Afirmacija Roma kroz grubi realizam

Ogranak Matice hrvatske u Trogiru organizirao je 25. rujna  u dvorištu Kneževe palače u Trogiru predstavljanje knjiga, romana Žrtveno janje i Rapsodija u g-molu i zbirke pjesama Sudbina bah romskoga književnika Ešefa Bajrića.

Knjigu su predstavili Ivo Babić i Danka Radić. Urednica knjiga Jasminka Bedeković ukazala je u predgovorima kako autor priča egzistencijalnu priču, oporu, okrutnu, bez imalo želje da je uljepša, čime stvara vjeran dokument o životu Roma u zagrebačkom predgrađu. Piše i o predrasudama, „Cigani kradu, lijeni su i prljavi“, ali i o hrabrosti, snazi i želji za promjenom nabolje.

Ivo Babić, Ešef Bajrić, Danka Radić i Jasminka Bedeković

Afirmacija Roma, obrazovanje, zdravstvena i socijalna skrb, bolja pozicija i ugled u društvu te mogućnosti zapošljavanja ne ovise isključivo o njima samima, već i o odnosu većine prema toj nacionalnoj manjini. Autor nastoji osvijestiti društvenu poziciju svojih sunarodnjaka, a onima koji nisu Romi olakšava razumijevanje problema te brojne zajednice.

Babić je istaknuo da radnja i likovi u romanu Rapsodija u g-molu sliče slikarstvu Chagalla, francusko-židovsko-ruskog slikara, koji slika likove kao da je popustila gravitacija. Likovi lebde i miješaju se pa tako i u ovom romanu. Dio romana je gorko iskustvo autora i njegova roda, gorčina i nepravda i najveća sramota 20. stoljeća, holokaust koji sebi prisvajaju samo neki narodi, a doživjeli su ga i Romi. Ta gorčina, ali i nada kipi u ovom romanu.

Kao komadi obojenog stakla na Chagallovim slikama, kod Ešefa Bajrića miješa se grubi realizam, žešći, oporiji negoli kod Zole. Opisuje tamne strane romskog života od mižerije do alkoholizma, do kockanja, a onda ostaje poezija jer autor je u romanima i pjesnik. Pjesme i odlomke iz romana čitala je trogirska pjesnikinja Ana Čagalj. Oduševljenju publike dodatno je pridonio glazbeni program – romske glazbe po izboru autora knjiga.