Jagić je odgajao znanstvenike, a mnogima je uzor i danas

Međunarodnim znanstvenim skupom u varaždinskom HNK-u, i na Fakultetu organizacije i informatike 28. i 29. rujna, svečano je obilježena 100. obljetnica smrti svjetski poznata slavista, Varaždinca Vatroslava Jagića, koji je, uz sudjelovanje šezdesetak uglednih slavista iz Hrvatske i europskih zemalja organizirao Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu na čelu s voditeljem Zavoda, akademikom Stjepanom Damjanovićem.

Izvor Gradski muzej Varaždin

Svečanom otvaranju u varaždinskom HNK-u, uz akademika Damjanovića, sudjelovali su upravitelj Zavoda u Varaždinu Vladimir Huzjan, župan varaždinski Anđelko Stričak, gradonačelnik Neven Bosilj, tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU-a akademik Ranko Matasović, direktorica Staroslavenskog instituta u Zagrebu Vida Vukoja te mnogi drugi ugledni slavisti, kroatisti, povjesničari.

Ovaj će desetljećima vladati slavistikom

„Sto godina je otkako je umro Vatroslav Jagić. Obično u prilikama kad držimo ovakve skupove govorimo same pohvale, što je kulturno i pristojno, no kad je riječ o Vatroslavu Jagiću, nema pretjerivanja, važno ga je hvaliti i isticati. U Varaždinu i u Hrvatskoj premalo se zna koliko je bio važna osoba u svoje vrijeme. Neću nimalo pretjerati ako kažem da u ukupnoj povijesti hrvatskoga naroda nema deset osoba koje su u svojoj struci značile ono što je Jagić značio u slavistici. Bio je profesor u Odesi, u Petrogradu, Berlinu, u Beču, gdje je i završio svoj život, svi su se otimali za njega, sva sveučilišta, kao što se danas otimaju za sportske zvijezde“, rekao je Damjanović podsjetivši da je Jagić pokrenuo izvanredne časopise, napisao brojne knjige, organizirao nastavu na važnim sveučilištima i toliko toga što se ne stigne reći na jednom skupu koji je važan podsjetnik na njegova djela.

„Ne samo da mu kažemo hvala nego ga možemo uključiti i u današnje rasprave o današnjim problemima. On je prava veličina kojoj ne treba nikakvih sentimentalnih dodataka“, kazao je akademik Damjanović, zahvalivši hrvatskim institucijama koje izučavaju Jagićevo djelo. Osobitu radost izrazio je zbog nazočnosti inozemnih slavista što su se pridružili obilježavanju obljetnice koja je, ustvrdio je, važna ne samo za hrvatsku filologiju nego filologiju uopće. Podsjetio je kako je za Jagića, dok je još bio mladi zagrebački gimnazijski profesor, slavni ruski slavist rekao: „Ovaj će desetljećima vladati slavistikom.“

„Priželjkujemo da na skupu ostvarimo ugođaj prave Jagićeve znanstvene rasprave da svi slobodno izražavamo svoje znanstvene i stručne poglede i da svi budemo dovoljno strpljivi i pažljivi kada treba poslušati drugoga“, poručio je akademik Damjanović.

Na skupu posvećenu Vatroslavu Jagiću sudjelovali su ugledni slavisti / Izvor Grad Varaždin

U ime Staroslavenskog instituta u Zagrebu Vida Vukoja istaknula je da je u sveukupnom radu Jagić po mnogočemu bio pravi uzor znanstvenika, slavista i kroatista.

Ističući da je Jagić nedvojbeno prvo ime slavistike, te fundamentalne znanosti, akademik Ranko Matasović naveo je kako je danas teško zamisliti da imamo takva znanstvenika. „Moramo priznati da je Vatroslav Jagić potkraj 19. stoljeća bio najvažnije ime slavistike u svijetu. Iako je većinu karijere ostvario izvan Hrvatske, uvijek je ostao osjećajno vezan za svoju domovinu, što se vidi iz pisama sestri. Nažalost, vrijednosti koje je promovirao pomalo se gube, ali mi ih ipak nastojimo i dalje promovirati. Bio je pomalo renesansni čovjek, napisao je mnogo knjiga i na tome mu treba odati poštovanje“, rekao je Matasović podsjetivši na činjenicu da je takav stručnjak i znanstvenik nažalost umro u siromaštvu.

Gradonačelnik Neven Bosilj iskazao je zadovoljstvo što je veliki Jagić tako često isticao svoj rodni grad i ponosio se njime svagdje u svijetu. Objasnio je da je njegova rodna kuća u vlasništvu države te da se nada kako će uskoro nakon zakonskih izmjena koje su u proceduri prijeći u vlasništvo grada i da će je grad uspjeti spasiti od propadanja.

Kada govorimo o identitetu naroda, tada govorimo o jeziku. Varaždinska županija prvi se put spominje 1181. godine. Od tada do danas nije prošlo važnijih događaja, a da u tome nije bio netko od sudionika iz Varaždina i Varaždinske županije. Stoga se prisjetimo mnogih uglednih ljudi poput Ivana Kukuljevića Sakcinskog i njegova prvog govora na hrvatskom jeziku 1843. u Hrvatskom saboru, poznatog ilirca Ljudevita Gaja te slavnog i poznatog slavista Vatroslava Jagića, čiju stotu obljetnicu smrti obilježavamo skupom koji je privukao velik broj građana i profesora, rekao je župan Anđelko Stričak, istaknuvši da se ulaskom u EU Hrvatska vratila tamo gdje je oduvijek pripadala, u srednjoeuropsku obitelj, a hrvatski jezik postao jedan od 24 službena jezika. Na nama je da ga čuvamo, njegujemo i štitimo, poručio je.

Pomogao da se slavistika izjednači s germanistikom i romanistikom

Jagić je najvažniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća i prve četvrtine 20. stoljeća, čiji znanstveni rad do danas u nekim segmentima na područjima kojima se bavio nije dosegnut. Objavio je više od sedamsto radova i brojne stručno-znanstvene knjige, u Zagrebu je pokrenuo časopis Književnik, a u Berlinu Archiv für slavische Philologie, koji je uređivao 45 godina. S 28 godina postao je član tadašnje jugoslavenske, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bio je zagrebački gimnazijski profesor, sveučilišni profesor u Odesi, Petrogradu, Berlinu i Beču. Znanstveno mu je djelo opsežno i raznoliko i njime je uvelike pomogao da se slavistika po dosezima izjednači s germanistikom i romanistikom. Rođen je 6. srpnja 1838. u Varaždinu, u kojem je proveo kratak dio svoga životnog i radnog vijeka, umro 5. kolovoza 1923. u Beču i pokopan tjedan poslije u Varaždinu.

O Jagiću i ukrajinskoj slavistici predavanje je održala prof. Ljudmila Vasiljeva s Filološkog fakulteta Ivana Franka u Lavovu, podsjetivši da je na bečkom sveučilištu nakon Franca Miklošiča na tamošnjoj slavistici odgojio plejadu poznatih znanstvenika koji su kao stipendisti iz mnogih zemalja, pa tako i Ukrajine, pohađali njegov seminar. Upravo su oni poslije postali ukrajinski jezikoslovci, dijalektolozi, povjesničari, teoretičari književnosti, pisci, pjesnici. Među njima su Oleksandar Kolesa, Ivan Franko, Ivan Zilinskij. U uspostavljanju Jagićevih kontakata s Ukrajinom ulogu je odigrala Odesa, o čemu svjedoče tamošnji znanstvenici N. Kondakov, V. Lamanski, Š. Deljanov, M. Smirnov. Ti su kontakti postali još tješnji nakon dolaska slavista na treći Arheološki skup u Kijevu 1874, gdje je Jagić izložio referat O starim glagoljičnim natpisima na otoku Velja, istaknula je Vasiljeva dodavši da su odnosi Jagića i ukrajinskih slavista lijep primjer uzajamna poštovanja i suradnje znanstvenika u doprinosu svjetskoj filološkoj znanosti.

Pod naslovom Jagićeva istraživanja o slavenskim apokrifima predavanje je održao Johannes Reinhart s Instituta za slavistiku bečkog sveučilišta istaknuvši da se Jagić s pravom smatra posljednjim znanstvenikom koji je u cijelosti vladao slavistikom. Među njegovim istraživanjima ističe se i monografija posvećena apokrifu o Adamu, rekao je Reinhart, ističući da su ta Jagićeva istraživanja aktualna do dana današnjega.

Jagićeva koncepcija književne povijesti naslov je predavanja Tomislava Brleka s Odsjeka za komparativnu književnost zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Istaknuo je da su Jagićevi eksplicitni praktični rezultati i implicitni teorijski postulati na polju književne historiografije neadekvatno vrednovani. „Iako su kasniji istraživači bili u neusporedivo povoljnijem položaju no Jagić, koji je svestranu i temeljitu upućenost u predmetnu građu mogao postići jedino izvanrednom radinošću, rijetko je kad dostignuta životnost Jagićeva literarno-naučnog rada, koji je kako u svojim heurističkim postavkama, tako i u spoznajnim dosezima, ostao u biti neranjiv“, rekao je Brlek pozivajući se na citate hrvatske književne povjesničarke Brede Kogoj Kapetanić.

Ugledni kroatist Stipe Botica predavanje je naslovio Vatroslav Jagić i hrvatska usmena književnost, u kojem je podsjetio da je Jagić, zadivljen ljepotom i vrijednošću narodnih pjesama i pripovijedaka, interpretirao ih gdje god je trebalo pokazati vrijednost i snagu njihova govora i jezika te njihove izražajne i stilske odlike. Sva predavanja sudionika međunarodnog znanstvenog skupa o Jagiću bit će tiskana u zborniku HAZU-a.

Međunarodni znanstveni skup u povodu 100. obljetnice smrti Vatroslava Jagića uz Zavod za znanstveni rad HAZU-a u Varaždinu, kao partneri, organizirali su Grad Varaždin, Varaždinska županija, varaždinski HNK, Koncertni ured Varaždin i Gradski muzej, koji je Jagiću u čast 29. rujna otvorio prigodnu izložbu. U fundusu je muzeja zbirka s više od 660 predmeta iz Jagićeve ostavštine, sastavljena od rukopisa, tiskanih djela, odličja, osobnih predmeta, umjetničkih djela i fotografija, koje je najvećim dijelom darovala njegova obitelj.