Novo vodstvo s novim vjetrom

„Stalna na tom svijetu samo mijena jest“, citat je koji se slikovito odnosi i na svijet glazbe, ali i udrugu MAG, koja imenom evocira konstantne promjene. Iako je osnivač i predsjednik udruge te MAG festivala Josip Dragnić postupno prepuštao svoje čedo u ruke mlađih glazbenika, 2023. je prekretnica koja donosi potpuno novo vodstvo. U travnju se obratio glazbenom dijelu studentskog zbora UMAS-a s prijedlogom preuzimanja djelatnosti MAG-a: „Moj zenit bio je deseti MAG festival, kojem sam dao najviše od sebe i nakon toga sam se polako počeo povlačiti i predavati posao mlađim kolegama, klarinetistu Yaroslavu Sadovyju i violinistu Luki Jadriću, s kojima sam i dalje usko surađivao. Zbog niza razloga bilo je nužno odabrati novo vodstvo ili ugasiti rad udruge i zato sam zahvalan što i dalje ima mladih entuzijastičnih studenata. Situacija se u Splitu bitno promijenila u posljednjih četrnaest godina pa sada postoji i koncertna sezona Hrvatskog doma Split te Glazbene mladeži Split, gdje mladi imaju priliku nastupiti. Očito još ima ‘ulja u svići’ i mladih koji žele nastaviti s MAG festivalom i koncertnom sezonom. Stara je garda u četrdesetim godinama, nije više ni prikladno da i dalje predstavljamo MAG.“ Prema statutu udruge redovni članovi mogu biti glazbenici do 36. godine, a zatim samo počasni članovi.

Ugo Orlandi i Giacomo Ferrari / Snimila Maja Prgomet

Ana Mlačić, studentica četvrte godine pedagogije i prve godine mandoline u klasi Ivane Kenk Kalebić, nova je predsjednica udruge i umjetnička voditeljica MAG festivala, kojoj su desna ruka studenti posljednje godine UMAS-a; gitarist Miroslav Mrass, teoretičari Teo Pehar i Anđela Bodružić te student glazbene pedagogije Mateo Laptoš: „Festival sam uvijek povezivala uz kraj ljeta te početak školske i akademske godine. Uz MAG sam odrasla uz želju da jednog dana i ja nastupam u sklopu festivala. Zato iznimno cijenimo priliku da nastavimo s radom udruge, kao mladi glazbenici i kao glazbenici s područja Splita.“

Isprepleten simbolikom festival je otvoren koncertom vrsnih glazbenih suputnika, mandolinista Uga Orlandija i pijanista Giacoma Ferrarija. „Jednu godinu provela sam na studiju prof. Orlandija u Milanu, a željeli smo započeti novo poglavlje festivala njegovim koncertom upravo u godini kada se otvorio studij mandoline na UMAS-u pod vodstvom moje profesorice Ivane Kenk Kalebić. Ovogodišnjim festivalom htjeli smo pokazati spoj prošlog i budućeg, odnosno novu perspektivu građenu na starim temeljima. Uz Orlandija u duo smo pozvali pijanista Giacoma Ferrarija, koji se zbog ljubavi prema mandolinistici Dei Škorić iz Milana preselio u Split i novo je lice naše glazbene scene“, objašnjava novi koncept umjetnička ravnateljica festivala Ana Mlačić. Na drugom koncertu publici se predstavio duo Vermeer, koji čine gitaristi Natan Zlodre i Silvia Escamilla Jimenez, koja se također zbog ljubavi prema kolegi, kojeg je upoznala na studiju u Haagu, preselila, i to u Sinj. Festival je zatvorio već uhodan kvartet saksofona ENDeM koji su 2015. osnovali diplomanti UMAS-a iz klase prof. Gordana Tudora (Marko Gerbus na sopran-saksofonu, Deni Pjanić na alt-saksofonu, Nereo Arbula na tenor-saksofonu i Erna Čizmić Rebić na bariton-saksofonu), čiji repertoar obuhvaća djela svih stilskih razdoblja, od baroka do suvremene glazbe, s posebnim naglaskom na djela hrvatskih skladatelja.

Novi studijski program mandoline na UMAS-u indirektno je povezan upravo uz Uga Orlandija, profesora docentice Ivane Kenk Kalebić, kod kojeg su diplomu mandoline na Milanskom konzervatoriju stekle i njezine nekadašnje učenice i suputnice u Splitskom mandolinskom kvartetu: Stela Ivanišević, Sandra Katunarić i Dea Škorić. Ako je Marin Katunarić otac hrvatske mandoline, Uga Orlandija može se imenovati ocem hrvatske akademske mandoline. U pomno osmišljenu programu Orlandi i Ferrari su publici priuštili povijesni vremeplov skladbi za mandolinu i instrumente s tipkama. Prvim dijelom koncerta zaronili su u stariju literaturu, a suvremenim dijelom programa pružen je hrvatsko-talijanski pogled praćen iscrpnim te zanimljivim Orlandijevim pričama o nastanku djela.

Od sonate za čembalo i pratnju na mandolini Pietra Morandija, preko još jedne sonate Vittorija Trenta koja se sastoji od četiri akorda, a predstavlja četiri sata čekanja na stanici tijekom njegova preseljenja iz Venecije u Portugal, preko Adagio ma non troppo, Andante s varijacijama Ludwiga von Beethovena, koji je donio širok opseg emocija, raspoloženja i dinamika i Sonatine Tritematica Luciana Chaillyja u kojoj se skladatelj poigrava s melodijom pjesme Bratec Martin, do djela hrvatskih skladatelja za mandolinu. Sonata Rustica Miroslava Miletića, pisana za violinu i klavir, skladateljev je vlastiti aranžman za mandolinu priređen upravo za Orlandija, a u iščekivanju da Vlado Sunko napiše skladbu za mandolinu i klavir izvođači su se poslužili aranžmanom Varijacija na dalmatinsku temu Plovi barka nekadašnje Orlandijeve studentice, mandolinistice i teoretičarke Dee Škorić. Vjerujemo da će novo poglavlje MAG-a i novoosnovani studij mandoline pridonijeti i novim skladateljskim impulsima.