Čazma ne zaboravlja svoga pisca

U Čazmi je 15. rujna obilježena 60. godišnjica smrti Slavka Kolara. Jedan od najpoznatijih hrvatskih humorista i pisaca ruralne tematike rođen je 1891. u Palešniku kod Garešnice, a djetinjstvo je proveo u Čazmi, majčinu rodnom mjestu, kamo se do kraja života često vraćao. Kao agronom između dvaju svjetskih ratova djelovao je na više tadašnjih državnih poljoprivrednih imanja i poljoprivrednih škola (Božjakovina, Petrinja, Požega, Gornji Hruševec), gdje je pronašao inspiraciju za neka od svojih najboljih djela, kao što su novele Ženidba Imbre Futača, Mi smo za pravicu, Breza i Svoga tijela gospodar, od kojih su dvije potonje doživjele i uspješne kazališne i filmske adaptacije. Kolar je bio i britki satiričar (Politička večera, Glavno da je kapa na glavi) te autor lektirnih priča za djecu i mlade (Jurnjava na motoru, Na leđima delfina).

Nakon Drugoga svjetskog rata djelovao je kao profesionalni književnik, obnašajući, među ostalim, i dužnost predsjednika Društva književnika Hrvatske te potpredsjednika Matice hrvatske. Sa svih dužnosti i općenito iz kulturnog života povlači se 1951. nakon burne polemike s Miroslavom Krležom oko izbora članova tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Umro je u Zagrebu 1963. U čazmanskom gradskom muzeju nalazi se najveći dio njegove ostavštine, a čazmanska gradska knjižnica koja nosi njegovo ime bila je organizator obljetničarskog programa, koji je ostvaren uz potporu Grada Čazme i Ministarstva kulture i medija RH.

Vinka Jelić Balta moderirala je kolokvij o Slavku Kolaru / Snimio Davor Kirin

Književni znanstvenici, kustosi i pisci govorili o Kolaru

Središnji dio programa bio je kolokvij Slavko Kolar i njegovo vrijeme, koji je moderirala Vinka Jelić-Balta, ravnateljica čazmanske gradske knjižnice. Domagoj Brozović s Fakulteta hrvatskih studija iz Zagreba otvorio je kolokvij izlaganjem o Kolarovim novelama za djecu i mlade, istaknuvši da je taj dio opusa previše u sjeni njegovih novela i drama za odrasle. Mario Kolar s Filozofskog fakulteta u Rijeci govorio je o recepciji Kolarova stvaralaštva u inozemstvu, ponajprije u Austriji, Italiji, Mađarskoj, Češkoj, Rusiji i Sloveniji, gdje su mu objavljeni prijevodi njegovih knjiga. O jedanaest godina natječaja za kratku priču satiričke orijentacije, koju u sklopu Dana Slavka Kolara organizira čazmanska gradska knjižnica, govorio je Slađan Lipovec.

Jadranka Kruljac Sever, kustosica u čazmanskom muzeju, govorila je o čazmanskim motivima u Kolarovim novelama. Iako ih je nastojao sakriti, Jadranka Kruljac Sever prepoznala je u Kolarovim novelama iz prve zbirke Nasmijane pripovijesti (1917) konkretne čazmanske lokalitete, pa i osobe. Posljednje izlaganje na kolokviju održala je Božica Brkan, prva dobitnica spominjane nagrade za satiričku kratku priču, koja je posvjedočila da su Kolarova djela inspirativna i današnjim piscima, potkrijepivši to svojom nagrađenom pričom Svoga tela gospodar.

Predstavljena Matičina
Izabrana djela Slavka Kolara

U sklopu programa predstavljena su i Kolarova izabrana djela, koja je nedavno u sklopu biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti objavila Matica hrvatska. Uz priređivača knjige Marija Kolara, o knjizi je govorila Suzana Coha s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Istaknula je važnost Kolarova uvrštavanja u ugledna Matičina Stoljeća, čime se taj pisac dodatno pozicionira u nacionalnom kanonu, i uravnotežen izbor Kolarovih djela u knjizi – osim njegovih najpoznatijih ruralnih novela i kajkavske drame Svoga tela gospodar, Mario Kolar u knjigu je uvrstio i nekoliko Kolarovih manje poznatih, ali vrijednih urbanih novela (Quo vadis, Europa?; Luda kuća), kao i nekoliko eseja i pisama, čime se dobiva uvid u širinu piščevih interesa. Važni su prinosi istraživanju i valoriziranju djela Slavka Kolara priređivačeva studija te biografski i bibliografski prilozi u knjizi.

Program je završen predstavljanjem projekta Novi Kolarevi junaci, koji su provodili Osnovna škola Slavka Kolara iz Kravarskog i udruga Pet plus iz Zagreba, uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH. Kako je istaknula Iva Kovačević, pedagoginja u spomenutoj školi, tijekom prošle školske godine u sklopu projekta održano je dvadesetak kreativno-edukativnih radionica, koje su povećale ponudu izvannastavnih aktivnosti za učenike. Odaziv učenika bio je velik, zbog čega će škola vjerojatno organizirati još sličnih projekata povezanih s djeci omiljenim piscem, koji je djelovao u blizini Kravarskog.

Obilježavanjem 60. godišnjice Kolarove smrti Čazma je još jednom odala počast piscu koji se i sam deklarirao (i) Čazmancem. Čazma zapravo neprestano podsjeća na svojeg pisca. Tako gradska knjižnica organizira spominjane Dane Slavka Kolara i dodjeljuje nagradu za satiričku kratku priču, a gradski se muzej brine o njegovoj ostavštini i priređuje izložbe povezane s njom. Prije dvije godine, u povodu obilježavanja 130. godišnjice Kolarova rođenja, obnovljeno je i ispred gradske knjižnice postavljeno Kolarovo poprsje, rad akademskog kipara Stipe Sikirice, te je objavljena knjiga izabranih radova o Slavku Kolaru Divan užas. Primjer je to kako se lokalna sredina treba brinuti o svojim velikanima.