Prevodioci glavne zvijezde

Pod sloganom „Nek’ ti riječ ne bude strana(c)“, u Hrvatskoj se od 15. listopada do 15. studenoga održava gotovo 2000 programa koje su pod zajedničkim nazivnikom Mjesec hrvatske knjige 2023. osmislile narodne knjižnice, školske, visokoškolske i specijalne knjižnice, centri za kulturu, vrtići, instituti i izdavači. Ovogodišnja manifestacija posvećena je prevodiocima, jezičnim magovima zaslužnima za čaroliju čitanja u duhu jezika koji poznajemo.

U novom zdanju Gradske knjižnice i čitaonice u Vinkovcima otvoren Mjesec hrvatske knjige / Izvor FB Nina Obuljen Koržinek

„Programski i organizacijski odbor odlučio se za ovu iznimno važnu temu zbog činjenice da je s početkom ove godine Hrvatska ušla u schengenski prostor, prostor bez postojanja graničnih kontrola. Tako je Mjesec hrvatske knjige pod naslovom Književnost bez granica zakoračio u istoimeni prostor i otkriva tko su oni koji omogućuju ‘književni Schengen’. Bilo je stoga logično da je Društvo hrvatskih književnih prevodilaca ovogodišnji partner niza događanja. Ti, često zaboravljeni junaci, veliki su jezični znalci zahvaljujući kojima strana književnost hrvatskim čitateljima prestaje biti strana, zahvaljujući kojima, hrvatska književnost leti preko granica svoje domovine i osvaja inozemnu publiku. Književni prevodioci spona su između različitih kultura, a njihov rad i djelo imaju itekako utjecaja na našu čitavu kulturu“, naglasila je na svečanosti otvaranja predsjednica Odbora Višnja Cej iz Knjižnica Grada Zagreba.

Ministrica Nina Obuljen Koržinek i ravnateljica Vedrana Lugić / Snimio Tomislav Čorak

Knjižnice 21. stoljeća – transformacija bez alternative

Pod naslovom Književnost bez granica, ovogodišnju manifestaciju Mjesec hrvatske knjige, u novom zdanju jedne od najljepših knjižnica u Europi, u Vinkovcima, 16. listopada otvorila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Ne slučajno, domaćinstvo ovogodišnje, 28. svečanosti otvaranja pripalo je Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci, jednoj od posljednjih u Hrvatskoj obnovljenih nakon Domovinskog rata. 

„Danas sam posebno ponosna, sretna, ali i emotivna. To je naš zajednički projekt. Osjećali smo da imamo dug prema Vinkovcima, prema toj knjižnici koja je izgorjela do temelja u Domovinskom ratu i smogli smo snage i nacionalnih sredstava da izgradimo novu knjižnicu, koja je nadišla sva naša – i moja – očekivanja. Knjižnice, kao ustanove kulture, europski su i svjetski trendovi, najbrže se transformiraju nudeći usluge koje građani trebaju u današnjem digitalnom vremenu. Vinkovačka knjižnica primjer je i prostorno, i sadržajem, i uslugama iz kojih će učiti mnogi što se sve treba naći u knjižnici 21. stoljeća”, naglasila je ministrica Nina Obuljen Koržinek u ime Vlade RH, te dodala da je time učinjen velik iskorak u hrvatskom knjižarstvu uopće.

„Blisku povezanost djelatnika knjižnice, idejnog tvorca arhitektonskog obličja i jasne vizije gradske uprave koja je željela Vinkovce upisati u kartu kulturnih središta Europe Ministarstvo kulture i medija prepoznalo je u samom začetku i pratilo nas do današnjeg dana. Potvrda je tomu i kako je svaki dio njih nagrađen od strane svoje struke za doprinos u podizanju ove ljepotice. No nagrada koja je zasjenila sva priznanja bezuvjetna je podrška i svakodnevna posjećenost čitatelja i građana svih generacija Vinkovčana i okolice te brojnih gostiju koji, došavši u Vinkovce,  knjižnicu nisu propustili posjetiti, istaknula je u uvodnim riječima dobrodošlice ravnateljica Vedrana Lugić. Potvrđuje to i impresivna statistika brojčanika posjeta koji je do 30. rujna pribilježio 20.000 osoba. Tako će 2023. godina, istaknula je ravnateljica „biti upisana kao antologijska, u kojoj je pisana riječ promijenila mjesto i prostor za obožavanje te pronašla oazu metamorfoze u tisućljetnim Vinkovcima“.

Vizualno rješenje ovogodišnje manifestacije zajednički je rad
virovitičkih dizajnera Igora Barčanca i Anje Duršot

Snježana Gernhardt, voditeljica Službe za razvoj kurikula i udžbenika Ministarstva znanosti i obrazovanja, izrazila je sigurnost da će prostor knjižnice postati više od same knjižnice, žila kucavica hrvatskog istoka, nudeći brojne sadržaje da bismo doskočili poraznoj statistici koja bilježi kako građani Republike Hrvatske pročitaju u prosjeku jednu knjigu godišnje. Iako će onima koji se redovito druže s pisanom riječi zvučati nevjerojatno, to je u vremenu digitalnih medija i društvenih mreža tzv. Z-generacije naša realnost.

Samo mijena stalna jest

Stoga Mjesec hrvatske knjige ususret novim izazovima želi okrenuti neke nove stranice. Prolazeći kroz mijenu izazvanu duhom vremena u fokus stavlja suvremenije lice, lice moderniteta, okrenuto nekim novim trendovskim strujanjima, a knjižnice su poluga kojom se to najbrže čini.

Novi su iskoraci manifestacije pokretanje kanala Book Tube s objavom raznih videosadržaja o književnom prevođenju, knjigama i čitanju. U suradnji s Društvom književnih prevodilaca organizirano je natjecanje u prevođenju za učenike 4. razreda jezičnih gimnazija u Hrvatskoj. Pod naslovom Kako smo tražili pravu, u Zagrebu, Splitu i Rijeci, održavaju se storytelling-večeri s prevoditeljima kao prilika da se osobno i doslovno izlože svjetlima pozornice, a kako bi se čuo glas znalaca koji razotkrivaju što se sve događa „u sjeni“ i s čim se sve susreću u prevođenju dok traže pravu riječ. Svoju osobnu priču, zanimljivu epizodu o veseljima ili mukama prevođenja, pričaju publici u opuštenoj atmosferi.

Beskraj čarobnih svjetova

Kako je istaknula Vedrana Lugić, veličinu umjetnosti koja ne poznaje granice, nesputanost, nemogućnost zatajivanja u putovima kojima pronalazi svoju publiku uz umjetnost riječi nedvojbeno gradi svesrdna pomoć prevodilaca, vrsnih poznavatelja duha i specifičnosti jezika koji naizgled bezlične sintagme pretvaraju u beskraj čarobnih svjetova prenesenih na listove papira. Nedovoljno predstavljeni, neopravdano zakinuti za svoj djelić medijskog priznanja, ali u struci priznati i uvaženi, na ovogodišnjem Mjesecu hrvatske knjige prevodioci su glavne zvijezde manifestacije. Tako će to zanimanje biti snažno promovirano brojnim programima u Vinkovcima, jednako i u svim ostalim dijelovima Lijepe Naše, u kojima knjiga pronalazi put do srca čitalaca. Temu prati i vizualni identitet manifestacije koji potpisuju virovitički dizajneri Igor Barčanac i Anja Duršot.

Već 25 godina traje Nacionalni kviz za poticanje čitanja, ove godine nazvan Pronađeni u prijevodu. S ciljem dodatnog poticanja čitanja kod učenika viših razreda osnovne škole realizira se putem mreže narodnih i školskih knjižnica u Hrvatskoj. Neće izostati ni Čitateljski maraton, gradsko, županijsko i 8. državno natjecanje u čitanju naglas, a 11. studenog, na Dan hrvatskih knjižnica, uz promotivnu cijenu upisnine, bit će dodijeljeno prestižno priznanje Knjižnica godine.

*****

Kako se prevodi književnost?

„U književnom se tekstu toliko toga događa ispod i iznad riječi, i u odnosima među njima! Kad prevodim književnost, ne nabrajam samo što riječi znače, već pokušavam uhvatiti i sav ostali kaos, ali i rasulo, pomutnju, metež, nered, rasap, zbrku, čak i krš i lom. I ne samo da želim prenijeti sve elemente i strukture, već razmišljam i o načinu na koji tekst djeluje na osobu koja ga čita“, napisala je u proslovu manifestacije ugledna i višestruko nagrađivana književna prevoditeljica Anda Bukvić Pažin, dopredsjednica Društva hrvatskih književnih prevodilaca i ambasadorica Mjeseca hrvatske knjige 2023.

*****