Za širenje kroatističkih vidika

U Dubrovniku je od 21. kolovoza do 2. rujna održan 51. hrvatski seminar za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole. Riječ je o posebnoj djelatnosti Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja već više od pola stoljeća okuplja inozemne studente i profesore kroatistike i slavistike, uvažene znanstvenike i prevoditelje.

Ove je godine na Seminaru sudjelovalo čak 50 sudionika iz 17 zemalja

Ove je godine na Seminaru sudjelovalo čak 50 sudionika iz 17 zemalja, a svoje su kroatističke vidike i znanja o odabranim temama iz hrvatskog jezika, književnosti i kulture imali priliku širiti u okviru triju konverzacijskih tečajeva na različitim razinama te deset obveznih i izbornih proseminara povezanih središnjom temom Seminara – Prožimanja u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi. Novost je ovogodišnjega programa ta da je konceptualno podijeljen na dva tjedna, pa se pet proseminara izvodilo u prvom tjednu (Dramsko i kazališno – prožimanja u suvremenoj hrvatskoj drami, Mediji u hrvatskom narodnom preporodu – hrvatski narodni preporod u medijima, Hrvatska književnost 18. stoljeća ‒ poetički i idejni pluralizam, Čestota i veze među riječima − od slobodne sintagme do frazema, Gramatički ustroj rečenice u hrvatskom jeziku), a pet u drugom tjednu (Prožimanja „visokog“ i „niskog“ u modernoj i suvremenoj hrvatskoj književnosti, Konceptualizacija prostornih i vremenskih odnosa, Prožimanje standardnog i organskih idioma u mediju TV-serija 1960-ih i 1970-ih, Padežne i druge alternacije, Intertekstualnost u književnosti hrvatskog narodnog preporoda).

Nastava se ponovno odvijala u prostorijama Poslijediplomskog središta Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu, a izvodilo ju je deset nastavnika, u načelu s Filozofskog fakulteta u Zagrebu: Marinela Aleksovski, Gabrijela Bionda, Suzana Coha, Iva Dragićević, Zvonimir Glavaš, Igor Marko Gligorić, Josip Lasić, Iva Nazalević Čučević, Ninoslav Radaković i Goranka Šutalo. Na središnju je temu Seminara bilo usmjereno i 12 predavanja koja su održali etablirani znanstvenici iz Hrvatske i inozemstva: Evelina Rudan, Tomislava Bošnjak Botica, Katja Radoš-Perković, Ivan Botica, Nikica Gilić, Oksana Timko Đitko, Goranka Šutalo, Katica Krešić, Natka Badurina, Maša Grdešić, Dragan Damjanović i Karel Jirásek. U fokusu je razmatranja bio niz jezikoslovnih i književno-kulturoloških tema kao što su morfološki dubletizam, tri hrvatska povijesna pisma, rusinski jezik, kulturni identitet bosanskohercegovačkih Hrvata, slavenski mrežni korpus, poveznice usmene i pisane književnosti, hrvatski operni libreto, suvremeni hrvatski film, povijest zagrebačkog kazališta, Bukovčev oslik dubrovačkog kazališta, žanrovsko prožimanje u romanu o holokaustu, veze književnosti i interneta.

Popodnevni i večernji sati uglavnom su bili rezervirani za kulturne sadržaje, među kojima su posjet Dubrovačkim ljetnim igrama (predstava Sjetne žene raguzejske Dore Ruždjak Podolski), Filmska večer, u okviru koje je prikazan višestruko nagrađivan dugometražni prvijenac Jurja Lerotića Sigurno mjesto, Književna večer s teatrologom i kazališnim kritičarom Borisom Senkerom (moderirala Suzana Coha) i Umjetnička večer s književnikom Mirom Gavranom i glumicom Mladenom Gavran (moderirala Marinela Aleksovski). Program je bio obogaćen i stručnim posjetima (stara gradska jezgra, zidine, Lovrjenac, Franjevački samostan Male braće, Sponza, Državni arhiv u Dubrovniku, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dubrovačka sinagoga, Medžlis, Kuća Vlaha Bukovca, Mauzolej obitelji Račić), stručnim izletima (Lokrum, Elafitsko otočje, Cavtat) te radionicom na mrežnom korpusu za pretraživanje slavenskih jezika, koju je vodio Karel Jirásek s Karlova sveučilišta u Pragu.

Pedeset i prvi seminar organizirala je Uprava Zagrebačke slavističke škole, koju čine voditeljica Škole i jezikoslovnog bloka Iva Nazalević Čučević, zamjenica voditeljice Goranka Šutalo, programska tajnica Marinela Aleksovski i voditeljica književnoznanstvenog i kulturološkog bloka Suzana Coha. Organizaciju su financijski poduprli Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Ministarstvo kulture i medija RH, Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu te Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta u ­Zagrebu.

Sa Seminara su još jednom poslane poruke o neizmjernoj važnosti Zagrebačke slavističke škole u promoviranju hrvatskog jezika, književnosti i kulture u svijetu. Razlog je tomu činjenica što su mnogi bivši i ovogodišnji polaznici (su)osnivači inozemnih kroatističkih studija u matičnim zemljama te hrvatsku kulturu čine prepoznatljivom izvan granica Hrvatske. Dakako, neizostavan je dio identiteta Škole i dugogodišnji domaćin – grad Dubrovnik – vidljivo i prepoznatljivo utjelovljenje hrvatske povijesti te kulture pamćenja i sjećanja, iz kojega su polaznici i ove godine ponijeli pregršt novih spoznaja kako bi ih dalje širili i obogaćivali na matičnim institucijama.