Vijenac 773

Glazba

Premijera Čarobne frule W. A. Mozarta, HNK u Splitu, 20. listopada

Entuzijazam i svježina

Piše Karmen Širović

Premijera Čarobne frule Wolfganga Amadeusa Mozarta potvrdila je najavljivani novi smjer novoga vodstva HNK-a u Splitu na čelu s intendantom Vickom Bilandžićem

Nakon dugo godina splitska publika imala je priliku čuti premijerni operni naslov izvan bazena talijanskih opernih skladatelja, ali i prvi put slušati Čarobnu frulu postavljenu domaćim snagama, koja je davne 1970. na Peristilu izvedena gostovanjem Zagrebačke opere. Iako je Splitska opera mediteranskog senzibiliteta, povremeno je poželjno publici pružiti i nešto drukčije iz bogatog opernog repertoara, a s Mozartom je teško pogriješiti. Osobito kad je riječ o Čarobnoj fruli nastaloj dva mjeseca prije njegove prerane smrti 1791. na libreto Emanuela Schikanedera. Splitska premijera donosi operu prema adaptaciji maestra Harija Zlodrea, koji je ravnao orkestrom i operu skratio primarno izbacivši zborske dijelove. Unatoč tomu Marta Tutiš režijom je uspjela postići fluidan tijek radnje i zaokruženu dramatsku priču, dok su scenografija i kostimografija Tine Vukasović Đaković varirale od zanimljivih, dojmljivih i funkcionalnih rješenja do povremenog nesklada u izgledu pojedinih likova ili nedorađenih scenografskih zamisli. Razlozi za adaptaciju su dvojaki. Naime, opera je održana u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu, a buduće izvedbe najavljuju se i za potrebe mlade publike kojoj bi kraće trajanje opere bilo prikladnije i pitkije, čemu u prilog ide i oblik Singspiela koji je omogućio govorne dijelove na hrvatskom jeziku.


Maja Andrijolić kao Pamina, Vladimir Garić kao Monostaso i Tri dame / Foto Nemi Bulat

Iako već pet godina Orkestar HNK-a Split bilježi suradnju s UMAS-om u sklopu koncerata na kraju predavačkog dijela akademske godine u Amfiteatru Medicinskog fakulteta, studenti su sada napokon dobili priliku brusiti iskustvo i pokazati umijeće na daskama koje život znače. Koliko je to važno, zna i nova ravnateljica Opere, mezzosopranistica Ivana Srbljan, koja je upravo studentskom izvedbom naslovne junakinje Bizetove Carmen i privukla pažnju struke i publike. Novi smjer najavila je Toscom na Splitskom ljetu s pjevačima nacionalne reprezentacije, dok se prvim sezonskim premijernim opernim naslovom oslonila na lokalne snage.

Tamina je tumačio Bože Jurić Pešić, solist Opere koji je nakon dugo vremena dobio priliku za istaknutiju premijernu ulogu, a njegovu Paminu utjelovila je Maja Andrijolić, koja je dokazala i da među članovima kazališnog Zbora ima talenata koji zaslužuju solističke role. Osobito se istaknula arijom iz drugog čina, koju je iznijela uz bujicu emocija, od očaja preko tuge i boli uz dijapazon vješto kontroliranih dinamičkih nijansiranja. Božo Župić kao Sarastro glasom i stasom bio je utjelovljenje mudrosti i staloženosti te je prodornim basovskim dubinama pružio autoritet i smirenost u kaotičnost radnje. Među studentskim solistima zasjao je netom diplomiran Matija Škiljo kao Papageno, koji kao da je rođen za ovu ulogu i pozornicu. Škiljo je svakim pokretom i mimikom bio u liku simpatičnog i šaljivog ptičara, a pjevačke dionice i govorne dijelove iznosio je s prirodnošću i lakoćom na kojima bi mu pozavidjeli i neki iskusniji kolege, dok mu je Tea Požgaj kao Papagena bila dostojna suputnica. Iznenađenje večeri bila je i studentica Tina Matković kao Kraljica noći, koja je vješto odoljela svim tehničkim zahtjevima jedne od najpoznatijih i najzahtjevnijih arija za rijetki koloraturni sopran, Der Hölle Rache, te izazvala oduševljenje publike. Među njezine tri dame sigurnošću i preciznošću pjevanih dijelova predvodila je već iskusna Branka Pleština Stanić, od koje su njezine kolegice i druge dvije dame, Đina Vučković i studentica Dora Jana Klarić, sigurno mogle mnogo naučiti, osobito glede prirodnosti scenskog pokreta. Tri dječaka, Leona Sever, Vita Vrekalo i Mihovil Peko, redom studenti UMAS-a, skladnim troglasjem i prpošnim kretnjama bili su vjerna pomoć protagonistima i neodoljivi komentatori publici. Monostatosa je utjelovio Vladimir Garić, dok je Davor Pavić bio u ulozi Govornika, a Stipe Gugić Prvog svećenika.

Ponesena entuzijazmom bajkovite opere, koja iznad svega nosi poruku ljubavi i zajedništva, te plemenitih težnji svježeg vodstva, naglašene su pozitivne strane produkcije i izvedbe, koje su svakako prednjačile premijerom.

Vijenac 773

773 - 25. listopada 2023. | Arhiva

Klikni za povratak