Voda je život, voda je hrana

Gotovo svaki dan u godini posvećen je nekoj osobi, događaju, pojavi ili nečemu nasušnom kao što je hrana. Tako se 16. listopada, počevši od 1945. i utemeljenja Organizacije za prehranu i poljoprivredu, u više od 150 zemalja svijeta podsjećamo na pravo pristupa priuštivoj prehrani. Ipak, iako proizvodnja hrane premašuje ukupne potrebe stanovništva, jaz između zemalja i pojedinih skupina u pogledu prehrane postaje sve veći i veći. Zbog toga već dugo ozbiljni teoretičari upozoravaju na nadolazeću migraciju kojoj cilj neće biti „porobljavanje nego preživljavanje“ te koju neće spriječiti ni zidani bedemi, ni žice. Ako tomu pridodamo i sve naglašeniji nedostatak pitke vode, problem se čini još i veći. Voda je bitna za uzgoj i bilja i životinja, kao što je bitna i za sam čovjekov život, a s golemim migracijama postavlja se pitanje vodne održivosti.

Bilježimo sve veći broj osoba koje gladuju i procjena je da ih trenutno ima blizu milijarde. Samo danas od gladi je umrlo oko 28 tisuća ljudi / Izvor Pixabay

Treće desetljeće trećeg milenija podsjetilo nas je na T. R. Malthusa i njegovo djelo Esej o principima stanovništva, gdje on tvrdi da se stanovništvo umnožava brže od proizvodnje hrane. Po njemu, čovječanstvo raste geometrijskom, a hrana aritmetičkom progresijom i u jednom trenutku nužne su mjere ograničenja porasta stanovništva jer će doći do opće bijede i pomora. Ako to ne učini čovjek, odnos između rasta populacije i proizvodnje hrane uredit će prirodne nedaće kao što su glad, bolesti, ratovi. Od 5. listopada u 21 sat u svijetu je više od osam milijardi stanovnika. U ovoj godini broj se povećao za gotovo šezdeset milijuna, kao rezultat većeg broja rođenih od umrlih. Samo je danas rođeno 325 tisuća djece. Postoje različite projekcije o budućem broju stanovnika koje predviđaju ubrzo stagnaciju i smanjenje, ali još neko vrijeme nalazit ćemo se između povećane potražnje za hranom i ograničenih resursa za njezinu proizvodnju. Bilježimo sve veći broj osoba koje gladuju i procjena je da ih trenutno ima blizu milijarde. Samo danas od gladi je umrlo oko 28 tisuća ljudi.

Konvencionalna poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez poljoprivrednog tla, vode i čovjeka. Povećana potražnja traži ili nove dodatne površine ili intenzivniju proizvodnju na postojećim površinama, višu tehnološku razinu i sve veće količine slatke vode. Slatka voda, svih oblika, zauzima oko 4% ukupnog vodnog volumena i postaje sve oskudniji resurs jer se svakodnevno dio zaslanjuje, a dio onečišćuje. Najveći dio slatke vode troši se u poljoprivredi (70%), manje u industriji (20%) te oko 10% u kućanstvima.

Tako za proizvodnju kilograma žita treba oko 1750 l vode, a svinja težine 100 kg dnevno troši oko 6 litara vode. Povrće sadrži i do 97% vode, pa je povrtlarstvo nezamislivo bez velike, često sustavima navodnjavanja pribavljene vode. Ove godine za proizvedenu količinu pšenice u Hrvatskoj trebalo je oko 1,4 tisuće milijardi litara slatke vode. A građanstvo Hrvatske dnevno troši oko 480 milijuna litara slatke vode, odnosno godišnje 175 milijardi litara ili 12% potrošene vode za proizvodnju pšenice.

U sušnim razdobljima nužna je intervencija u obliku navodnjavanja, a u vrijeme poplava osim izravnih šteta dolazi do onečišćenja poplavljenih poljoprivrednih površina. Prema dostupnim podacima, 2022. bila je u Hrvatskoj iznimno topla sa srednjom temperaturom zraka oko 1,2 °C iznad prosjeka. Ipak, oborine su bile prosječne u kontinentalnom i gorskom dijelu zemlje, a primorje je bilo sušno do vrlo sušno. U nekim dijelovima Hrvatske istodobno se bilježe velike poplave i neki stručnjaci upozoravaju da se ne treba braniti od voda, nego ih treba štititi na način da se vodotoci ne sputavaju, nego da se uz njih ostavi dovoljno prazna prostora za prihvat većih količina.

Hrvatska raspolaže iznimnim vodnim potencijalom zahvaljujući razgranatoj riječnoj mreži, ali i još dostatnim oborinama. U sljedećem razdoblju velika se pozornost mora posvetiti racionalnom korištenju vode kod navodnjavanja, ali i sprečavanju poplava, pri čemu se višak vode treba usmjeriti u za to predviđene retencije. Uobičajeno nakon kišnog dolazi sušno razdoblje te se akumulirane vode mogu koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji. Ako klimatske promjene ne možemo spriječiti, izborom kultivara i pasmina možemo im se prilagoditi. I nikada ne zaboravimo da su pitka voda i hrana preduvjeti opstanka civilizacije uz njihovu pravičnu raspodjelu između država i naroda.