsku vlast, poteći – pivo. „Nastranosti“, kao što je radler, Stranka piva oštro bi kažnjavala. No Stranka piva nije ostala na razini satire. Vizualni identitet stranke u bojama je ukrajinske zastave, a diplomirani liječnik i panker Marco Pogo osobno je uoči velikog nastupa svoga benda 2021. protiv kovida cijepio tridesetak posjetitelja koncerta.

Stranke koje postojanje temelje na društvenoj satiri u europskom kontekstu nisu nikakva novost. Još 1911. Jaroslav Hašek sudjelovao je u osnutku Stranke umjerenog napretka u granicama zakona, čiji se satirički karakter krije već u paradoksalnom nazivu i smiješno dugoj kratici – SMPVMZ na češkom i PFGFIDSDG na tada službenom njemačkom jeziku (zagrebački Globus je osamdesetih godina objavio hrvatsko izdanje Hašekove Povijesti Stranke umjerenog napretka u granicama zakona). Bliskost sa Strankom piva pokazuje i jedan od glavnih postulata Hašekove stranke – „obavezno uvođenje alkoholizma“. Satira tj. element zabave u politici očito pada na plodno tlo u vremenima kada su globalne teme sve sumornije i teže.

O budućnosti Stranke piva još je rano predviđati. Jedanaest kotarskih zastupnika stranke mladi su ljudi u dvadesetim ili tridesetim, a na mrežnim stranicama stranke dio njih nije propustio istaknuti svoje akademske titule. U kratkim predstavljanjima naveli su za što se zalažu na lokalnoj razini, na osnovi čega ostavljaju dojam o uglavnom idealiziranom i zasad još nekoordiniranu političkom djelovanju. Političke stranke kojih je nastanak iniciran satirom ostale su upamćene kao svojevrsni kuriozitet na javnoj sceni. Stranka umjerenog napretka u granicama zakona ugasila se nedugo nakon što se ugasila i Austro-Ugarska Monarhija. Ipak, moć zabave u političkom kontekstu ne treba podcijeniti. Uostalom, iz industrije zabave u svijet politike ušao je i aktualni ukrajinski predsjednik Zelenski.