Novi sjaj Kneževa dvora

Iz Gruške je luke 16. rujna isplovila Tirena, uspješna replika dubrovačkoga trgovačkog galijuna iz 16. stoljeća, plovilo koje utjelovljuje eru kada je moćna flota Dubrovačke Republike plovila svjetskim morima i oceanima. Primila je više od stotinu uglednih uzvanika, vozeći ih prema otoku Lopudu, sjedištu negdašnje knežije, utemeljene 1456. Malo je na Elafitima bilo onih koji se nisu bavili pomorstvom, a sam je Lopud negda držao četvrtinu čitave dubrovačke trgovačke flote u svojim rukama. Tijekom 16. stoljeća na otoku je moglo biti 70 do 80 kapetana, vlasnika ili suvlasnika brodova, poput Marka Kolendića, Vice Skočibuhe, obitelji Primoević-Fornarović, Zlatarić, do legendarnoga Miha Pracata, kao prvih modernih kapitalista građanskog sloja u Dubrovniku i na hrvatskoj obali. Lopud je u 15. i 16. stoljeću postao najvažnije pomorsko središte Republike – nakon grada Dubrovnika, brojem stanovnika i bogatstvom koje su stekli.

Obnovljeni Knežev dvor na otoku Lopudu kraj Dubrovnika / Izvor DPDS / Studio Vetma

O tijeku obnove Kneževa dvora na Lopudu

Radovi na gradnji Dvora bili su pri kraju u jesen 1508. Na Lopudu se u tu svrhu nije pristupilo adaptaciji neke postojeće zgrade, već je razrađen novi arhitektonski koncept kojemu na dubrovačkom području nema premca. Sklop lopudskog Kneževa dvora ostaje vrhunskim primjerom izgradnje specifičnog arhitektonskog tipa koji povezuje komponente javne i ladanjske arhitekture. Znatno višu razinu lopudskog dvora, u odnosu na ostala sjedišta knežija, objašnjava i karakter sama naselja te dominantan njegov položaj u formiranju krajolika. Lopudski dvor uz prateće vrtove ima više nego udobnu arhitektonsku infrastrukturu: kuća je opremljena vrhunski obrađenim i ukrašenim kamenim namještajem – ognjištima i kaminima, zidnim ormarima i umivaonicima, nužnicima.

S padom Republike prvobitna je funkcija Kneževa dvora dokinuta. Dvor je prodan u lošem stanju, potom mijenja više vlasnika, a austrijska katastarska karta iz 1837/78. bilježi ga kao ruševinu. Istu 1931. spominje i povjesničar Vicko Lisičar: „To vam je bio dvor lopudskog kneza – comes Insulae Mediae.“

Čuvari dubrovačke baštine

Jedan od novijih strateških programa i pothvata Društva prijatelja dubrovačke starine zadivljujuće je složen: spašavanje, otkupljivanje i obnavljanje kneževih dvorova, upravnih sjedišta knežija i kapetanija duž cijelog teritorija nekadašnje Dubrovačke Republike! Od Pelješca, Lastova do Konavala, promičući aksiom kako je sav prostor negdašnjeg Dubrovnika, a ne samo Grad u zidinama, dio njegove povijesne identifikacije. Prvi je obnovljeni dvor javnosti otvoren u Slanome, nakon zamašnih radova koji su trajali gotovo četiri godine. Drugi, u Pridvorju, nedavno je kolaudiran, a dovršeni su radovi na Dvoru u Lopudu – uz velikodušnu pomoć zaklade Caboga Stiftung. Ispravna politika rada Društva – građanske, nevladine udruge koja skrbi o dubrovačkom nasljeđu, jedinstvene u hrvatskim okvirima, jest obnoviti stare i na njima stvoriti nove vrijednosti. U dugim desetljećima uzorna rada DPDS-a, koje šira javnost najprije vezuje uz dubrovačke gradske zidine, očuvana je linija uvjerenja, kompetentnosti i pragmatičnosti koja mu je utrta 1952, kada je osnovano.

Uručenje spomen-medalje Ivu Felneru,
voditelju zaklade Caboga Stiftung / Izvor DPDS /  Željko Šoletić

Obnova Kneževa dvora na Lopudu započela je 2005, kada je kupljen od privatnih investitora u namjeri da postane stambena rezidencija. U njegovoj nutrini tada su rasla stabla naranči i limuna. Projektnom dokumentacijom i dozvolama, od 2005. do 2008. za privatnog vlasnika, planirana je rekonstrukcija kompleksa u stambenu zgradu sa pripadnim sadržajima. Istraživanja je vodila Nada Grujić. Projekt za privatnog investitora nije realiziran.

Godine 2019. Društvo prijatelja dubrovačke starine kupuje Dvor na Lopudu, čime mu se vraća javna namjena, kao preduvjet kvalitetnom i dugoročnom korištenju povijesnog kompleksa za kulturna i javna događanja. Iste godine u projekt obnove uključuje se i zaklada Caboga Stiftung. Projektnu dokumentaciju izradio je Studio Vetma, koordinirajući sve radove, financiranje obnove, a stručni nadzor obavila je tvrtka Struktura sa suradnicima. Radovi na izradi projektne dokumentacije, na dodatnim istražnim radovima, kao i na obnovi Dvora s pripadnim vrtovima, ogradnim zidovima, krilom sa lođom i cisternom i s dvorištem s kulom, trajali su četiri godine, od 2019. do 2023. Ukupni je iznos utrošen za investiciju 2.026.000 €, što je u potpunosti osigurano iz donacije zaklade Caboga Stiftung.

„Danas, nakon dovršene restauracije, može se potvrditi ocjena da je lopudski Knežev dvor jedan od najvažnijih primjera dubrovačke gotičko-renesansne sekularne arhitekture – po kompoziciji cjeline sklopa, kvaliteti vanjske i unutrašnje arhitektonske dekoracije, a iznad svega po položaju koju zauzima u slici Lopuda“, zaključit će Josip Belamarić, autor postava interijera Dvora i knjige Knežev dvor na Lopudu ponovljen.

Svečanost otvaranja uz
dodjelu spomen-medalje
Ivu Felneru

Apartno pripremljen i izveden program svečanosti u dvorani kata Kneževa dvora oslanjao se na postav interijera i crtice iz bogate lopudske i dubrovačke glazbene i književne povijesti. Pozdravnim su se govorima uzvanicima obratili: domaćin, predsjednik DPDS-a Vedran Kosović, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, župan Nikola Dobroslavić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, uz dubrovačkog biskupa Roka Glasnovića, koji je blagoslovio zdanje Dvora.

Kulminacija svečanosti bilo je uručenje, za ovu prigodu posebno iskovane, spomen-medalje gosparu Ivu Felneru, voditelju zaklade Caboga Stiftung, od strane Društva prijatelja dubrovačke starine za njegov doprinos i dobročinstvo, uz iskreno poštovanje. Uručenje medalje popratio je dugotrajni pljesak uz zvuke fanfara, a gospodin Felner u svom je obraćanju rezimirao put projekta koji je kulminirao svečanim otvaranjem za javnost. Zaklada Caboga tim je projektom zaokružila desetljeće svrsishodna ulaganja u Dubrovniku i postala najveći donator u povijesti Društva, a ime Iva Felnera ostat će obilježeno zlatnim slovima.

Uz oduševljenje, ponos i radost mnogobrojnih, posebno Lopujki i Lopuđana – obnovljeni kompleks Kneževa dvora postaje nova kulturna adresa otoka Lopuda i Dubrovnika. Primjer kako se štiti i afirmira kulturno-povijesno nasljeđe.